Dragan Primorac: Svega jedna trećina Hrvata ima slavenske korijene
Povijesni udžbenici morat će se mijenjati jer dugogodišnja znanstvena istraživanja nepobitno pokazuju kako slavenske korijene ima manje od trećine današnjih hrvatskih muškaraca, dok većina stanovnika današnje Hrvatske potječe od takozvanih starih Europljana, koji su s Bliskog
Istoka zakoračili na europsko tlo prije 25.000 godina i zadnje ledeno doba preživjeli u utočištu na zapadnom Balkanu.
Istaknuo je to, među ostalim, istaknuti stručnjak u području forenzičke genetike prof. dr. Dragan Primorac na predavanju “Analizom DNK do istine”, koje je održao u utorak u prepunoj dvorani u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici i na kojem je prvi put javno govorio o rezultatima 13-godišnjeg rada tima stručnjaka, u kojem je bio i on, o podrijetlu Europljana, a među njima i Hrvata.
Rezultati njihovih istraživanja objavljivani su u najprestižnijim svjetskim znanstvenim časopisima, a rad objavljenu “Sciencu” 2000. godine citiran je preko 500 puta.
Konkretno, naveo je dr. Primorac, genetska struktura 45 posto današnjih muškaraca u Hrvatskoj pokazuje da potječu od spomenutih starih Europljana koji su stigli s Bliskog istoka prije ledenog doba.
Nadalje, 30 posto muškaraca ima pretke koji su na ova područja stigli iz sjevernog dijela istočne Europe, uglavnom s područja današnje Ukrajine i okolnih država, i to kao dio šireg migracijskog procesa koji je počeo otapanjem ledenjaka prije 5200 godina, a trajao je sve do seobe Slavena između 5. i 8. stoljeća.
Međutim, kako je ukazao dr. Primorac, nije moguće točno odrediti koliki dio od tih 30 posto pripada isključivo slavenskim migracijama, no već sada, potvrdio je, neki povjesničari pripremaju promjenu činjenica u udžbenicima o slavenskom podrijetlu Hrvata i njihovom dolasku na ovo područje u 7. stoljeću.
Migracija iz zapadne Azije, koja se najvjerojatnije odvijala preko Levanta (Libije) nakon zadnjeg ledenog doba prije 10.000 tisuća godina, odgovorna je za oko 10 posto genetskog materijala današnjih Hrvata.
Od preostalih 15 posto današnjih muškaraca u Hrvatskoj dio je stigao s područja koja se smatraju ishodištem neolitika, konkretno s Bliskog (današnja Turska) i Srednjeg istoka (Irak i Sirija), Perzije i Levanta (dio Sirije, dio Egipta, Libanon, Izrael, Palestina i zapadni Jordan), a smatra se da se taj period zbio prije otprilike 9000 godina.
Drugi dio od 15 posto ima podrijetlo u specifičnoj liniji koja se širila grčkom kolonizacijom, a ne preko Bliskog istoka. Ta je linija u Europi vjerojatno nastala kao lokalno specifična balkanska linija, prije 8000 do 10.000 godina.
Dosadašnji rezultati istraživanja podrijetla pojedinih populacija, s čime se slaže i većina povjesničara, sugeriraju da pitanja velikih “seoba naroda” koje su dovele do istrijebljenja starosjedilaca i autohtonog stanovništa nema znanstvenu potporu, barem ne na molekularno-genetskom nivou.
