PAPA: Obratimo se od ideje da nam ne treba obraćenje
Ako je Gospodin Isus nama promijenio život, kako možemo onda mi ne biti gorljivi da ga upoznaju i druge osobe – upitao je Sveti Otac prije današnje molitve Angelusa. Komentirajući poziv Ivana Krstitelja na obraćenje, naglasio je da on vrijedi ne samo za nevjernike, nego i za kršćane. Upravo se od te pretpostavke trebamo obratiti – pretpostavke da je s nama sve dobro i da nam ne treba nikakvo obraćenje.
Stoga je Sveti Otac potaknuo da se zapitamo: imamo li u raznim životnim situacijama iste osjećaje kao i Isus? Primjerice, kad podnesemo neku nepravdu ili uvrjedu, uspijevamo li reagirati bez neprijateljstva i od srca oprostiti onome tko moli oproštenje? Znamo li iskreno plakati s onim tko plače i radovati se s onim tko se raduje? Kad trebamo izraziti svoju vjeru, znamo li to učiniti hrabro i jednostavno, ne srameći se evanđelja? – upitao je Papa, dodajući: Nije s nama sve u redu; uvijek se trebamo obraćati.
Bog nam neprestano, gotovo tvrdoglavo nudi spasenje, zato što nas sve želi osloboditi od ropstva grijeha. Nitko nije isključen iz poziva da prihvati spasenje. Nitko ne može reći: „Ja sam svet, ja sam savršen, ja sam već spašen“. Uvijek trebamo prihvaćati tu ponudu spasenja – rekao je Papa, ukazujući na Godinu milosrđa, u kojoj nam je na tom putu napredovati.
Zbog toga je svatko od nas pozvan upoznati s Isusom osobe koje ga još ne poznaju. To nije prozelitizam, nego otvaranje vrata – ustvrdio je, navodeći riječi sv. Pavla: „Jao meni ako ne naviještam evanđelje“. Ako se osvrnemo oko sebe – nastavio je Papa – pronaći ćemo osobe koje bi bile otvorene da pođu ili se vrate na put vjere, samo kad bi susreli kršćane koji su zaljubljeni u Isusa. Ne bismo li trebali ili mogli mi biti ti kršćani – upitao je, dodajući: budimo hrabri, poravnajmo brda oholosti i suparništva, ispunimo doline koje su iskopale ravnodušnost i apatija, poravnimo putove svoji lijenosti i svojih kompromisa.
Nakon molitve Angelusa, Sveti je Otac napomenuo da vrlo pažljivo prati rad konferencije o klimi u Parizu te je ponovio pitanje iz svoje enciklike Laudato si’: „Kakav svijet želimo predati onima koji dolaze poslije nas, djeci koja rastu?“ Poradi dobra zajedničkoga doma, svih nas i budućih naraštaja, u Parizu se trebaju poduzeti svi napori kako bi se ograničili učinci klimatskih promjena i, istovremeno, borilo protiv siromaštva i podržalo ljudsko dostojanstvo. Ta dva izbora idu zajedno – kazao je, potičući: Molimo da Duh Sveti prosvijetli one koji su pozvani donositi tako važne odluke te im udijeli hrabrost da kao mjerilo izbora uvijek imaju veće dobro za čitavu ljudsku obitelj.
Podsjetio je da se sutra obilježava pedeseta obljetnica otkako su papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora opozvali međusobno izopćenje Rimske i Carigradske Crkve iz 1054. godine. Doista je providonosno da se ta povijesna gesta pomirenja obilježava upravo na uočnicu Jubileja milosrđa. Nema vjerodostojnog hoda prema jedinstvu bez traženja oprosta za grijeh razdijeljenosti, kako od Boga, tako i jedni od drugih. Sjetimo se u svojim molitvama dragog ekumenskog patrijarha Bartolomeja i drugih poglavara pravoslavnih Crkvi te molimo Gospodina da odnosi između katolika i pravoslavaca budu uvijek nadahnuti bratskom ljubavlju – kazao je papa Franjo.
Također je podsjetio da su jučer u Peruu blaženima proglašena tri svećenika koja su bila ubijena iz mržnje prema vjeri 1991. godine. Na koncu je svima poželio dobru pripremu za predstojeću Svetu godinu milosrđa.
Izvor: Radio Vatikan
