VELIKA PRIJEVARA U JASENOVCU Ne radi se o računalnoj pogreški, nego o prevarantskome popisu žrtava u Jasenovcu.

Istina je da tu prijevaru gospodin Slavko Goldstein ne može nikako prihvatiti, jer je on taj koji je nametnuo i nameće radnicima JUSP-a Jasenovac žrtvenu brojku koju oni moraju popuniti. On je prvi pobornik jasenovačkoga mita u Hrvatskoj i u tome je u potpunom skladu s velikosrpskim mitomanskim promicateljima, osobito s Milanom Bulajićem. Gotovo je nevjerojatno da on ispravnost i točnost jasenovačkoga popisa potkrjepljuje sličnim popisom koji je sačinio Bulajićev Muzej žrtava genocida u Beogradu.

Poznati “hrvatski” publicist i javni radnik, Slavko Goldstein objavio je u “Jutarnjem listu” od 16. srpnja svoj odgovor Nataši Jovičić, ravnateljici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, na njezine obtužbe na njegov račun, objavljene predhodno u istim novinama. Ne želim ulaziti u raspravu to dvoje ljudi, ali s obzirom na to da je u tom odgovoru Goldstein veliki prostor posvetio Društvu za istraživanje trostrukoga logora Jasenovac i meni osobno, dužan sam zbog hrvatske javnosti osvrnuti se na taj njegov članak.

Zanemarujući sve pridjeve i teške optužbe na moj račun, izričito i odgovorno tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam u svezi s jasenovačkim popisom nigdje i ništa zlonamjerno tumačio, a još manje izmišljao, što i sam gospodin Goldstein na neki način prizna, jer u svom članku više puta uz moje ime navodi riječ argumenti. Dakle, u svojim sam predhodnim člancima, objavljenim u “Hrvatskome tjedniku”, koristio argumente i oni do danas nisu obezsnaženi, ni od strane gospodina Zdenka Ćorića, odgovorne osobe iz računalne tvrdke Utilis, koja pruža računalnu podporu JUSP-u Jasenovac, ni od strane ijednog zaposlenika JUSP-a Jasenovac, a u ovom slučaju ni od strane gospodina Slavka Goldštajna.

Gospodin Goldstein obavio je razgovor sa zaposlenicima JUSP-a Jasenovac i glede tog pitanja oni su ga krivo obavijestili, jer on u svom članku piše: ustanovio sam da je u prvobitnoj elektronskoj obradi postojećeg autentičnog popisa postojala tehnička greška u tražilici [isticanje moje], pa je na osnovi te greške nastala cijela afera. Naime, kad se u tražilicu ulazilo bez nekih od zadanih parametara (npr. mjesto rođenja), kompjutor je po nekoliko puta izbacivao ime iste osobe. Naprotiv, kad su podaci za traženje bili kompletniji, kompjutor je bio precizan i donosio samo jedno ime žrtve, i to ono pravo.

I navedeni gospodin Ćorić i radnici JUSP-a Jasenovac zajedno s gospodinom Goldštajnom stavljaju u prvi plan poteškoću s tražilicom, odnosno sustav pretrage. Da, sustav pretrage je bio sporan, ali ne u tome smislu u kojem navodi gospodin Goldstein, tj. da je tražilica umnažala pojedine osobe kad nije bilo zadano dovoljno parametara za pretraživanje, nego upravo suprotno; ona nije umnažala već skrivala ili filtrirala umnožene osobe. Naime, umnožene ili kako se to već uvriježeno naziva – klonirane osobe nisu se očitovale u rezultatu pretrage, već su one umnožene na izvornim stranicama samoga popisa. To je sasvim bjelodano pokazano na primjeru osoba s prezimenom Bogdan (Vidi Prilog na dnu članka), kojih je prije 1. lipnja i poslije 1. lipnja bilo 443 osobe, ili točnije rečeno 443 upisa, s time da ih je prije 1. lipnja bilo samo 167 različitih, a broj do 443 popunjen je s 276 umnoženih upisa istih osoba koje se nalaze unutar navedenog broj od 167. Takvih primjera ima mnogo i to osobito kod prezimena koja nose veliki broj upisanih osoba na tom popisu. O tome će se hrvatska javnost moći dodatno uvjeriti već tijekom ove godine kada bude objavljena knjiga o cijeloj toj problematici, a koju izdaje poznata zagrebačka izdavačka kuća.

Broj od 276 umnoženih upisa samo kod obitelji Bogdan, odnosno 14 tisuća umnoženih u cijelome popisu, kao što će to biti vidljivo u navedenoj knjizi koju očekujemo, omogućuje nam da jednostavnom matematičkom radnjom zbrajanja i oduzimanja i logičkim zaključivanjem dođemo do nedvosmislenoga zaključka da se preko jasenovačkoga popisa hrvatskoj javnosti podmeće laž umjesto istine.
Da se ne radi o trenutačnoj pogreški računalnoga programa, već o svjesno odabranome programskome rješenju, pokazuje i podatak da je ta “poteškoća” ili bolje rečeno “prevarantsko rješenje” u tome programu barem još od 2011. godine, o čemu će se hrvatska javnost također moći uvjeriti u navedenoj knjizi koju očekujemo. Teško je vjerovati da bi jedna renomirana računalna tvrtka, kakva je, vjerujemo, tvrdka Utilis, dopustila da se “greškom” podkrate u njihovu programu tako velika pogreška. Ako se i to dogodilo, opet je nevjerojatno da tu pogrešku nisu uočili radnici JUSP-a i na nju reagirali. Ipak, reagirali su nakon četiri godine, i to nakon što ih je razodkrio Tomislav Vuković u svojoj nizanki objavljenoj u “Glasu Koncila” na početku ove godine.

Toliko o samoj prijevari koja to uistinu jest, a ne tek pogreška računalnoga sustava.

Istina je da tu prijevaru gospodin Slavko Goldstein ne može nikako prihvatiti, jer je on taj koji je nametnuo i nameće radnicima JUSP-a Jasenovac žrtvenu brojku koju oni moraju popuniti. On je prvi pobornik jasenovačkoga mita u Hrvatskoj i u tome je u podpunom skladu s velikosrbskim mitomanskim promicateljima, osobito s Milanom Bulajićem. Gotovo je nevjerojatno da on ispravnost i točnost jasenovačkoga popisa podkrjepljuje sličnim popisom koji je sačinio Bulajićev Muzej žrtava genocida u Beogradu. Upravo je taj gospodin Bulajić gotovo jedno desetljeće hranio srbski narod mitom o jasenovačkome genocidu srbskoga naroda kako bi ga pobunio protiv hrvatskoga naroda, u čemu je s vodećim velikosrbskim političarima i uspio. Da Domovinski rat nije moguće razumjeti bez Jasenovca, potvrdili su to u nedavnim govorima i Aleksandar Vučić i Aleksandar Vulin, aktualni srbski političari. Stoga je akademik Josip Pečarić u svojim knjigama obtužio Milana Bulajića za poticanje rata i uzrokovanje velikih ratnih žrtava, pa bi ga trebalo kao takvoga i osuditi. A Igor Vukić je u prošlom broju Hrvatskoga tjednika lijepo istaknuo da je taj i takav Jasenovac pogonsko gorivo za rat.

Dakle, ustrajući na mitu o Jasenovcu, tj. na lažima koje je iskonstruirala velikosrbska ili jugoslavenska politika i njezini hrvatski sluge, gospodin Goldstein ustraje na uznemiravanju hrvatskoga naroda i podkopavanju hrvatskoga prosperiteta.

Premda sam na početku naveo da ne želim ulaziti u raspravu između gospodina Slavka Goldštajna i gospođe Nataše Jovičić, ne mogu se ne osvrnuti na nevjerojatnu tvrdnju koju je gospodin Goldstein izrekao u sljedećoj rečenici: Učinilo mi se da oklijevanje gospođe Jovičić izvire iz kontradikcija u njenoj dvostrukoj funkciji ravnateljice Jasenovca i savjetnice za Holokaust u uredu predsjednice Republike gospođe Grabar Kitarović [isticanje moje], pa ako je tako – rekao sam – mislim da gospođa Jovičić treba dati ostavku na dužnost ravnateljice JUSP Jasenovac, ustanove koju izbjegava braniti od optužbi i objeda, pa time propušta vršiti svoju dužnost. Prema toj tvrdnji, gospođa Jovičić ne može obnašati službu ravnateljice JUSP-a Jasenovac, jer je savjetnica predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović. Naime, njezina blizina predsjednici Grabar Kitarović ju diskvalificira za službu ravnateljice.

Gotovo je nevjerojatno dokle jedan čovjek zaslijepljen u svojoj ideologiji i u svome nehrvatstvu može ići i što sve tvrditi! Iz ove njegove rečenice mogu se izvući razni zaključci, što ja sada ne ću činiti, već to prepuštam poštovanim čitateljima. No, znajući da se gospodin Goldstein, koji cijeli svoj život živi u Hrvatskoj, unatoč tome ne prizna Hrvatom, postaje nam jasno o kakvom se njegovome vrijednosnom sustavu i životnome opredjeljenju radi. U razgovoru sa španjolskim novinarom Ignacijem Vidal-Folchom, objavljenome u španjolskim novinama “El Pais”, na upit, “Kako želite da Vas zovem gospodine Goldstein? Hrvatski ili jugoslavenski pisac?”, Slavko Goldstein je odlučno odgovorio: “jugoslavenski” (usp.http://www.vecernji.hr/hrvatska/otac-hrvatskog-veleposlanika-u-parizu-ja-sam-jugoslaven, 14.XI.2014.). Dakle, Goldštajnova je samobitnost (identitet) jugoslavenska, a ne hrvatska; jasenovački mit je proizvod velikosrbske ili jugoslavenske politike, pa nije čudo da je za njega jasenovačka istina jedino ona istina koja uključuje genocid kao sredstvo poniženja hrvatskoga naroda.

Da se u Jasenovcu nije dogodio genocid, da ratni logor u Jasenovcu nije bio uništavajući, već sabirni i radni, može se pročitati u knjizi koju su napisali Vladimir Horvat, Igor Vukić, Stipo Pilić i Blanka Matković, “Jasenovački logori – istraživanja”, koju je ove godine objavilo Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Pozivam gospodina Goldštajna da se suoči s istinom, utemeljenom na nepobitnim dokazima iznesenim u toj knjizi (Pogledati prilog!)

Stjepan Razum,

predsjednik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac

Objavljeno: Razum, Stjepan, predsjednik Društva za istraživanje trostrukoga logora Jasenovac. Slavko Goldstein uporni je promicatelj jasenovačkoga mita. Podnaslov: Ne radi se o računalnoj pogreški, nego o prevarantskome popisu žrtava u Jasenovcu. Nadnaslov: Polemike. U: Hrvatski tjednik. Zadar, 2015., br. 565, od 23.VII.2015., str. 18-19.

Prilog osnovnom članku: Dio abecednog popisa osoba s prezimenom Bogdan koji se nalaze na jasenovačkom popisu žrtava

Jasenovački popis ne sadrži redni broj pojedine osobe, pa je za potrebu ovog prikaza ispred svake osobe stavljen unutar uglatih zagrada njezin redni broj. Do 1. lipnja te su osobe bile jedine na jasenovačkom popisu koje su činile zbroj od 443 osobe s prezimenom Bogdan. Nisu bile poredane abecednim redom već razbacane po svih 11 stranica tog popisa (164-175). Na kojem su se mjestu nalazile i koliko je puta koja osoba popisana pokazuju brojke na kraju pojedinoga redka također unutar uglatih zagrada. Dok se one brojke ispred imena odnose na obnovljeni popis (vidljiv od 2. lipnja), dotle se brojke na kraju zapisa odnose na popis kakav je postojao do 1. lipnja. On nije više provjerljiv, ali je prije promjene skinut s omrežja i otisnut na papiru, pa je dostupan kod člankopisca. Uz ime donosi se mjesto i godina rođenja, te godina smrti, dok je mjesto smrti – Jasenovac, izostavljeno, jer je istovjetno kod svih upisa.

[1.] Adam (Lijepa Greda, 1920.-1942.) – do 1. lipnja tri puta popisan [112, 144, 192];
[2.] Adam (Gola, xxx-1942.) – do 1. lipnja samo jednom popisan [21];
[5.] Agata (Sopje, 1891.-1942.) – do 1. lipnja tri puta popisana [46, 82, 157]
[6.] Ana (Lipovac Majur, 1924.-1942.) – [7];
[7.] Ana (Lijepa Greda, 1913.-1942.) – [9];
[10] Ana (Karlovac, 1910.-1942.) – [299];
[14.] Ana (Podravske Sesvete, 1922.-1942.) – [435];
[21.] Andro (Kolarevo Selo, 1892.-1942.) – [408];
[24.] Anka (Velika Pisanica, 1926.-1942.), maloljetan – [414];
[30.] Bara (Popovec Kalnički, 1911.-1942.) – bila je devet puta popisana [35, 71, 117, 150, 199, 229, 264, 308, 421];
[42.] Dara (Đurđevac, 1915.-1943.) – bila je tri puta popisana [110, 142, 190];
[45.] Dragica (Sopje, 1927.-1942.), maloljetna – bila je četiri puta popisana [56, 92, 167, 210];
[48.] Đuro (Veliko Trojstvo, 1893.-1941.) – [374];
[49.] Đuro (Narta, xxx-1942.) – [359];
[51.] Đuro (Narta, xxx-1942.) – bio je dva puta popisan [259, 323];
[52.] Đuro (Kolarevo Selo, 1937.-1942.), maloljetan – bio je sedam puta popisan [29, 63, 103, 183, 223, 302, 343];
[53.] Đuro (Kolarevo Selo, 1926.-1942.), maloljetan – [2];
[55.] Đuro (Karlovac, 1910.-1942.) – bio je pet puta popisan [37, 73, 121, 201, 262];
[57.] Đuro (Suha Mlaka, 1900.-1942.) – bio je osam puta popisan [39, 75, 123, 152, 230, 265, 348, 381];
[59.] Đuro (Podravske Sesvete, 1932.-1942.), maloljetan – bio je pet puta popisan [59, 97, 133, 235, 274];
[62.] Đuro (Kraljeva Velika, 1916.-1942.) – bio je dva puta popisan [340, 399];
[66.] Đuro (Velika Gorica, 1875.-1942.) – bio je tri puta popisan [284, 353, 422];
[69.] Elizabeta (Kolarevo Selo, 1906.-1942.) – [409];
[70.] Erža (Velika Pisanica, 1924.-1942.) – bila je pet puta popisana [219, 290, 320, 357, 387];
[73.] Eva (Narta, 1938.-1942.), maloljetna – šest puta popisana [217, 252, 288, 318, 355, 385];
[75.] Evica (Velika Pisanica, 1920.-1942.) – [415];
[76.] Flora (Narta, xxx-1942.) – sedam puta popisana [30, 64, 104, 184, 224, 303, 344];
[80.] Franjo (Lijepa Greda, 1935.-1942.), maloljetan – pet puta popisan [26, 70, 118, 149, 197];
[84.] Franjo (Kraljeva Velika, 1879.-1942.) – pet puta popisan [135, 244, 277, 309, 382];
[85.] Franjo (Sunja, 1890.-1942.) – četiri puta popisan [250, 286, 316, 384];
[86.] Franjo [Sveti Martin pod Okićem, 1914.-1942.) – četiri puta popisan [216, 251, 287, 317];
[94.] Imbro (Veliko Trojstvo, 1933.-1941.), maloljetan – [373];
[95.] Imbro (Velika Pisanica, 1902.-1942.) – [377];
[96.] Imbro (Narta, xxx-1942.) – [260];
[97.] Imbro (Narta, xxx-1942.) – dva puta popisan [324, 360]. Svi podatci su mu istovjetni kao kod predhodnoga Imbre, što znači da je ponovno jedan zapis udvostručen.
[101.] Imbro (Gušće, 1925.-1942.), maloljetan – [401];
[105.] Ivan (Lijepa Greda, 1932.-1942.), maloljetan – [15];
[107.] Ivan (Sopje, 1902.-1942.) – četiri puta zapisan [49, 85, 160, 203];
[108.] Ivan (Sopje, 1931.-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [57, 93, 138, 211];
[110.] Ivan (Velika Gorica, 1934.-1942.), maloljetan – tri puta zapisan [285, 354, 423];
[114.] Ivica (Gušće, 1936.-1942.), maloljetan – [407];
[119.] Jalža (Lijepa Greda, 1938.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [24, 115, 147, 195];
[120.] Jalža (Popovec Kalnički, 1923.-1942.) – dva puta zapisana [18, 437];
[133.] Jana (Kraljeva Velika, 1939.-1942.), maloljetna – [400];
[134.] Jana (Velika Gorica, 1891.-1942.) – [442];
[136.] Jandro (Kraljeva Velika, 1921.-1942.) – četiri puta zapisan [138, 215, 248, 352];
[138.] Janica (Gornja Jelenska, 1917.-1942.) – četiri puta zapisana [137, 243, 279, 311];
[139.] Janica (Kraljeva Velika, 1937.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [140, 245, 280, 313];
[142.] Janko (Ždala, xxx-1942.) – tri puta zapisan [119, 151, 198];
[143.] Janko (Kraljeva Velika, 1890.-1942.) – [406];
[145.] Jela (Veliko Trojstvo, 1916.-1941.) – [375];
[146.] Jela (Narta, xxx-1942.) – sedam puta zapisana [31, 65, 105, 185, 225, 304, 345];
[147.] Jelica (Reka kraj Koprivnice, 1917.-1942.) – dva puta zapisana [297, 336];
[150.] Joca (Narta, xxx-1942.) – sedam puta zapisan [32, 66, 106, 186, 226, 305, 346];
[151.] Joco (Suha Mlaka, 1926.-1942.), maloljetan – dva puta zapisan [369, 397];
[156.] Josip (Narta, xxx-1942.) – [378];
[157.] Josip (Kolarevo Selo, 1940.-1942.), maloljetan – [379];
[158.] Josip (Lijepa Greda, 1919.-1942.) – [10];
[159.] Josip (Lijepa Greda, 1914.-1942.) – [11];
[161.] Josip (Ždala, 1903.-1942.) – [16];
[162.] Josip (Reka kraj Koprivnice, 1925.-1942.), maloljetan – dva puta zapisan [298, 337];
[163.] Josip (Bujavica, 1939.-1942.), maloljetan – dva puta zapisan [20, 438];
[164.] Josip (Karlovac, 1925.-1942.), maloljetan – pet puta zapisan [38, 74, 122, 202, 263];
[170.] Joško (Starin, 1896.-1942.) – [256];
[172.] Jozo (Donje Bazije, xxx-1942.) – četiri puta zapisan [128, 176, 237, 270];
[173.] Jozo (Sopje, 1931.-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [50, 86, 161, 204];
[175.] Jozo (Podravske Sesvete, 1868.-1942.) – [434];
[176.] Jozo (Podravske Sesvete, 1923.-1942.) – tri puta zapisan [254, 388, 424];
[179.] Joža (Zabok, 1890.-1941.) – dva puta zapisan [370, 431];
[180.] Jula (Mala Barna, 1933.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [292, 322, 390, 426];
[193.] Kata (Kolarevo Selo, 1896.-1942.) – dva puta zapisana [325, 361];
[198.] Kata (Koprivnica, 1918.-1942.) – [17];
[199.] Kata (Popovec Kalnički, 1890.-1942.) – [433];
[203.] Kata (Sopje, 1892.-1942.) – dva puta zapisana [40, 76];
[204.] Kata (Sopje, 1934.-1942.), maloljetna – tri puta zapisana [47, 83, 158];
[206.] Kata (Sopje, 1933.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [58, 94, 139, 212];
[211.] Kata (Kraljeva Velika, 1939.-1942.), maloljetna – [420];
[215.] Kata (Narta, 1926.-1942.), maloljetan – [413];
[221.] Katica (Kraljeva Velika, 1939.-1942.), maloljetna – tri puta zapisana [246, 281, 314];
[222.] Katica (Stupovača, 1933.-1942.), maloljetna – tri puta zapisana [247, 282, 315];
[223.] Katica (Kolarevo Selo, 1929.-1942.), maloljetna – [410];
[225.] Krista (Podravske Sesvete, 1925.-1942.), maloljetna – tri puta zapisana [255, 389, 435];
[229.] Lenka (Lijepa Greda, 1936.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [23, 114, 146, 194];
[232.] Ljuba (Bjelovar, 1884.-1941.) – dva puta zapisana [257, 291];
[233.] Ljuba (Lijepa Greda, 1928.-1942.), maloljetna – [12];
[238.] Ljubica (Kraljeva Velika, 1931.-1942.), maloljetna – dva puta zapisana [339, 398];
[241.] Magda (Sisak, 1924.-1942.) – [403];
[243.] Manda (Narta, 1929.-1942.), maloljetna – sedam puta zapisana [33, 67, 107, 187, 227, 306, 347];
[247.] Mara (Lijepa Greda, 1940.-1942.), maloljetna – [13];
[251.] Mara (Donje Bazije, xxx-1942.) – [129];
[252.] Mara (Donje Bazije, xxx-1942.) – tri puta zapisana [177, 238, 271]. Svi podatci su istovjetni kao kod predhodne Mare, što znači da je ponovno jedan zapis udvostručen
[253.] Mara (Sopje, 1902.-1942.) – tri puta zapisana [44, 80, 155];
[255.] Mara (Sopje, 1908.-1942.) – [87];
[257.] Mara (Sopje, 1929.-1942.), maloljetna – tri puta zapisana [51, 162, 205];
[262.] Mara (Podravske Sesvete, 1873.-1942.) – dva puta zapisana [405, 432];
[263.] Mara (Kolarevo Selo, 1939.-1942.), maloljetna – dva puta zapisana [372, 404];
[264.] Marica (Narta, xxx-1942.) – [380];
[265.] Marica (Lijepa Greda, 1930.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [22, 113, 145, 193];
[268.] Marica (Lijepa Greda, 1936.-1942.), maloljetna – pet puta zapisana [25, 69, 116, 148, 196];
[272.] Marica (Bujavica, 1941.-1942.), maloljetna – [439];
[275.] Marica (Kraljeva Velika, 1923.-1942.) – [418];
[276.] Marica (Kraljeva Velika, 1921.-1942.) – [371];
[277.] Marica (Gušće, 1922.-1942.) – [402];
[279.] Marija (Mala Pisanica, 1928.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [295, 334, 393, 429];
[288.] Marko (Kolarevo Selo, 1937.-1942.), maloljetan – [411];
[289.] Marko (Narta, 1902.-1942.) – šest puta zapisan [218, 253, 289, 319, 356, 386];
[294.] Mato (Veliko Trojstvo, 1890.-1941.) – [1];
[295.] Mato (Narta, xxx-1942.) – [3];
[298.] Mato (Kutina, 1911.-1942.) – [338];
[302.] Mijo (Podravske Sesvete, 1933.-1942.), maloljetan – pet puta zapisan [60, 98, 134, 236, 275];
[305.] Miko (Donje Bazije, xxx-1942.) – pet puta zapisan [99, 124, 172, 231, 266];
[308.] Milan (Sopje, 1931.-1942.), maloljetan – dva puta zapisan [41, 77];
[313.] Miško (Kolarevo Selo, 1936.-1942.), maloljetan – dva puta zapisan [326, 362];
[314.] Miško (Sopje, 1937.-1942.), maloljetan – tri puta zapisan [48, 84, 159];
[317.] Mladen (Sopje, 1940.-1942.), maloljetan – tri puta zapisan [45, 81, 156];
[325.] NN dijete žensko (Narta, xxx-1942.), maloljetna – šest puta zapisana [28, 62, 102, 182, 222, 342);
[326.] NN dijete muško (Narta, xxx-1942.), maloljetan – [220];
[327.] NN dijete muško (Narta, xxx-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [258, 321, 358, 376]. Svi su podatci istovjetni kao kod predhodnog muškog djeteta, što znači da je ponovno jedan zapis udvostručen.
[329.] NN dijete muško (Đurđevac, xxx-1943.), maloljetan – [109];
[330.] NN dijete muško (Đurđevac, xxx-1943.), maloljetan – dva puta zapisan [141, 189]. Svi su podatci istovjetni kao kod predhodnog muškog djeteta, što znači da je ponovno jedan zapis udvostručen.
[331.] NN dijete žensko (Đurđevac, xxx-1943.), maloljetna – tri puta zapisana [111, 143, 191]. U obnovljenom popisu ponovljen je istovjetan zapis bezimene djevojčice, što znači da je ponovno jedan zapis udvostručen.
[338.] NN muškarac (Donje Bazije, xxx-1942.) – [100];
[339.] NN muškarac (Donje Bazije, xxx-1942.) – [125];
[340.] NN muškarac (Donje Bazije, xxx-1942.) – [127];
[341.] NN muškarac (Donje Bazije, xxx-1942.) – šest puta zapisan [173, 175, 232, 234, 267, 269]. U posljednja četiri zapisa NN muškarca svi su podatci istovjetni, što znači da je ista osoba ponovno učetverostručena, dok je prije promjene bila zapisana sveukupno devet puta.
[343.] NN muškarac (Donje Bazije, xxx-1942.) – [130];
[344.] NN muškarac (Donje Bazije, xxx-1942.) – tri puta zapisan [178, 239, 272]. U posljednja dva zapisa NN muškarca svi su podatci istovjetni, što znači da je i ova bezimena osoba udvostručena, dok je prije promjene bila zapisana sveukupno četiri puta.
[347.] NN žena (Donje Bazije, xxx-1942.) – četiri puta zapisana [126, 174, 233, 268];
[350.] NN žena (Donje Bazije, xxx-1942.) – pet puta zapisana [131, 179, 240, 273, 350];
[352.] Pavel (Narta, xxx-1942.) – dva puta zapisan [327, 363];
[353.] Pero (Narta, xxx-1942.) – dva puta zapisan [328, 364];
[358.] Pero (Starin, 1897.-1942.) – tri puta zapisan [95,170, 213];
[359.] Persa (Suha Mlaka, 1905.-1942.) – [416];
[361.] Persa (Starin, 1897.-1942.) – tri puta zapisana [96, 171, 214];
[366.] Petar (Lučko, 1880.-1941.) – [443];
[368.] Pinta (Suha Mlaka, 1912.-1942.) – dva puta zapisana [368, 396];
[370.] Rajko (Mala Barna, 1929.-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [293, 332, 391, 427];
[373.] Reza (Kraljeva Velika, 1906.-1942.) – pet puta zapisana [139, 249, 283, 312, 383];
[375.] Rezika (Sopje, 1924.-1942.) – tri puta zapisana [42, 78, 153];
[376.] Rosa (Narta, xxx-1942.) – [4]. Nakon promjene, osim ove Rose upisana je još jedna Rosa s istovjetnim podatcima, to znači da je i nakon promjene udvostručena.
[383.] Rozika (Sopje, 1925.-1942.), maloljetna – tri puta zapisana [43, 79, 154];
[384.] Rozika (Sopje, 1928.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [52, 88, 163, 206];
[385.] Rozika (Sopje, 1914.-1942.) – četiri puta zapisana [54, 90, 165, 208];
[388.] Ruža (Sopje, 1928.-1942.), maloljetna – četiri puta zapisana [55, 91, 166, 209];
[389.] Savo (Donje Bazije, xxx-1942.) – pet puta zapisan [132, 180, 241, 276, 351];
[390.] Slavko (Mala Barna, 1928.-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [294, 333, 392, 428];
[391.] Sofa (Veliko Trojstvo, 1911.-1941.) – sedam puta zapisana [27, 61, 101, 181, 221, 301, 341];
[392.] Stefan (Gornja Jelenska, 1934.-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [136, 242, 278, 310];
[393.] Stevo (Kolarevo Selo, 1932.-1942.), maloljetan – [5];
[394.] Stevo (Mala Pisanica, 1936.-1942.), maloljetan – četiri puta zapisan [296, 335, 394, 430];
[395.] Stevo (Suha Mlaka, 1908.-1942.) – [417];
[401.] Stjepan (Karlovac, 1942.-1943.), maloljetan – pet puta zapisan [36, 72, 120, 200, 261];
[403.] Stjepan (Sopje, 1922.-1942.) – četiri puta zapisan [53, 89, 164, 207];
[410.] Štefan (Narta, xxx-1942.) – [34];
[411.] Štefan (Narta, xxx-1942.) – [68];
[412.] Štefan (Narta, xxx-1942.) – [108];
[413.] Štefan (Narta, xxx-1942.) – osam puta zapisan [188, 228, 307, 329, 330, 348, 365, 366]. U posljednja četiri zapisa ovog Štefana svi su podatci istovjetni, što znači da je ista osoba ponovno učetverostručena, dok je prije promjene bila zapisana sveukupno jedanaest puta.
[414.] Štefan (Narta, 1938.-1942.), maloljetan – dva puta zapisan [331, 367];
[415.] Štefan (Bujavica, 1938.-1942.), maloljetan – [440];
[416.] Štefan (Virovitica, 1900.-1942.) – dva puta zapisan [300, 395];
[418.] Štefan (Kraljeva Velika, 1922.-1942.) – [419];
[421.] Štefan (Velika Gorica, 1905.-1943.) – [441];
[422.] Štefo (Narta, 1941.-1942.), maloljetan – [6];
[423.] Tereza (Velika Pisanica, 1907.-1942.) – dva puta zapisana [14, 436];
[432.] Treza (Đurđevac, 1917.-1943.) – [8];
[437.] Vladimir (Narta, 1911.-1942.) – [412];
[440.] Vojin (Lipovac Majur, 1940.-1942.), maloljetan – [19].
Svrha ovoga popisa nije ustanoviti povijesnu obstojnost pojedinih osoba i jesu li uobće bile u Jasenovcu ili nisu. Objavom ovog popisa želi se pokazati zlonamjerno i neistinito rukovanje s njime, lažiranje i izmišljanje podataka radi neposredne svrhe održavanja postojećega broja jasenovačkih žrtava ili čak njegova povećanja, što za krajnju svrhu ima obterećivati hrvatski narod navodnim žrtvama. Dakle, ovih 167 osoba bilo je do 1. lipnja popisano sveukupno 443 puta. Samo njih 69 bilo je popisano po jedan puta, a svi ostali popisani su višekratno: 24 ih je bilo popisano po dva puta (48), 22 po tri puta (66), 26 po četiri puta (104), 13 po pet puta (65), 4 po šest puta (24), 6 po sedam puta (42), 2 po osam puta (16) i 1 devet puta (9). Višekratni upisi daju brojku od 276 “kloniranih” osoba.

Od tih 167 osoba, 67 ih je maloljetnih. Dvadeset i jedan maloljetnik je zapisan samo jednom, a 46 ih je zapisano višekratno, od dva do sedam puta, što iznosi ukupno 126 “kloniranih” maloljetnika. Tu se nalazi odgovor odakle 21.101 maloljetna jasenovačka žrtva. Ovdje se radi o maloljetnicima samo s prezimenom Bogdan!

Od 2. lipnja na popisu osoba s prezimenom Bogdan nalaze se i dalje 443 osobe. Umjesto 276 “kloniranih žrtava”, na popis je stavljeno novih 276 navodnih jasenovačkih žrtava, preuzetih ih popisa Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine. Taj popis zaposlenicima JUSP-a Jasenovac služi kao kvisko ili džoker iz rukava. U trajnoj manipulaciji s tim popisom, kako bi zavarali javnost, zaposlenici sad umnažaju (“kloniraju”), sad zamjenjuju klonirane s novim imenima. To je dokazano na primjeru osoba s prezimenom Bogdan.

Ovaj bi članak bio odviše obterećen kad bismo poimenično popisali svih 276 novih “jasenovačkih žrtava”. Ipak, navodim samo nekoliko prvih, kako bi se vidjelo da taj popis nadopunjuje gornji popis od 167 osoba: [3.] Adolf (Sopje, 1926.-1942.); [4.] Agata (Lijepa Greda, 1827.[!]-1942.); [8.] Ana (Lijepa Greda, 1936.-1942.); [9.] Ana (Reka kraj Koprivnice, 1914.-1942.); [11.] Ana (Sopje, 1936.-1942.); [12.] Ana (Sopje, 1914.-1942.); [13.] Ana (Sopje, 1922.-1942.); [15.] Ana (Kolarevo Selo, 1925.-1942.), i tako dalje, do posljednje tri: [441.] Zlata (Sopje, 1939.-1942.); [442.] Zlatica (Sopje, 1927.-1942.) i [443.] Zorica (Sveti Martin pod Okićem, 1918.-1942.). Sve su ove osobe preuzete iz Popisa žrtava Drugoga svjetskoga rata Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine. Razumljivo je da one na ovaj jasenovački popis ne spadaju, jer se na njemu nalaze samo zato da popune ispražnjena mjesta, a ne zato što bi stradale u Jasenovcu. Međutim radnicima JUSP-a Jasenovac nije do istine, već do umnožavanja brojki. U čiju korist? Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda zasigurno ne!

Objavljeno: Razum, Stjepan. Dr. Stjepan Razum: Obavješćujem hrvatsku javnost da sam otkrio veliku prijevaru u Jasenovcu. Nadnaslov: Jasenovac, najveća povijesna laž koja iz dana u dan postaje sve prozirnija. Podnaslov: Pozivam Dorh da pokrene istragu protiv ravnateljice Nataše Jovičić koja ne bi više smije[la] biti savjetnicom Predsjednice RH. U: Hrvatski tjednik, 2015., br. 559, od 11.VI.2015., str. 18-29.

 

Izvor: croative.net

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save