VELIKI INTERVJU – TOMISLAV KARAMARKO ‘Mi ćemo predlagati ministre, a konačna je odluka na Oreškoviću. U ponedjeljak prezentiramo shemu nove vlade’
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, o Tihomiru Oreškoviću i novim ministrima
Tomislav Karamarko nakon dramatičnih pregovora s Mostom i dogovora o formiranju Vlade primjetno je opušten. Nakon izbora na njemu je bio velik pritisak jer se u HDZ-u očekivala znatno premoćnija pobjeda. Njegova je pozicija već za pregovora s Mostom učvršćena jer se pokazao kao taktičar koji ne gubi živce, a pred njim je sad veliki test Vlade s nestranačkim premijerom i okupljanje što čvršće većine. U intervjuu koji smo vodili uoči Stare godine govorio je o mandataru Oreškoviću, kritizirao je Zorana Milanovića, ali i potvrdio da će Oreškovićeva biti zadnja u odabiru ekipe u Vladi, donosi portal Vecernji.hr. Razgovor s Tomislavom Karamarkom prenosimo u cijelosti.
Hrvatska je svjedočila postizbornoj krizi i presedanskoj situaciji, što je presudilo da se Most dogovori s HDZ-om?
Presudila je, rekao bih, obostrana strpljivost i bliskost u želji da Hrvatsku izvedemo iz krize i usmjerimo na put promjena koje će nam omogućiti ne samo gospodarski nego i demografski, sigurnosni, kulturni i svaki drugi oporavak i napredak. Premda dio ljevice na čelu s Milanovićem izmišlja teorije zavjere ne bi li opravdao svoj peti izborni, ali i pregovarački poraz, pregovore je presudila nesporna i logična činjenica – dvije trećine birača glasovalo je za promjene. Suradnja Mosta sa SDP-om ne bi bila promjena, to bi bila prijevara birača. Kao predsjednik HDZ-a i vođa Domoljubne koalicije od završetka izbora vjerovao sam u naš dogovor. Vjerovali smo da će naš pošteni pristup potencijalnom partneru, konzistentnost u pregovorima i konstruktivnost naići na pozitivan odjek.
Sve što se događalo nakon izbora bilo je presedanski, imamo nestranačkog premijera kojeg je javnost upoznala mjesec i pol od izbora. Kako će po vama to izgledati?
Tihomir Orešković kvalitetno je rješenje. Stručnjak je na području gospodarstva i financija. Već prema prvim rezultatima anketa vidimo da je stekao povjerenje građana. Orešković je, svakako, osvježenje i drago mi je da smo ga uspjeli privoljeti da se prihvati ovog posla.
Kako ste osobno proživjeli pregovore s Mostom? Bilo je nekoliko obrata…
Osjetio sam da im je, kao i nama, stalo do Hrvatske. Dakako, imali smo svoje trenutke nedoumica i pitanja – kako dalje? No nisam se dao navući na to da budem nestrpljiv, isključiv, uvredljiv ili na bilo koji način negativan. Metodu razgovora koju je promovirao Most doživio sam kao želju da se učini sve kako bi do sporazuma svih ipak došlo, da se u interesu Hrvatske premoste razlike koje nas dijele, no sumnjao sam da je to moguće, poučen bahatim upornim Milanovićevim „ili mi ili oni” te odbijanjem koje sam doživio na moje pismo upućeno njemu mnogo prije izbora, u kojemu sam ponudio razgovor radi konsenzusa o bitnim pitanjima društvenog i državnog razvoja.
Ja i stranka zastupali smo čvrste i jasne stavove. U obrani tih stavova bili smo spremni ostati i u oporbi. Smatrao sam da je časnije ostati u oporbi i otići s mjesta predsjednika stranke nego varati birače, članove stranke… a na kraju i Most. Sve to što mi nismo bili spremni napraviti napravila je lijeva koalicija potpisavši sporazum o tripartitnoj vladi. A samo dan prije Vesna Pusić je govorila, citiram: „Birači koji su glasali za mene sigurno nisu htjeli da u toj vladi sjedi i Karamarko”. Tada sam se složio s njom, ali njoj to već idući dan više nije bilo važno. Kako bi ona i njezini drugovi zadržali fotelje, potpisala je sve što treba i prevarila svoje birače.
Kako su izgledala posljednja 24 sata u kojima je predsjednici trebalo doći s mandatarom?
To je svojstveno politici. U njoj se malo što događa polagano i u miru. S jedne strane bilo je dramatično jer nismo imali puno vremena, ali olakotna je okolnost bila što s gospodinom Oreškovićem komuniciram već osam mjeseci. Hvala Bogu, tih je dana bio u Zagrebu, čuli smo se, žurno se sastali, on je to prihvatio i sve dalje je povijest. Za njega to prije svega predstavlja velik životni izazov jer silno želi pomoći Hrvatskoj. Ne dolazi ovdje steći materijalni status, on je situiran čovjek. Čudno zvuči, ali za njega je premijerska plaća, u odnosu na ono što je do sada zarađivao, malo veći džeparac. Njegovi su motivi izvanredni.
Kako ste stupili u kontakt s njim?
Mi smo još prije godinu dana počeli razmišljati o Vladi koja će biti istinski domoljubna i stručna, a stranačke preferencije stavili smo u drugi plan. U tom razdoblju stupili smo u vezu i s gospodinom Oreškovićem. Inicijativu je dao dr. Ante Ćorušić. Kontaktirali smo i druge ljude u dijaspori znajući da u svijetu imamo izvanrednih ljudi. Nažalost, dosadašnje vlade premalo su se koristile tim golemim ljudskim kapitalom koji imamo. Odlučio sam tu negativnu praksu prekinuti i jedan od koraka u tome smislu bio je uspostava kontakta s nekima od njih, među kojima je bio i mandatar.
Je li vam Orešković postavio uvjete za prihvaćanje premijerske pozicije, ipak se odrekao unosne pozicije i plaće?
Nije bilo nikakvih uvjeta. Nama je jedini interes da uspijemo. Mislim da s njim na čelu za to imamo realne pretpostavke.
Sigurno su velika očekivanja u stranci i zasigurno brojni HDZ-ovi ljudi žele i u Vladu i na ostale pozicije. Žele nagradu za rad. Kako ćete pomiriti stranački pritisak i odluku o stručnim kandidatima?
Ne bih o HDZ-u govorio u tim kategorijama. U stranku ulaziš i u njoj djeluješ kako bi svoju zemlju i društvo u kojem živiš učinio boljim i kako bi što bolje artikulirao vrijednosti za koje se zalažeš. Pa HDZ je nastao kao izraz težnje hrvatskog naroda za slobodom, nezavisnošću i demokracijom. I sam sam još 1989. upravo zbog toga pristupio HDZ-u. Ako se u stranku ulazi zbog nagrade, onda stranka ulazi u dekadenciju i takva stranka nema perspektivu. Druga je stvar što među HDZ-ovih 220.000 članova i među članovima Domoljubne koalicije ima velik broj kvalitetnih ljudi i sigurno je da će dio njih preuzeti odgovornost za upravljanje zemljom. Dolazi vrijeme velikih izazova i trebat će nam novi mladi ljudi s novom energijom, a budite uvjereni da ih HDZ ima.
Koliko će biti ministarstava?
U ponedjeljak ćemo kolegama iz Mosta prezentirati našu shemu Vlade. Predložit ćemo jedan novi, znatno racionalniji i efikasniji pristup. Javnost se uglavnom fokusira na broj ministarstava, ali to može biti varljivo jer ministarstava je 20, a agencija, zavoda, ureda i javnih ustanova više od 200. Kao što smo najavili, krenut ćemo od sebe samih, od Vlade i Sabora, ali što je još važnije i od agencija, zavoda, ureda i javnih ustanova. Predložit ću drastično smanjenje njihova broja i to će biti prvi reformski korak nove vlade.
Hoće li u budućoj vladi biti još zvučnih imena?
Kao što vidimo, do prije nekoliko dana gospodin Orešković bio je „bezvučno” ime, a sada je „zvučno”. To je dakle relativno. „Zvučna” ili „bezvučna”, važno je da budu imena stručnosti, domoljublja, odgovornosti i ozbiljnosti.
Koliku suverenost očekujete od novog premijera, a koliko ćete od njega očekivati odanost HDZ-u?
Gospodin Orešković pokazao je do sada vrline samosvjesne, odgovorne, koncilijantne osobe, spremne prihvatiti rizik. S druge strane u bitnim je pogledima blizak HDZ-u, iako nije naš član. Ne bih dakle govorio o odanosti, nego o uzajamnosti pogleda na bitna pitanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti. Uostalom, HDZ i ja osobno imali smo i imamo raznovrsnu potporu mnogih nestranačkih osoba, a tako i Domoljubna koalicija u ovoj kampanji. Ljudi osjećaju bliskost politici koju zastupamo i podupiru nas, iako formalno nisu članovi stranke.
Znači li reforma javne uprave i stvarno rezanje zaposlenih?
Ljudi izravno zaposlenih u državnoj upravi nema previše, iako ima prostora za smanjivanje. Reforma se stoga neće lomiti na ljudima, nego na nadležnostima u cilju racionalnosti i efikasnosti. To je usko povezano i sa zakonodavnom prenormiranošću, iz koje buja birokracija. Znate li da se u Hrvatskoj donosi u prosjeku jedan zakon dnevno. Donošenje zakona kao na vrpci ne pogoduje efikasnosti ni javne uprave ni pravosudnog sustava, koji također traži reformu.
U kampanji ste spominjali neke velike projekte. Što će biti prvi projekti Vlade?
Veliki projekti uvijek su zamašnjak razvoja. Mandatar Orešković već je spomenuo nizinsku prugu Rijeka – Zagreb. Mi smo u kampanji govorili o nekoliko projekata od ukupno 50 koje smo predvidjeli za buduće srednjoročno razdoblje od desetak godina. Najveći su među njima, osim nizinske pruge, Pelješki most i druga cestovna cijev te željeznička cijev tunela Učka. To su projekti koji imaju i veliko političko značenje. Važni su projekti kanal Dunav-Sava i projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina. No tu je još niz projekata prometne, komunalne i informatičke infrastrukture. Svi oni u funkciji su zapošljavanja i ravnomjernog razvoja Hrvatske. Ponegdje imamo razvijenost na razini razvijenih europskih država, a ima krajeva gdje smo na razini tzv. nerazvijenih republika bivše države. To je nedopustivo. Osobno mislim da naša četiri najveća grada moraju biti motori razvoja, ali ne u smislu da usisavaju svu nacionalnu energiju, nego da je proizvode i pomažu da se ona prenosi na cijeli državni teritorij.
Kažete da će Vlada biti stručna i reformska, no akademik Reiner zatražio je vraćanje imena Hrvatski državni sabor. Nije li to loša poruka koja nas vraća unazad?
Nije šef Sabora novi mandatar pa da govori o reformama? Šef Sabora trebao bi zastupati parlamentarizam, jačanje uloge Sabora koja je bila ugrožena autokratskim pristupom vlade Zorana Milanovića; uljuđenu i konstruktivnu raspravu, veću efikasnost u radu zastupnika. Podržavam sve što je rekao akademik Reiner, od prve do zadnje rečenice. To je bio izvanredan govor. Žao mi je što je izvučen samo Hrvatski državni sabor jer je to spomenuo uzgred, u fusnoti, ali da, podržavam da se u naziv Sabora vrati “državni”. Govor novoizabranog predsjednika sabora bio je prije svega usmjeren na stvaranje nove klime u državi.
Ipak, vraćanje naziva Saboru potpuno je nebitna tema.
Ako je imao potrebu reći u fusnoti da će se zalagati za vraćanje naziva, ne vidim zašto bi to sad bila glavna tema. Inače, sve svjetonazorske stvari koje trebamo rješavati sigurno ćemo rješavati, rekao bih, lijevom rukom, u tišini. Prvo trebamo rješavati gospodarstvo. Ali neka mi netko objasni zašto bi ikome smetalo da se vrati naziv Hrvatski državni sabor?! Hoće li sutra netko predložiti da mijenjamo naziv valute, možda i glavnog grada, jer se naš glavni grad za vrijeme NDH zvao Zagreb. Možda najbolje da ukinemo vlastitu državu jer se nekad zvala NDH i ponovno osnujemo Jugoslaviju. Kad ćemo zbog nečijih promašenih asocijacija na NDH prestati voditi bespredmetne rasprave. Neka za početak “Ranko Motorola” nađe krivca za svastiku na Poljudu pa onda možemo dalje o svemu razgovarati.
Što mislite da će se dogoditi s Milanovićem u SDP-u? Je li mu retorika postala preekstremna?
Zoran Milanović, kao prvo, nije političar. Njegova destrukcija, ksenofobičnost, uličarski govor, govor mržnje i vrijeđanja zagađuju javni i politički prostor. Istodobno, rezultati njegovog mandata su poražavajući. Nije riješio niti jedan problem, a kao posljedicu imamo nezapamćeni egzodus Hrvata. Zbog Milanovića je SDP u zadnje četiri godine izgubio sve izbore na koje je izašao. Po čemu je on političar? Što je to politično u njemu, koji je to njegov politički profil i koju on to političku ideju zastupa? Je li on liberal, socijaldemokrat, što je? Za čija se prava, osim svoja vlastita, on zalaže?
U intervjuu RTL-u Milanović je izjavio da se njegova vlada suprotstavila bankama, a da nema šanse da će to učiniti vaša nova vlada.
Ma to je jeftina demagogija. Pa on je od istih tih banaka u četiri godine uzeo sto milijardi kuna kredita po visokim kamatama jer je kreditni rejting Hrvatske za njegova mandata pao na razinu smeće. Borit ćemo se za interes naših građana, a moramo znati jednu stvar – bez banaka nećemo izaći iz krize. Tko će restrukturirati dugove?
Je li moguće da ste spremni Mostu prepustiti MUP i SOA-u? Imaju li stručnjake za te osjetljive funkcije?
Nisam za te grube podjele što će kome pripasti. To su vrlo osjetljivi segmenti nacionalne sigurnosti u svjetlu ugroze sigurnosti građana koja se zbiva u Europi i svijetu. Ljudi za te funkcije morat će biti kvalitetni i stručni. Ako se držimo kriterija stručnosti kad govorimo o osobi koja se brine o našoj egzistenciji, onda se valjda moramo držati kriterija stručnosti kad biramo osobu koja se brine o našoj sigurnosti, da ne kažem o zaštiti naših života, s obzirom na terorističke prijetnje kojima smo svakodnevno svjedoci.
Hoćete li inzistirati da MUP i SOA ostanu HDZ-u?
Mogu vam samo ponoviti da pitanje sigurnosti nije pitanje političke pripadnosti. Razgovarat ćemo o imenima. Ono što vam mogu jamčiti jest da će ljudi koji će se brinuti o sigurnosti naše djece biti vrhunski stručnjaci.
Iako se fokus prebacio na SDP, i HDZ-u slijede unutarstranački izbori, hoćete li se kandidirati?
Svatko se ima pravo kandidirati. Legitimno je i da se ljudi natječu ako smatraju da mogu obavljati posao predsjednika stranke. Ja ću se ponovno kandidirati jer iza sebe imam rezultate. To od mene očekuju i članovi stranke. Otkako sam preuzeo stranku, ona je pobijedila na svih pet izbora koji su održani. Kad sam je preuzeo, bila je to gubitnička stranka izgubljenog identiteta. Danas je to pobjednička stranka prepoznatljivog identiteta koja zastupa jasne političke ideje od kojih ne odstupa ni pod koju cijenu i u najvećim iskušenjima. To smo dokazali krajem prošle godine kada smo, za razliku od drugih, štitili svoj dignitet i svoje političke ideje i pod cijenu da odemo u oporbu. Moj tim i ja tri godine pripremali smo HDZ i on je spreman za sve izazove.
Kako komentirate esej Davora Stiera u kojem piše o potrebi demokratizacije stranaka, pa tako i HDZ-a, ali i o zakonskoj zaštiti za disidente?
Stranka je danas demokratizirana. Nekada su članovi predsjedništva ustajali i stajali u stavu mirno kad je predsjednik ulazio u prostoriju. Nekada su predsjednici na Predsjedništvu sjedili na prijestolju, na zidovima su visjele njihove slike, a ne slike osnivača i prvog predsjednika HDZ-a i Hrvatske države, doktora Franje Tuđmana. Danas sam ja samo prvi među jednakima. Ovo je dakle, na razini simbola. Krajem prošle godine donosili smo teške odluke. Na zadnjem Predsjedništvu, kada smo donosili odluku hoćemo li u tripartitnu vladu s bivšim komunistima koji su tijekom mandata opustošili Hrvatsku ili ćemo možda ostati u oporbi, otvoreno je diskutiralo 24 člana. Članovi stranke imaju pravo na različite ideje, važno je da unutar stranke postoji okvir koji poštujemo, a to je ideološki fundament stranke. Ni danas nemamo svi isto mišljenje. Poštujem i volju kolege Stiera da izrazi svoje mišljenje, pa i kroz taj esej. Međutim, ponekad pitam zašto se takvi uradci, eseji i slične ideje u pravilu pojavljuju uoči izbora ili u drugim, za stranku osjetljivim trenucima. U tim osjetljivim trenucima otvara se prostor da pojedini članovi stranke takve ideje protumače pokušajem destabiliziranja stranke. One mogu izazvati zbunjenost, pa i otpor. Eto, samo na to želim ukazati i ništa drugo.
AUTOR: Iva Puljić-Šego/vecernji.hr
