Razgovor – Vide Popović, dr. med., predsjednik Hrvatske udruge Benedikt

Gospodine Popoviću, predsjednik ste Hrvatske udruge Benedikt koja ove godine obilježava petu obljetnicu djelovanja. Kako financirate svoje brojne aktivnosti? Što općenito mislite o financiranju civilnih udruga u Hrvatskoj?

Kako ste kazali Hrvatska udruga Benedikt, kojoj sam na čelu od trenutka osnivanja, u ožujku ove godine obilježit će petu godišnjicu djelovanja. Udruga je od svog osnutka bila organizator ili suorganizator oko 250 različitih događanja, a uz to smo uputili veći broj javnih priopćenja na aktualne društvene teme i prijedloga na prijedloge različitih zakona ili izmjena postojećih zakona. Događanjima koje je udruga organizirala ili suorganizirala nazočilo je oko 20 tisuća ljudi. Udruga ima svoj portal na internetskoj adresi www.hu-benedikt.hr te je isti postao jedan od najposjećenijih i najčitanijih portala na splitskom području koji ima čitatelje iz čitave Hrvatske, ali i iz svih krajeva svijeta. Posebno ističem dvije manifestacije koje organiziramo i to Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i Hrvatski aktivistički festival VIDIK fest. Sav rad i angažman članova udruge u realizaciji naših aktivnosti i radu na portalu temelji se na volonterstvu i svi smo angažirani pro bono. Prvih godina troškove organizacije u radu udruge većinom su snosili sami članovi udruge, a posljednje dvije godine naše najveće projekte financijski pomažu i Splitsko-dalmatinska županija i grad Split. Zbog toga nam je sada nešto lakše djelovati iako možemo reći kako i dalje, s obzirom na obujam svih naših aktivnosti, djelujemo jako ograničenih financijskih mogućnosti te sve počiva na predanju i altruizmu naših članova.

Financiranje nevladinih civilnih udruga aktualiziralo se posljednjih dana kada je Platforma 112, koja okuplja određene organizacije civilnog društva, javno ustala protiv izbora dr. sc. Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. Dr. Hasanbegoviću su prigovarali zbog navodne sporne izjave vezane uz antifašizam. Slažem se s izjavom dr. Hasanbegovića kako se današnja suverena i samostalna Republika Hrvatska temelji na pobjedi u Domovinskom ratu i na svoj žrtvi hrvatskog čovjeka i naše domovine u tom nama nametnutom i za nas oslobodilačkom ratu. Antifašistički pokret u svom temeljnom djelovanju je neosporna vrijednost i temelj Europe 20. stoljeća, ali nažalost nakon II. Svjetskog rata na tragu tog istog antifašizma iznikli su određeni totalitarizmi, prvenstveno komunizam, koji su za osudu kao što su ranije osuđeni i odbačeni kao nešto neprihvatljivo fašizam i nacizam. Sigurno je kako je dijelom povod reakcije Platforme 112 bilo i očekivanje kako će se udrugama koje ista okuplja smanjiti sredstva iz proračuna Ministarstva kulture jer će procedura i dodjela sredstava postati puno transparentnija. Nažalost godinama se dodjeljuju određenim udrugama i grupacijama udruga značajna sredstva iz proračuna za projekte koji su upitnog sadržaja i ciljeva te često nisu od šireg društvenog interesa, a sve to nauštrb brojnih drugih udruga koje svojim aktivnostima promiču drugačije vrijednosti.

Sve nevladine organizacije moraju biti ravnopravne, nitko ne smije biti privilegiran kada je u pitanju dodjela sredstava za projekte i temelj za dodjelu istih mora biti kvaliteta projekata te značaj istih za širu društvenu zajednicu. Dokle god je ovakva situacija u našoj državi i dok su nam god ograničene proračunske mogućnosti tako se treba djelovati. Središnja vlast ne smije dodjeljivanjem sredstava određenoj grupaciji udruga stvarati svoje partnere koji će im kroz društveni i javni aktivizam zapravo biti partneri za lakšu provedbu određenih političkih odluka.

Kako tumačite to što Vaša udruga nije dijelom financirana iz hrvatskog proračuna? Čime se ona zapravo bavi, koje vrijednosti promiče, iz čega proizlazi; što su joj polazišta a što ciljevi?

Inicijativa za osnivanje Hrvatske udruge Benedikt rodila se početkom 2011. godine u jednom krugu vjernika laika. Inicijatori osnivanja su bili ljudi koji su se svojim profesionalnim radom i načinom života dokazali kao odgovorni, savjesni te domoljubno i rodoljubno osvješćeni. Jedan dio ljudi nije bio do tada društveno angažiran i jednostavno su osjetili poziv da se kroz nešto novo angažiraju u očuvanju temeljnih vrijednosti našega naroda i domovine te doprinesu napretku cijelog društva.

Osjetili smo kako je trenutak da se osnuje udruga koja će se temeljiti na volontarizmu i koja će svojim radom doprinijeti promicanju domoljubnih, rodoljubnih i kršćanskih vrijednosti na pragu ulaska naše domovine u Europsku uniju. Budući smo udrugu osnivali u trenutku kada je bio aktualan ulazak Hrvatske u Europsku uniju odlučili smo kako će udruga nositi naziv po svetom Benediktu, jednom od zaštitnika Europe i svojedobno obnovitelju zapadno kršćanske Europe. Na taj način smo stavili naglasak na ono što nam je cilj, a to je promicanje i zaštita temeljnih vrijednosti naše domovine u kontekstu članstva u Europskoj uniji.

U svom radu nastojimo slijediti temeljno geslo svetog Benedikta „Moli i radi“ te smo možda jedna od rijetkih udruga koja većinu svojih aktivnosti započinje molitvenim okupljanjem. Cilj udruge je kroz aktivnosti informirati svoje članove i sve druge zainteresirane o pitanjima povijesti, s naglaskom na Domovinski rat i najnoviju povijest, kulture i duhovnosti hrvatskog naroda kako bi se na temelju istoga formirali kao bolji vjernici, domoljubi i rodoljubi. U svom radu veliki naglasak dajemo na svim aktualnim društvenim problemima i pitanjima tako da smo kroz javne reakcije, tribine i okrugle stolove progovorili o mnogima od istih (nezaposlenost, gospodarska i demografska situacija, zaštita okoliša, legalizacija nelegalne gradnje, stanje u kulturi i sl.). Isto tako udruga je bila organizator i inicijator više različitih humanitarnih aktivnosti.

Kako sam napomenuo prvih godina djelovanja sve troškove u radu udruge snosili su isključivo članovi, a uz to smo se na različite načine snalazili kako bismo racionalizirali troškove u organizaciji jer smo imali veliku želju za radom, a s druge strane bili smo financijski znatno ograničeni. Nakon osnivanja udruge grad Split nam kroz prva dva natječaja nije odobrio sredstva za naše projekte iako je vrijeme pokazalo kako su Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i VIDIK fest među najboljim kulturnim i društvenim manifestacijama koje se održavaju u Splitu. Za razliku od brojnih drugih udruga civilnog društva koje imaju jednu ili više zaposlenih osoba mi o tome možemo samo sanjati, a upravo je i to jedan od preduvjeta kada se natječete za projekte koje država financira. Često izgleda kako su natječaji koje raspisuje Ministarstvo kulture ili različite državne agencije napisani tako da se u startu pogoduje određenim udrugama.

Bez obzira što će nam jako teško biti odobrena sredstva za naše projekte iz državnog proračuna mi znamo zašto smo osnovani, koji je cilj našega djelovanja i koje vrijednosti kroz isto promičemo te nikada od toga nećemo odstupiti. Pokazali smo kako se puno može napraviti i uz mala sredstva te kako je dovoljna dobra namjera i pozitivne misli ljudi koji su dobronamjerni i koji vole svoju domovinu, narod, sugrađane i ne boje se promicati načela svoje vjere.

Kakav je odnos hrvatskih medija i društva prema udrugama “vjernika laika” i zašto? Koliko surađujete s institucijama Katoličke crkve?

Ovih dana se aktualiziralo pitanje neprofitnih medija jer je ministar Hasanbegović smjenio dosadašnje povjerenstvo za neprofitne medije. Iz javnih podataka vidljivo je kako je Ministarstvo kulture prošle godine dodijelilo preko 3 milijuna kuna za 20 neprofitnih medija. Naša udruga ima portal hu-benedikt.hr i uz to neki naši članovi surađuju i na portalu croative.net i oba ta portala svakodnevno funkcioniraju, uz stalni porast čitanosti i posjeta, bez ijedne kune i možda su jedni od rijetkih portala koji uopće nemaju marketinškog dijela.

Puno se objektivnije i uz jasnije kriterije moraju dodjeljivati sredstva neprofitnim medijima i mislim da je iz tog razloga ministar i donio navedenu odluku. Nažalost većina velikih medija i medija koji zauzimaju najveći javni prostor nisu naklonjeni udrugama koje okupljaju vjernike laike te često ne prate njihov rad ili pak izruguju, neargumentirano i neobjektivno, njihove inicijative i aktivnosti. To se događa zbog loše selekcije ljudi koji su urednici i koji odlučuju unutar tih medijskih kuća. Nadam se kako će doći vrijeme kada će stručni i odgovorni ljudi preuzeti odgovorne funkcije u našim najvećim medijima i koji će znati osjetiti što zaslužuje medijsku pozornost s obzirom na ono što se kroz isto promiče.

Hrvatska udruga Benedikt od svog početka dobro surađuje s institucijama Katoličke crkve. Spomenuo bih kako nam Nadbiskupsko sjemenište, Dominikanski samostan i Franjevački samostan u Splitu uvijek izlaze u susret kada je pitanju korištenje njihova prostora za naše aktivnosti. Nadam se kako će institucije Crkve u buduće još više prepoznati angažman naših članova te kako će iste aktivirati i na značajnim projektima koje i same provode.

Kakva je uloga katoličkih intelektualaca u hrvatskom društvu i kakav njihov današnji angažman?

Smatram kako je zadaća svakog odgovornog i dosljednog kršćanina, u skladu s mogućnostima, djelovati i zalagati se za pomake na bolje u sredini u kojoj živi, a pritom vodeći računa da se nikada ne dovedu u pitanje temelji kršćanstva. Kršćanski intelektualci imaju još veću odgovornost te bi se trebali više društveno angažirati i s pozicije u kojoj jesu mijenjati stvari na bolje te se javno zalagati za promicanje kršćanskih vrijednosti. Nažalost, rijetki su kršćanski intelektualci koji su na pravi način shvatili svoju ulogu vjernika u današnjem svijetu i koji su se spremni žrtvovati za dobro domovine i šire društvene zajednice. Zbog toga se često s pravom zapitamo gdje su ti ljudi od kojih se očekuje da reagiraju kada je potrebno reagirati na zbivanja u društvu te se razočaramo kada vidimo da neke inicijative ne kreću od ljudi koji se deklariraju kao kršćani, a zauzimaju značajne uloge u društvu. Jednostavno na djelu je kod većine, među ostalima i intelektualaca, zatvorenost u osobno i briga za sebe i svoju obitelj ne mareći o nekim višim zadaćama koje se od nas kršćana u ovim turbulentnim vremenima očekuju.

Posvećeni ste propitivanju društvenih problema i pitanja. Koji su to problemi hrvatskoga društva na nacionalnoj razini na koje udruga skreće pozornost, u kojim raspravama aktivno sudjeluje? I kakva su Vaša očekivanja od nove Vlade?

Hrvatska udruga Benedikt u svom radu veliki naglasak stavlja na aktualne društvene probleme i pitanja. Tako smo organizirali predavanja, okrugle stolove i tribine na kojima smo obrađivali i aktualizirali sljedeće teme: nezaposlenost, gospodarska kriza, krediti u švicarskim francima, radnička prava, gospodarenje otpadom, zaštita okoliša, cijena energenata, legalizacija nelegalne gradnje, demografska situacija, stanje u kulturi. Uz to smo javnim priopćenjima i svojim prijedlozima reagirali na brojne društvene aktualnosti ili prijedloge po nama bitnih zakona kao što su: zakon o otpadu, centri za gospodarenje otpadom, zakon o prostornom uređenju i gradnji, zakon o strateškim investicijama, građanski odgoj i obrazovanje.

Iako smo svjedočili svemu i svačemu u ovom postizbornom periodu, i veliki dio toga ne služi na čast politici i političarima, nadam se kako će se nakon izbora gospođe Grabar Kitarović za predsjednicu Republike, koja ima veliko iskustvo u diplomaciji i međunarodnim odnosima, te izbora gospodina Oreškovića za predsjednika Vlade RH, čovjeka s velikim iskustvom u međunarodnom gospodarstvu i farmaceutskoj industriji, naša država izdignuti iznad dnevno političkih stranačkih sukoba i kako ćemo krenuti jednim boljim putem koji će rezultirati poboljšanjem životnih uvjeta naših građana. Isto tako se nadam kako će gospodin Orešković potvrditi i opravdati ulazne reference koje ima za obnašanje dužnosti predsjednika Vlade te kako će uz podršku i angažman svih drugih članica i članova hrvatske Vlade pokrenuti gospodarstvo i osigurati bolji život i perspektive svim građanima naše domovine.

Što Vas intrigira, izaziva u Vašoj lokalnoj sredini, koje su to specifične poteškoće s kojima se susreću Vaši sugrađani? Što treba učiniti da se život Vašim sugrađanima učini boljim glede socijalnih, prosvjetnih, kulturnih prilika?

Smatram kako je najveći problem Splita nezaposlenost, a tome prethodi svakodnevno zatvaranje sve većeg broja postojećih obiteljskih poduzeća i obrta. Jednostavno sveučilišni grad kao što je Split nema puno toga za ponuditi svojim mladim građanima nakon diplome. Mnogo mladih iz tog razloga nakon završenog obrazovanja planira napustiti Split i otići u neku razvijeniju zapadnu zemlju u nadi kako će im tamo biti bolje. Veliko je beznađe i malodušje prisutno među građanima Splita, ali nije drukčije ni i u ostatku Hrvatske. Veliki je broj siromašnih građana te je sve veći jaz između s jedne strane dosta bogatih i većine onih koji jedva preživljavaju. Mnogo je infrastrukturnih problema u gradu koji se godinama nisu adekvatno ili nisu uopće rješavali. Među inima ću spomenuti Spaladium Arenu koja je trenutno ruglo grada, a u isti projekt su uložena jako velika sredstva poreznih obveznika. Istočni dio grada nema osiguranu temeljnu komunalnu infrastrukturu, a u cijelom gradu jako je malo zelenih površina i adekvatnih sadržaja za djecu i mlade. Veliki infrastrukturni nerješeni problemi su i žnjanski plato i vojarna Dračevac.

Rekao bih kako je stanje u gradu Splitu velikim dijelom posljedica čestih improvizacija, neodgovornosti i neangažmana gradskih vlasti, a gotovo da nismo imali gradonačelnika koji je znao osluškivati potrebe građana i grada. Za trenutnu vlast u gradu Splitu rekao bih kako obavlja samo protokolarne obveze, a ne vidimo da ima značajnijih inicijativa i prijedloga kojima bi se rješili problemi grada odnosno koji bi doprinijeli razvoju. Sigurno da tome dijelom doprinosi i ono što je naslijedila, ali smatram kako je prošlo više nego dovoljno vremena da se aktualna vlast ozbiljno uhvati posla i uhvati u koštac sa svim problemima u gradu kojih je svakog dana sve više. Građani nemaju ništa od prigodnih konferencija za medije i komentiranja određenih događanja od strane gradonačelnika već je krajnje vrijeme i očekuje se da se gradonačelnik i njegovi suradnici maksimalno angažiraju i ulože svoje vrijeme i energiju kako bi neke stvari u gradu išle u boljem smjeru.

Uz brojne tribine na kojima se obrađuju različite društvene teme, Udruga je pokrenula VIDIK fest koji predstavlja kao festival demokracije i kulture dijaloga. Što mislite o njihovu prakticiranju danas i ovdje? Koliko VIDIK fest i slični festivali i sadržaji mogu biti korektiv za devijacije na koje upozoravate?

Svjesni kako izlazak iz krize nije moguć u ispraznim političkim raspravama i prosvjedima, nego u korjenitoj duhovnoj, ekonomskoj, gospodarskoj i kulturnoj obnovi Hrvatska udruga Benedikt pokrenula je manifestaciju čiji je cilj promicanje kulturnog aktivizma i cjelovitog društvenog razvoja. Prvi put manifestacija je održana u travnju 2013. godine. Festival je otvoren svim aktivistima koji žele kritički upozoriti na konkretne probleme ili predstaviti razvojne projekte u cilju postizanja strukturnih promjena. Sam naziv VIDIK fest dolazi od skraćenice V-I-D-I-K koja označava proces promjene društvene svijesti, a odnosi se na pet razvojnih etapa: vjeru, ideju, društvenu perspektivu, inicijativu i kulturnu revoluciju.

Sve dok mislimo da će netko drugi riješiti naše probleme ili mislimo da se ništa ne može učiniti, ne možemo očekivati izlazak iz krize. Bez kulture optimizma i rada nema pozitivnih društvenih i kulturnih promjena. Stoga je jedna od temeljnih programskih zadaća ove manifestacije informiranje, buđenje svijesti i ohrabrivanje građana koji su pod dugotrajnim teretom krize pali u stanje beznađa i besperspektivnosti. Kroz edukativne tribine i okrugle stolove građanima su se pružile potrebne informacije kako bi se naučili koristiti instrumentima demokracije za ostvarivanje svojih prava i što uspješnije nošenje s različitim izazovima koji nam slijede nakon ulaska u Europsku uniju.

Raznolikim sadržajem koji uključuje tribine, okrugle stolove, filmove, izložbu, javne akcije i humanitarni koncert festival promovira umjetnički, ekološki i pro-life aktivizam, društveno poduzetništvo, ekonomiju solidarnosti, te se zalaže za konstruktivni aktivizam i kulturu dijaloga. Smatram kako VIDIK fest i slične manifestacije mogu ukazati na drštvene probleme i ponuditi rješenja te potaknuti političku vlast da barem na lokalnoj razini pokrene neke stvari na bolje. Ova manifestacija daje priliku ljudima suprotstavljenih mišljenja da ista iznesu javno kako bi se u vezi nekog problema dobilo što bolje rješenje. Upravo je na građanima da kroz društveni aktivizam i metode djelovanja koje isti podrazumijeva pokušaju određene stvari mijenjati na bolje. Nitko nema pravo biti pasivan pogotovo kad je oko nas ovoliko problema i devijacija u društvu.

Kako uspostaviti ili poboljšati dijalog u našem društvu, čini se da se uglavnom vode paralelni monolozi? Što Vi činite na svojem portalu i koliko polažete pažnje na izbor sadržaja?

Nažalost mnoge stvari u našoj državi ne idu na bolje jer se u startu dijelimo po političkoj, svjetonazorskoj i ideološkoj liniji. Zbog toga je ostavljeno jako malo prostora za konstruktivni i dobronamjerni dijalog.

Mi u Hrvatskoj udruzi Benedikt kroz svoje aktivnosti nastojimo zainteresiranoj javnosti prenijeti određene informacije i znanja, koja jako često ne dobivaju prostor u velikim medijima te se preko istih šire polu i dezinformacije. Upravo se ovim rukovodimo i kada je u pitanju uređivanje portala, a tematski su sadržaji na našem portalu većinom vezani uz ono što udruga prema svom poslanju i ciljevima promiče i za što se zalaže. Smatram kako je za bilo kakav dobar dijalog preduvjet imati dobro znanje i informacije o onom o čemu se raspravlja. Nažalost naš medijski prostor je često jednostran i nemamo priliku čuti pravu istinu i sve informacije o određenim temama. Tek kada se ovo postigne moći ćemo u svakom pogledu izgrađivati našu domovinu kao bolju državu za življenje i državu gospodarskog i društvenog prosperiteta. Vrijeme je da se ideološke i svjetonazorske podjele maknu iz prvog plana.

U Hrvatskoj udruzi Benedikt ste od početka. Što Vas je motiviralo da se uključite i to volonterski u ovakav način društvenog djelovanja? I koliko su mladi – koji trebaju biti najviše zainteresirani za svijet i budućnost – spremni na ovakav angažman? Odnosno zašto su malo prisutni u društvenom aktivizmu i politici?

Hrvatskoj udruzi Benedikt sam se pridružio od samih početaka, još prije nego je udruga formalno osnovana kroz inicijalne sastanke, jer sam osjetio kako je to nešto novo, dobro i jako potrebno u životu Splita i šire. Inače sam i ranije bio društveno angažiran, u studentskim danima, a i sada sam angažiran u više drugih društvenih organizacija i institucija, među ostalima u Crvenom križu i Matici hrvatskoj. Smatram kako je zadaća mene kao odgovornog građanina, koji je samosvijestan kada je u pitanju pripadnost državi i narodu, da se u skladu sa svojim mogućnostima angažiram i pokušam mijenjati neke stvari na bolje ili barem biti dio nekih pozitivnih zbivanja i procesa u našem društvu.

Mladi ljudi zasigurno nisu u dovoljnoj mjeri angažirani u društvu i politici ili pak ako se i angažiraju nisu na mjestima gdje mogu značajnije odlučivati. Položaj mladih danas je u mnogim društvima, pa i u Hrvatskoj, jako loš te im je neizvjesna budućnost jer ne mogu osigurati egzistenciju, a to podrazumijeva zaposlenje i stambeno pitanje kako bi mogli na zdravim temeljima izgrađivati svoju obitelj.

Iz tog razloga mladi su u većini slučajeva zatvoreni u svoj svijet i svoju borbu za boljitak te ne stignu razmišljati o širim društvenim i državnim potrebama te svom angažmanu u društvu i politici kako bi dali obola u promjena i inicijativama za bolje.

Mladi su veliki potencijal naše domovine te je upravo zdrava mlada populacija ono što će nam odrediti budućnost. Mnogo je loših društvenih fenomena posebno u politici koji stvaraju kod mladih nezadovoljstvo i ljutnju te ih dodatno odmiču od odluke da se aktivnije uključe u kreiranje društvenih procesa. Nadam se kako ćemo u društvu i politici, na značajnim mjestima, kroz iduće godine imati veliki broj odgovornih, sposobnih i neopterećenih mladi ljudi koji su spremni žrtvovati svoje osobno za dobrobit šire društvene zajednice i napredak države nam Hrvatske.

Izvor: Hrvatsko-slovo.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save