Propast Kine dovest će 2012. gospodarsku krizu do vrhunca
Vodeći analitičar City of London kaže da će sljedećih 12 mjeseci biti vrijeme ‘boli i razočaranja’ ako dođe do sloma kineskog gospodarstva. Tvrdo prizemljenje Kine koje se nazire financijsku i gospodarsku krizu proteklih pet godina dovest će 2012. do vrhunca, upozorava jedan od vodećih analitičara u londonskom Cityju. Albert Edwards, šef za strategiju u Société Générale i jedan od vodećih britanskih ‘medvjeda’, kaže da će sljedećih 12 mjeseci biti ‘završna godina boli i razočaranja’. Predviđajući oštar pad aktivnosti u sustižućem gospodarstvu s najbržim rastom na svijetu, Edwards je kazao: „Tvrdo prizemljenje Kine ove je godine vjerojatno. Teško je zamisliti da će 2013. i dalje biti išta gora od ove godine ako Kina padne.”
Iako se Kina brzo oporavila od smanjenja rasta 2008/09, Edwards kaže da je oporavak posljedica velikog stimulacijskog paketa kineske vlade. Peking, dodaje on, ne može sebi priuštiti još jedan takav stimulans koji bi neutralizirao slabljenje gospodarstva. Pad uvoza povećao je kineski trgovinski suficit, ali Edwards kaže da će se izvoz smanjiti i da se nazire trgovinski deficit.
Dodao je da je unatoč nedavnim optimističnim gospodarskim vijestima iz Sjedinjenih Država opasnost od još jedne recesije u najvećem svjetskom gospodarstvu „vrlo velika”. Rast se usporio na godišnju stopu od 1,5% u drugom i trećem tromjesečju 2011., ispod „kritične brzine” koja je u povijesti uvijek vodila u recesiju. Nije vjerojatno da će se gospodarstvo izvući, kaže Edwards.
Kina je u posljednja dva desetljeća rasla u prosjeku oko 10 posto godišnje i tako postala drugo najveće gospodarstvo na svijetu, ali je opasnost od recesije dvostrukog vrha na Zapadu zajedno sa znakovima pregrijavanja na kineskom tržištu nekretnina navela neke analitičare da predvide teške probleme.
Edwardsov stav podržava i povjesničar Edward Chancellor koji kaže da nedavni kineski gospodarski rezultati odgovaraju uzorku zagrijavanja i mjehura u povijesti. Lakovjerno su prihvaćala priča o rastu, bilo je novca na brzinu i ekspanzije zajmova, buma u ulaganjima i pogrešnog ulaganja kapitala te upadljivog trošenja.
Upozorenje na novu nevolju dolazi u vrijeme kad Svjetski ekonomski forum (WEF) kaže da sve veća nezaposlenost mladih, pritisak na mirovinske fondove i sve veći jaz između bogatih i siromašnih siju „sjeme distopije” koje ugrožava stečevine globalizacije.
U svojoj godišnjoj procjeni izgleda globalnog gospodarstva prije sastanka u Davosu krajem mjeseca WEF izražava zabrinutost zbog mogućih gospodarskih i socijalnih potresa izazvanih nezaposlenošću mladih i njihovom ovisnošću o starijima u duboko zaduženim državama. „Prvi put nakon mnogo naraštaja mnogi ljudi ne vjeruju da će njihova djeca doživjeti viši standard od njihovog”, kaže Lee Howell iz WEF-a. „Ova nova bolest osobito je akutna u industrijskim zemljama koje su kroz povijest bile izvor velikog povjerenja i smionih ideja.”
Istraživanje koje je provelo 469 stručnjaka po cijelom svijetu prepoznalo je kronične probleme s državnim financijama i velike razlike u dohotku kao glavne opasnosti sljedećih desetljeća. „Udružene, te opasnosti prijete globalnom rastu jer potiču nacionalizam, populizam i protekcionizam u vrijeme kad je svijet osjetljiv na sistemske financijske udarce te moguće krize hrane i vode”, stoji u izvještaju.
Studija kaže da bi nadu u to da će veća globalna integracija neizbježno stvoriti veći životni standard za sve mogli ugroziti trendovi zbog kojih se velik broj ljudi boji budućnosti.
“Od pojedinaca se sve više traži da preuzmu rizike koje su prije snosile vlade i kompanije za sigurnu mirovinu i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovaj izvještaj poziv je i javnom i privatnom sektoru da se probude i smisle konstruktivne načine nove orijentacije očekivanja sve zabrinutije globalne zajednice”, kaže John Drzik iz Oliver Wyman Group-a.
Studija kaže da politika i institucije iz 20. stoljeća više ne nude zaštitu u sve složenijem i integriranijem globalnom gospodarstvu. „Slabost postojeće zaštite otkrili su rizici vezani za nove tehnologije, financijsku međuovisnost, iscrpljivanje resursa i klimatske promjene koji društvo čine ranjivim.”
Upozorava i na „tamnu stranu povezanosti” gdje je društvo ranjivo na „podmukle” i „katastrofalne” napade na internetu. „Arapsko proljeće pokazalo je snagu međusobno povezanih komunikacijskih usluga u promicanju osobne slobode, ali ta ista tehnologija omogućila je nerede u Londonu. Vlade, društva i kompanije moraju bolje razumjeti povezanost i rizike današnjih tehnologije želimo li uistinu imati koristi od njih”, kaže Steve Wilson iz osiguranja Zürich.
Izvor: THE GUARDIAN
N.P./komentar.hr
