Treba li uzimati ozbiljno ispriku SDP-a?
Treba li uzimati ozbiljno ispriku SDP-a upućenu stradalnicima komunizma? – Što se promijenilo i kakvog je smisla imala Račanova isprika od 3. studenog 1990?
Predizborna kampanja očito je u punome jeku. Vidi se to i po tome što neki novinari već jasno određuju svoju poziciju u odnosu na dva politička bloka. To samo po sebi ne bi bilo ništa loše kad bi se držali činjenica. Ne vjerujem u postojanje političkih analitičara bez vlastita stava. Svatko ima pravo favorizirati neke činjenice, ali nijedan novinar ili politički analitičar nema ih pravo svjesno zanemarivati. Ovih dana događa se baš to.
U jednim dnevnim novinama objavljen je tekst o tome kako se SDP ispričao za sve ono loše što je Komunistička partija Hrvatske, odnosno Savez komunista Hrvatske napravio loše tijekom vladavine duge 45 godina. To je istina. Prije 25 godina, točnije 3. studenog 1990., prilikom promjene imena SKH u SDP – Savez demokratskih promjena, Ivica Račan ispričao se svima koji su doživjeli neku neugodnost ili nasilje zbog odluka KPH/SKH ili njezinih članova. Ovomu potezu pokojnoga partijskog čelnika i bivšeg hrvatskog premijera tada se nije imalo što prigovoriti.
Kad je nakon deset godina apstinencije od vlasti Račan opet došao na čelo države kao hrvatski premijer, a ljudi iz SDP-a opet preuzeli upravljanje državom, nažalost vrlo su brzo zaboravili ispriku koju je on izrekao u ime partije. Nastavili su tamo gdje su stali krajem osamdesetih. Netko će reći da su stali još sredinom osamdesetih, nekoliko godina nakon Titove smrti. To međutim nije točno. Još 1988. komunistička vlast zabranjivala je novine i podizala optužnice zbog delikta slobode mišljenja i pisanja. Četiri broja Studenskog lista zabranjena su u nizu samo dvije godine prije demokratskih promjena u Hrvatskoj. Kad su smijenili i otpustili tadašnju redakciju, pokušali su nastaviti izdavanje Studenskog lista sa svojim ljudima. Nije dugo trajalo.
Umjesto da budu dosljedni svojoj isprici za nedjela protiv demokracije i ljudskih sloboda, oni su nastavili na potpuno isti način nakon ponovnog dolaska na vlast 2000. godine.
Tadašnji potpredsjednik Sabora, a danas sudac Ustavnog suda Mato Arlović bio je 20. travnja 2001. glavni gost na tribini SDP-a u Imotskom. Te večeri s političke je govornice smjenjivano uredništvo jednih dnevnih novina i pričalo se o tome kako će one izgledati kad oni (SDP, op. A.G.) budu od sutra uređivali te novine. Što se dakle promijenilo i kakvog je smisla imala Račanova isprika od 3. studenog 1990?
Čak i ako zanemarimo onaj izlazak iz dvorane u vrijeme proglašenja hrvatske samostalnosti i suverenosti 25. lipnja 1991., možemo zaključiti da Račanova isprika nije bila iskrena i da joj je vjerojatni cilj bio pravljenje bolje političke, a možda i zakonske pozicije u slučaju pozivanja na odgovornost. Kao što znamo, zbog Domovinskoga rata i Tuđmanove politike pomirbe do toga pozivanja na odgovornost nikada nije došlo.
Kad pogledamo kako su provedene čistke po državnoj upravi tijekom prvoga mandata SDP-ove Vlade, a posebno u posljednje tri godine u ovome drugom mandatu, moramo se zapitati što je u stvari značila ta Račanova isprika na koju se danas SDP poziva preko svojih medijskih podupiratelja. Jedno veliko ništa koje bi SDP-u i Račanovim nasljednicima bilo pametnije ne spominjati.
Autor: Ante Gugo/politikaplus.com
