GRČIĆ OPET NETOČNO: Maletić iznijela prave podatke Eurostata
Statistiku gospodina Grčića prvi puta čujem. Po podacima iz Eurostata vidimo kako zaposlenost pada za 70 tisuća godišnje, rekla je Maletić
SDP je mjesec dana prije izbora objavio program kojim traži novi mandat. Po čemu se gospodarski dio razlikuje od HDZ-ova? Gdje su nestali bolni rezovi? Gosti Otvorenog HRT-a, urednika i voditelja Mislava Togonala, bili su Ivana Maletić, Branko Grčić, Marijana Ivanov i Ratko Bošković.
“Još jednom 2 posto BDP-a je trošak 7 milijardi kuna u dvije godine koliko je mjera dimenzionirana vremenski. Domoljubna koalicija želi smanjiti zapravo PDV na 20 posto. Znate li koji je to trošak? Ja sam i posljednji puta bio u pravu, a gospodin Ćorić je spinao. Neka kažu građanima gdje će uštediti taj novac. Kad smanje PDV za cijeli jedan proračunski deficit u četiri godine kako će oni naći novac? Za razliku od našeg programa, HDZ-ov je samo popis lijepih želja. U mandatu HDZ-a u najdubljoj krizi nestalo je 166 tisuća radnih mjesta, a u našem mandatu mi dižemo turizam i zaposlenost, a efekt je više za 40 tisuća nego što je bilo na početku našeg mandata. U odnosu na početak našeg mandata 10 tisuća ljudi više radi. Izvoz roba izjednačili smo s izvozom usluga. Hrvatska ima pozitivnu platnu bilancu. Time smanjujemo vanjski dug. Mi smo podržali brodogradnju i zato izvoz raste. Ja sada gospodarstvo gledam iz perspektive svakog zaposlenog u javnoj firmi s poteškoćama”, rekao je Branko Grčić.
Na to je reagirala HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić.
“Prvo se moram osvrnuti kako nikako nema veze o 2 posto PDV-a s 2 posto BDP-a. Mi smo u našemu programu jasno napisali da ćemo ići sa smanjenjem PDV-a jer želimo konkurentnije gospodarstvo i bolji život građana. Tome smo mi posebno orijentirani. U četiri godine imamo set mjera za smanjenje PDV-a. Moramo generirati rast, želimo iznenaditi EK s većim rastom od predviđenog. Pet točaka našeg programa znaju svi kao i onaj na koga aludirati. Apsurdno je o tome razgovarati. Kod demografske politike izvučeno je samo tih 1000 eura, no mi imamo sveobuhvatnu politiku poput stambenog zbrinjavanja. To je cjelovita politika, mjerama samo pokazujemo stav vlade prema toj problematici. To je otprilike 50 milijuna kuna u proračunu koje ćemo namaknuti od rasta i ušteda u javnoj upravi. Statistiku gospodina Grčića prvi puta čujem. Po podacima iz Eurostata vidimo kako zaposlenost pada za 70 tisuća godišnje. Mi moramo krenuti od makroekonomije prema ljudima. Pokrivenost uvoza izvozom je čak i u Rumunjskoj veća nego kod nas. Mi izvozimo provoz roba, a to moramo promijeniti. Želimo jačati industrijsku proizvodnju. Moramo zaustaviti odljev mozgova”, objašnjava Maletić.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla je da su oba programa prije svega lista lijepih želja.
“Programi su suštinski vrlo slični. U Hrvatskoj ako animirate birače morate biti socijalistički orijentirani. Što se tiče PDV-a nema prostora za smanjenja PDV-a, no za to se prostor može naći ekonomskim rastom. Naš tekući rast je pod utjecajem sunca i smanjenja cijena nafte, to je za zabrinutost. Sljedeće godine će turizam padati zbog migrantske krize. Mi moramo raditi na industrijskim politikama. Udio robnog izvoza u BDP-u je mizeran. Mi se ne bavimo gospodarskim temama nego agitiranjem birača. U EU smo dobili ulogu uslužne zemlje. Druge zemlje su u puno boljoj situaciji. Mi rastemo sporije od drugih. Nama ekonomistima je ova priča smiješna. Industrijska proizvodnja pokazuje znakove uzleta, ali mi smo sada tamo gdje smo bili 2011. godine. Mi smo žrtva Roterdamskog efekta, to jest promjene metodologije. Mi u svoj izvoz računamo i provoz roba. Velik dio rasta koji prikazujemo ne postoji, a najviše se bojim da se na to ne oslonimo. Brodogradnja ima velike efekte. Jedan brod diže nekoliko postotaka izvoza”, kaže Ivanov.
Ekonomski novinar Ratko Bošković ustvrdio je da u krizi nestaje razlika između desnice i ljevice.
“Kriza koja je nastala zbog tranzicijske panike napravila je problem percepcije. Sada u oba programa imamo sve, razlika je u noti domoljublja. Iz ovih programa ne vidi se da oni dubinski shvaćaju probleme ove zemlje. Poput nesklonosti riziku. Mi ne vidimo da oni razumiju što je to 0 posto kamata. Ne pokazuju nikakav odnos prema deflaciji. Novac čak i na nultu kamatu postiže veću vrijednost nego u investicijama. Ovi programi su neprovedivi. Makroekonomski gledano je ljudima došlo do svijesti da se kriza rezovima pogoršava, jer BDP je stvar potrošnje. Ali se dogodi slom privatne potrošnje, pada javni sektor. U ovoj vrsti krize treba jačati javni sektor. To je shvatila SDP-ova vlada, hvala Bogu da su ih sindikati prisilili na to”, kazao je Bošković.
Izvor: direktno.hr
