RASPUDIĆ: Idealni izborni program – ‘Dat će Bog’ + ‘Moje poštenje’
Dobili smo datum izbora. Dobro je što će se održati 8. studenog, prije obilježavanja obljetnice pada Vukovara, ako ništa drugo, da se poštedimo još jednog predizbornog igrokaza na račun napaćenog grada. Kampanja sad ulazi u fazu “otvaranja karata”,tj. predstavljanja programa.
Izborni program je, u osnovi, jedan izložbeni predmet, koji treba lijepo i ozbiljno izgledati, a koji kasnije, u puno kompliciranijoj praksi, ne mora ni biti rabljen. Tako je “Plan 21” Kukuriku koalicije s prošlih izbora ostao neraspakiran. Izborni programi u pravilu donose opća načela, dobre želje i lijepa obećanja.
Idealan birač bi teorijski trebao u subotu, 7. studenog, sjesti za stoli do večeri iščitavati i usporedivati programe koji se nude na tržištu glasova, da bi se sutra ujutro, osviješteno i promišljeno, opredijelio i zaokružio onoga tko ima najbolji. To se naravno u stvarnosti ne dogada. Devedeset posto birača ne čita programe, nego eventualno prati prepucavanja oko njih. Program stoga mora biti prikladno upakiran, ne mora biti upotrebljiv, ali treba biti neranjiv. Dakle, ne smijete omogućiti protivniku da u očima birača oskvrne ugled vašeg programa. HDZ se tu već poskliznuo, jer su drugovi prokljuvili da njegov program “5+ ” numerološki, vizualno i dijelom sadržajno nalikuje programu profesora iz Prnjavora u BiH.
SDP-ov program predstavljen je kasnije i protivnici ga sad sigurno pomno skeniraju tražeći slabu točku. Znakovita je tendencija smanjivanja broja točaka programa. Od Plana 21. prezentiranog 2011. SDP-ova koalicija spala je na sedam točaka 2015. HDZ je još ekonomičniji, fokusirao se na brojku 5. Izgleda da je pri izboru broja točaka numerologija uistinu odigrala ulogu. 5 plus je štreberski najbolja ocjena, a 7 navodno najsretniji broj. Treba li nam više sreće ili pameti, ili nečeg trećeg, odlučit će birači. Ako se tendencija nastavi, na sljedećim ćemo izborima dobiti “Plan 3″. “Projekt 2-“, a možda netko ponudi samo jednu točku programa. Ako se moram kladiti, ta točka bi mogla biti vlastito poštenje.
Politički akteri izvan dvije velike koalicije, osim ako nisu njihovi izravni odvojci (velika većina manjih stranaka i koalicija su disidenti HDZ-a i SDP-a, od Glavaševa HDSSB-a do Oraha), kao početak i kraj svog programa najčešće ističu “Poštenje”. Nevolja je s isticanjem vlastitog poštenja leži u tome što slušatelj tog iskaza neće automatski biti uvjeren u isto. Naime, kad kažete “Ja sam pošten”, onaj koji vas sluša ima jednako uporište pretpostaviti: “Ovaj je pošten i kaže da je pošten”, kao i “Ovaj je nepošteni kaže da je pošten”, prema onoj “Tko o čemu, kurva o poštenju”. Jer nepošten neće za sebe reči da je nepošten, već će reći da je pošten, a pošten, uzevši u obzir sve navedeno, ako eksplicitno ističe da je pošten baca sumnju na vlastitu pamet.
Poštenje ne treba biti dio izbornog programa, već nešto što se podrazumijeva. Posebno je zabrinjavajuće kad se “poštenje” koristi za opravdavanje nesposobnosti ili nedjelovanja, kao kad se kaže: da, rezultati su loši, ali on je barem pošten. Pošteni su bili i Staljini Hitler, nijedan nije zgmuo osobno bogatstvo, pa se ne može reći da su usrećili svoje narode. To ne znači da poštenje nije neophodno, već da nije dovoljno. Komično je što u izbornoj kampanji ima i onih koji nastoje uvjeriti birače: prije smo bili nepošteni, a sad smo pošteni, što podsjeća na predratnu izjavu jednog bosanskog političara – Dogovor je postignut, od ponedjeljka – pravna država!
Tako su se valjda od ponedjeljka propoštenili isti likovi koji su viríli iz skuta nekih od najnepoštenijih likova u novijoj hrvatskoj povijesti. S druge strane ima nekih koji su do sada ostali pošteni samo zato jer nisu dobili priliku. Uz poštenje, kao druga maglovita izborna prednost ističe se i “mladost”. Zašto bi mladost bila apriorna moralna prednost? Jesu li mladi nužno manje iskvareni od starih? Ako je riječ o pukim političkim klonovima, prije će biti da su mladi gori, jer imaju više energije i gladniji su. Možda bi bolje govoriti o politički “nepotrošenim” ljudima nego o “mladima” jer tu dob nije bitna. Inače, sačuvaj me Bože mladih i poštenih! Da izađu eksplicitno s parolom: “Mi smo stari lopovi” neki bi možda i pokupili nešto simpatija radi iskrenosti i sklonosti ljudi da izmedu dva vraga biraju poznatog. Slično kao što ponekad radije damo kunu onome koji iskreno žica za “cugu”, nego onima koji nas traže novce na cesti zbog neprovjerljive teške životne priče.
Kampanjsko domoljublje slična je kategorija. Domoljublje označava ljubav, dakle pozitivan emocionalni i voljni stav prema zajednici, državi i narodu. Podrazumijeva spremnost da se zajednički interes stavi iznad privatnog. Ustvari, za domoljuba tu nema stroge razlike, jer njemu i privatno predstavlja radost sve ono što je dobro za zajednicu, pa nema unutarnjeg sukoba. Domoljublje je pred izbore teško mjerljivo, jer kvalitetan domoljubometar još nije izmišljen. Dijelom ga čini ritualno isticanje i iskazivanje poštovanja prema nacionalnim simbolima, kao što su primjerice zastava, prvi predsjednik, branitelji.
SDP je uz malo američkog PR-poticaja sad shvatio da to uopće nije teško i da ne boli previše. Uz čovjekoljublje i domoljublje, iz većine programa da se iščitati i treća stavka bandićevske trijade, ovakvo ili onakvo bogoljublje. Božanstva mogu biti razna, jedno od dominantnih na hrvatskom političkom Olimpu je EU, točnije mitski europski fondovi. Iako se čini da u programima velikih igrača imamo više točaka, pažljiva analiza pokazuje da se u konačnici sve svodi na jednu: Dat će Bog, tj. fondovi EU. Iz sažetka sedam točaka programa SDP- ove koalicije vidljivo je da gotovo sve sadrže mantru: “uz pomoć europskih fondova”. U zabludi su oni koji smatraju da ćemo i ubuduće dobiti puno više europskih problema, nego dijela kolača, i da je jedni hrvatski problem kojeg će EU “riješiti” demografski, uvaljivanjem goleme kvote migranata.
Ako lažu oni, ne laže program SDP-a, u kojem čitamo: “Poduzetnici će dobiti više od 10 milijardi nepovratnih kuna iz fondova EU.”, “Korištenjem fondova EU za ruralni razvoj cilj je osigurati održivi rast poljoprivrede.” “Uložit će se više od tri milijarde kuna iz fondova EU u stvaranje novih i boljih radnih mjesta.” “Za branitelje su pripremili projekte gradnje i opremanja četiriju veteranskih centara koji će se financirati fondovima EU.” “Dodatnih 450 milijuna kuna osiguranih iz fondova EU omogućit će 22 tisuće novih stipendija za studente slabijeg socioekonomskog statusa.” “Uz pomoć fondova EU gradit će se i Pelješki most.”, “Pokrenut će program ulaganja iz fondova EU vrijedan oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih gradova na slabije razvijenim područjima.” Pa ovo nema ni u Prnjavoru. Poštenja mi moga!
Nino Raspudić/Večernji List
