Pet dokazanih čuda koji potvrđuju Isusovu stvarnu prisutnost u sakramentu Euharistije
SNAŽNO SVJEDOČANSTVO – Katolici vjeruju da je Isus Krist istinski, stvarno i supstancijalno prisutan u sakramentu Euharistije. Ovu važnu vjersku istinu potvrđuju i mnoga euharistijska čuda koja su se događala kroz povijest Crkve.
Važno je naglasiti kako katolici nisu dužni vjerovati ni u jedno od ovih čuda. Iako je Crkva ova čuda istražila i odobrila, ona ne daje apsolutnu garanciju da se ovdje radi o autentičnim fenomenima. Isto tako sama katolička dogma o transupstancijaciji (vjerovanje da su vino i kruh u euharistiji pretvaraju u istinsko Kristovo tijelo i krv) ne ovisi o autentičnosti ovih priča. Katolička dogma o transupstancijaciji utemeljena je na Pismu i Tradiciji.
Ipak, priče o euharistijskim čudima je vrijedno spomenuti jer i danas postoje materijalni dokazi koji svjedoče o njima.
1. Čudo u Lancianu – 8. stoljeće
U osmom stoljeću jedan je svećenik iz Lanciana (Italija) posumnjao u stvarnu Isusovu prisutnost u euharistiji. Dok je izgovarao riječi pretvorbe (“Ovo je moje tijelo”, “Ovo je moja krv”) vidio je kako se kruh i vino pretvaraju u stvarno ljudsko meso i krv. Krv se zgrušala u pet grudica – vjeruje se kako tih pet grudica predstavljaju pet Kristovih rana. Vijest se o euharistijskom čudu brzo proširila te je lokalni nadbiskup pokrenuo istragu. Crkva je na kraju priznala ovo čudo, a komadići mesa sačuvani su sve do danas. Profesor anatomije Odoardo Linoli, koji je proveo znanstvenu analizu komadića mesa 1971. godine, zaključio je kako se radi o srčanom tkivu. Krv je ostala u tekućem stanju te u njoj nisu pronađeni nikakvi tragovi konzervansa, iako se nalazi u tekućem stanju više od 1200 godina.
Euharistijsko čudo iz Lanciana, komadiće mesa i krv, možete i danas vidjeti u crkvi svetog Franje u Lancianu u Italiji.
2. Korporal iz Bolsene – 13. stoljeće
Dok je slavio svetu misu jedan je svećenik iz Orvieta (Italija) posumnjao u istinitost transsupstancijacije. Nedugo nakon posvete, sveta hostija je počela krvariti po korpolaru (tkanina koja se koristi u liturgiji) na oltaru. Prema priči, svećenik je odmah otrčao do pape koji se nalazio u gradu kako bi ispovjedio grijeh sumnje. Korporal je ostao izložen u Orvietskoj katedrali.
Neki povjesničari sumnjaju u vjerodostojnost ove priče jer su se prvi zapisi o događaju pojavili sto godina nakon što se čudo navodno dogodilo. Bez obzira na sumnje, korporal i dalje ostaje predmet dubokog čašćenja.
Cijeli članak pročitajte ovdje.