Mons. Batelja na Braču: Srpska politika zaigrala je na blaćenje Stepinca
U organizaciji svećenika Bračkoga dekanata, u srijedu 24. veljače predstavljena je knjiga “Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna Crkva” mons. dr. Jurja Batelje, postulatora kauze blaženog Alojzija Stepinca, u župi sv. Ivana Krstitelja u Postirima na otoku Braču.
Predstavljanju knjige u velikoj dvorani Pastoralnoga centra Sv. Josip, za koje je predstavljen lik i djelo blaženika Stepinca, nazočili su brojni posjetitelji iz nekoliko bračkih župa zajedno sa svojim župnicima.
Na početku tribine mons. Batelja upoznao je okupljene da je postupak kanonizacije, koji se od 1981. godine vodio u Rimu na naslov Stepinčevih vrlina i njegova mučeništva, dovršen. Podsjetio je, pritom, da je medicinska i teološka komisija priznala jedno čudo koje se dogodilo na zagovor blaženoga Alojzija Stepinca i dodao da su na tisuće uslišanja bila prikupljena i poslana još za njegove beatifikacije.
Osvrnuo se, pritom, na politizaciju Stepinčeve kanonizacije, rekavši: “U očekivanju kanonizacije otvorene karte su zaigrali patrijarh SPC Irinej i predsjednik Republike Srbije Nikolić; vidi se sprega političkoga koja je nekako izvršila pritisak na papu Franju koji je pokušao staviti za stol dvije strane koje se izgleda nigdje ne mogu drugdje naći i dogovoriti, pa je Sveti Otac uzeo sebi u zadatak i mislio da će se ta dva naroda približiti preko sveca kojega bi valjda onda i Srpska pravoslavna Crkva uvažila”.
Postulator dr. Batelja ustvrdio je da su tek po okončanju postupka reagirali iz Srbije jer, kako je rekao, “srpska politika želi dobiti u miru ono što nisu u ratu i to blateći našega kardinala Stepinca”. U tom je kontekstu primijetio kako su odnosi Srpske pravoslavne Crkve i Katoličke Crkve u određenom naboju koji je, uz prisutan povijesni animozitet, porastao u slučaju kanonizacije kardinala Stepinca.
U osvrtu na drugo i nadopunjeno izdanje knjige u objavi Postulature blaženoga Alojzija Stepinca iz Zagreba, mons. Batelja je istaknuo da talijanski autor i povjesničar Marko Aurelie Rivelli u svojoj knjizi ocrnuje lik bl. Stepinca, ali i hrvatskoga naroda u cjelini. Pojasnio je da autor Rivelli kardinala Stepinca smatra nedostojnim oltara jer je svojim stavom podržavao vlast NDH, šutnjom podržavao ustaške zločine nad srpskim, židovskim i drugim narodima, da je poticao vjerske prijelaze i nije osudio rasnu ideologiju, da je osobno sudjelovao u zločinima nad nevinim ljudima te s Pavelićem dogovarao njegov povratak nakon izlaska iz zemlje 1945. godine.
Nadalje, optužuje Stepinca da je sakrivao ustaško blago i pomagao raznim zločincima izmaći sudu pravde. Mons. Batelja ustvrdio je da su sve Rivellijeve optužbe na račun Stepinca kao “magnum crimen” sastavni dio knjige masona Viktora Novaka iz Donje Stubice koju je delegacija srpskih episkopa predala papi Franji za pohoda Rimu. Dodao je da je Rivellijeva knjiga puna kleveta i krivotvorina, a dokumenti knjige “Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna Crkva” dokazuju da je nadbiskup Stepinac pravovremeno i hrabro osudio svaki zločin i nepravdu, a po međunarodnomu i moralnomu pravu nije smio niti mogao ignorirati zakonitu vlast koju nije on postavljao, nego svjetski moćnici.
Primijetio je, nadalje, da se u povijesti Crkve nije dogodilo da se neka druga Crkva miješala u kanonska proglašenja svetim pripadnika neke druge Crkve. Poručio je da objavljenom knjigom želi podastrijeti hrvatskoj javnosti istinu o Stepincu na kojega, kako je rekao, trebamo biti ponosni. Okupljenoj publici zaželio je da po primjeru blaženika Stepinca osjeti iskustvo susreta s Bogom, jer je upravo Stepinac, dodao je, “u ljudima gradio ono što je Božje”.
Ohrabrio je posjetitelje da nikakvo upletanje ne može poništiti znanstveno istraživanje i sam čin kanonizacije, te da papa Franjo osnivanjem mješovite komisije ničim nije doveo u pitanje proglašenje svetim blaženoga Stepinca. To je, prema riječima dr. Batelje, potvrdio i papinski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico, izjavivši da će se vrijeme rada posebne komisije za dijalog vremenski ograničiti, a hrvatski će biskupi, poslije pohoda katoličke delegacije Vatikanu 4. ožujka, izići pred javnost i priopćiti rješenje.
MISIJA / IKA
