Suveren nastup hrvatske predsjednice šokirao Partiju i njezine medije
Hrvatska raste! Ali, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović
Hrvatski nogomet ode na europsko prvenstvo u Francusku premda je Partija učinila sve da reprezentacija spadne na treću balkansku ligu, zato s najvažnije sporedne stvari na svijetu prelazim na jednako ozbiljnu temu. Zahvaljujući hrvatskoj novinarki i pjesnikinji Timei Horvat dobivam Hrvatski glasnik, glasilo Hrvata iz Mađarske. Tako je novi broj stigao munjkom (e-mailom) jutros dok sam sa zadarskoga balkona namrgođen promatrao „razvoj naoblake“. Sve je bolje od praćenja tzv. „predizborne kampanje“, koja mi se popela na vrh glave prije negoli je i službeno počela. Naime kaj, kad me netko sustavno uvjerava unatoč objektivnim pokazateljima da „Hrvatska raste“, pred tom se zgoljnom laži sve teže kontroliram u nastojanju da izbjegnem nekontroliranu reakciju s pripadajućim vulgarizmima.
S Milanovićem nitko ozbiljan u svijetu ne želi imati posla
I čitam, dakle, što je Hrvatima u Mađarskoj zapelo za oko tijekom trodnevnog posjeta Predsjednice susjednoj i prijateljskoj nam Mađarskoj, državi koja nam je sudbinski, što ispod – više iznad stola, pomagala kad smo razoružani pratili kako nam velikosrpski agresor komada državu.
No, prije negoli se osvrnem na to, moram citirati Branku Pavić-Blažetin, glavnu urednicu Hrvatskoga glasnika, i njezinu nadahnjujuću rečenicu zbog koje sam sjeo za tipkovnicu. U svom uredničkom tekstu napisala je: „U meni je duboko uvjerenje da pojedinac koji ima jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu, kulturološku samobitnost izaziva divljenje drugoga pojedinca kojeg odlikuju te iste izvrsnosti njegove samobitnosti“. Slažem se i dodajem kako osoba, stranka, ili država, koja nema jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu, kulturološku samobitnost, izaziva prijezir i gnušanje svih i svakoga. U takvom nekakvom nikakvom ozračju, zahvaljujući Milanovićevoj vladi u odlasku, čekamo izbore 8. studenoga. A i sami ste, poštovani čitatelji primijetili kako s našim „premijerom“ i njegovom „prvom dopredsjednicom“ već dosta dugo nitko ozbiljan u svijetu ne želi imati posla. Ali, kad u svijet ode predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, ponovo se sjetim da nismo slučajna država.
Sadržaj susreta s mađarskim predsjednikom
Iako je šef milicijskih poslova i prvi „saobraćajac“ u Opatovcu Ranko Ostojić izjavio da se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Mađarsku samoinicijativno otišla „klanjati“, Hrvatski glasnik izvještava upravo suprotno, da je do posjeta došlo na poziv mađarskoga predsjednika Janosa Adera.
Evo o čemu se razgovaralo: „Kako saznaje Medijski centar Croatica (iz Budimpešte, nakladnik Hrvatskoga glasnika, nap. N. P.), predsjednica Grabar-Kitarović s mađarskim domaćinima razgovarala je o obostranim odnosima, suradnji u srednjoj Europi, stanju na jugoistoku Europe, o globalnim temama te osobito o migrantskoj krizi koja posljednjih tjedana pogađa brojne europske zemlje, te o položaju Hrvata u Mađarskoj, naglašujući da Hrvatska štiti u potpunosti prava Mađara, da imaju svoga saborskog zastupnika, te je zahvalila na potpori koju mađarska vlada pruža Hrvatima u Mađarskoj, ali je istodobno izrazila nadu da će u budućnosti Hrvati u Mađarskoj imati punopravnog zastupnika u Parlamentu s pravom glasa, kao što ga imaju u Hrvatskoj saborski zastupnici iz redova mađarske zajednice. Istoga dana, 7. listopada, u poslijepodnevnim satima na Sveučilištu Corvinus predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održala je predavanje naslova ‘Hrvatski doprinos srednjoeuropskoj suradnji: vrijeme je za jačanje srednjoeuropskog krila EU-a i NATO-a’. Predstavila je početni postupak Jadran – Baltik – Crno more koji za cilj ima osnažiti sve oblike srednjoeuropske suradnje – i one političke, i gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne“. Ova posljednja tema, Jadran – Baltik – Crno more, Partiji je neoprostiva! Zbog nje je u stanju teškoga šoka, jer takav zaokret u vanjskoj politici Partija ne oprašta. Zato Predsjednicu treba i preventivno i na druge načine braniti.
Izvandomovinski mediji – svijetlo u hrvatskom medijskom mraku
Sad kad znamo o čemu se službeno razgovaralo možemo reći da su partijski mediji u Hrvatskoj o posjetu Predsjednice i njegovom sadržaju rekli – ništa, dok su istodobno punili cijele stranice „žicom“, „povratkom vlaka“, lošim Ostojićevim spinovima, odličnim Kotromanovićevim frfljanjem i drugim sporednim kolosijecima, ne bi li od hrvatske javnosti sakrili svrhu i smisao posjeta. U sporedne kolosjeke nismo zalutali, već su nas odveli prema Milanović-Pusić voznom redu kojega se glavni mediji drže kao pijani plota. Držim da je to zbog toga što osim elementarnoga profesionalizma, pod sve očitijom kontrolom Partije, mediji u Hrvatskoj ne njeguju „jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu, kulturološku samobitnost“.
Zato se Hrvat u Hrvatskoj može puno bolje informirati glasilom hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, negoli medijima glavne struje u samoj Hrvatskoj, uključujući i HTV. Ali, bemu bigulicu – „Hrvatska raste“ – i to tako da šef milicije dijeli lekcije neposredno izabranoj Predsjednici Republike. Takav politički odnos nije se vidio ni u nedemokratskom režimu Nezavisne Države Hrvatske!
Predsjednica Grabar-Kitarović sastala se i s Laszloom Koverom, predsjednikom mađarskoga parlamenta i s Viktorom Orbanom, mađarskim šefom vlade. Naravno da se susrela i s Hrvatima u Mađarskoj. Obišla je u Budimpešti HOŠIG (Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom). Dala je i intervju Hrvatskom glasniku. Iz njega izdvajam nekoliko naglasaka kako bismo s njezina posjeta razgrnuli domaće partijsko-medijske magle, nastale zbog šoka izazvanoga suverenim, domišljenim i konzistentnim posjetom Predsjednice Republike susjednoj Mađarskoj. Budimo iskreni, Predsjednica nema s kim „sukreirati vanjsku politiku“, pa se čini opravdanim razmisliti o polupredsjedničkom sustavu, kako bi se u budućnosti izbjegle ovakve neugodne situacije.
Koji je cilj posjeta Mađarskoj?
„Temeljni cilj mi je bio – iako je posjet dogovoren još davno, prije nekih šest mjeseci – ipak temeljni cilj mi je bio popraviti odnose ili barem percepciju odnosa između Mađarske i Hrvatske, jer ja vjerujem da oni nisu narušeni na onoj supstantivnoj strukturnoj razini. Narušeni su, nažalost, samo na retoričkoj oko ovih posljednjih problema migracija. Mi ne možemo dopustiti da negativni problemi definiraju naše odnose“. Točno. Hrvatska ne može dopustiti diletantima da narušavaju odnose s prijateljskim državama, zato treba izaći na sljedeće državne izbore i riješiti se diletantizma „ove vlade u ovoj zemlji“.
O reciprocitetu manjinskih prava
„Hrvatska štiti u potpunosti prava Mađara da imaju svog saborskog zastupnika…, ali sam isto tako izrazila nadu da ćemo u budućnosti ovdje za Hrvate imati punopravnog zastupnika u Parlamentu s pravom glasa kao što ga imamo u Hrvatskoj za mađarsku zajednicu“. Ne sjećam se da je reciprocitet manjinskih prava u protekle četiri godine spomenuo Milanović ili Pusićeva u odnosu na bilo koju državu u kojoj žive Hrvati. U tom pogledu s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović Hrvatska raste.
Nezadovoljavajući odnos prema Hrvatima u izvandomovinstvu
„Moram reći da sam pomalo razočarana posljednjim godinama, pogotovo od osamostaljenja, odnosom hrvatske države prema Hrvatima izvan domovine. Uvijek se to nekako zadržalo na deklarativnoj razini. Počeli smo s nekakvim ministarstvom za iseljeništvo i danas se to svelo na ured za iseljeništvo. Mislim da to treba u potpunosti preokrenuti“ – rekla je Kolinda Grabar-Kitarović, i dodala kako je za to da se ured „digne na razinu ministarstva koje bi se brinulo kako o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj tako i o pravima Hrvata izvan domovine, ali i koji bi bio tu kao servis, kao usluga koja bi pomagala Hrvatima koji se ili žele vraćati u domovinu, ili žele poslovati s domovinom, ili im pomagati u rješavanju bilo kakvih slučajeva kao ishododovanje dokumenata…“.
Vraćamo li se na Tuđmanovu doktrinu „jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske“? Trebali bismo se vratiti, jer bolje nema. Što prije, to bolje.
Što možemo naučiti od Mađarske?
„Mađarska je imala slične probleme kao Hrvatska u transformaciji, ali, evo, vidimo da je dalje otišla, barem kad je riječ o gospodarskim pokazateljima. Vidimo da je rast GDP-a viši, dakle možemo tu učiti od Mađarske i u iskorištavanju EU-fondova i u gospodarskoj preobrazbi“. Hrvatska s Milanovićevom vladom nije u stanju ništa naučiti, jer ona je sama sebi svrhom.
HOŠIG u Zadar, Frljić leti iz Rijeke
I za kraj osjećam moralnu obvezu prenijeti najavu iz Hrvatskoga glasnika: „Literarna i plesna scena budimpeštanskog HOŠIG-a između 22. i 25. listopada gostuje u gradu svetoga Donata, u Zadru, s kazališnom predstavom ‘Vremeplov – 800-godišnja hrvatsko-mađarska prošlost’“. Zadržim li se dotad u Zadru, evo me 24. listopada na predstavi u zadarskom Hrvatskom narodnom kazalištu (početak predstave u 12,30 sati).
Iz kratke najave razvidno je kako zadarskim kazalištem ne „komanduje“ O. Frljić. Još se klatari po Rijeci, koliko sam načuo ni tamo ne će više dugo mutiti vodu, pa je moguće da će Hrvati iz Mađarske moći slobodno i u Rijeci izvoditi svoju sačuvanu „jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu i kulturološku samobitnost“.
Nenad Piskač/hkv.hr
