NAJOPASNIJI EUROPSKI GRADOVI: Zagreb je oko ‘zlatne sredine’
Nabrojit ću 17 najopasnijih gradova Europe, krenuvši od onog najmanje prema najviše opasnom, a ukratko opisani razlozi njihovog rejtinga mogu poslužiti i Hrvatima koji se za neke od njih odluče, u smislu turističkog ili boravišnog odredišta.
Svake godine Mercer (jedna od najvećih svjetskih HR-agencija) objavljuje svoje izvješće Quality of Living Index (indeks kvalitete života), u kojem se, između ostalog, navode imena najopasnijih gradova za življenje i posao. Jedan od ključnih čimbenika koji se pritom uzima u obzir je – osobna sigurnost.
Taj rejting, jedan od najsveobuhvatnijih, izrađuje se u svrhu pomoći međunarodnim korporacijama i drugim poslodavcima za određivanje pravedne plaće svojim radnicima, navodi Mercer.
Sam „izračun“ osobne sigurnosti zasniva se na informacijama poput: „uzajamni odnos s drugim državama, unutarnja stabilnost, razina kriminala i razina osiguranja zakonitosti i pravnoga poretka“.
Mercerovi analitičari proučili su stanje u 450 svjetskih gradova i sastavili spisak unutar 230 država, koje se smatraju najopasnijim za radnike. Neovisno o činjenici prema kojoj su europski gradovi u cjelini zauzeli visoka mjesta na tom spisku, u njemu su se našli i oni europski gradovi s prilično niskim pokazateljima stupnja sigurnosti.
Niže ću nabrojiti 17 najopasnijih gradova Europe, krenuvši od onog najmanje prema najviše opasnom, a ukratko opisani razlozi njihovog rejtinga mogu poslužiti i Hrvatima koji se za neke od njih odluče, u smislu turističkog ili boravišnog odredišta:
1. MILANO (Italija): nakon što je američki FBI upozorio kako crkva Sv. Petra i kazalište La Scala mogu biti mete terorističkih napada, i ovaj se talijanski grad našao na ovoj nepopularnoj listi, ali ipak kao najmanje opasan od drugih nabrojanih gradova;
2. BARCELONA (Španjolska): grad je poznat i kao jedna od svjetskih prijestolnica džepnih krađa. Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije navodi, kako se u Barceloni „primjećuje porast krađa u uredima za najam automobila“ te savjetuje „skloniti sve dragocjenosti izvan vidnog polja“;
3. BELFAST (Sjeverna Irska): Iako se taj grad može pohvaliti prilično niskom razinom kriminala u usporedbi s drugim gradovima Sjeverne Irske, u njemu je veliki broj ljudi koji žive ispod razine siromaštva, a što opet dovodi do niske razine stabilnosti i rasta broja prijestupa niže „težine“;
4. TALLIN (Estonija): taj živopisni grad jedan je od opasnijih europskih gradova, neovisno o relativno niskoj razini prijestupa. Međutim, u njemu je razvijena narko-trgovina i trgovina ljudima, koje vode organizirane kriminalne skupine;
5. VARŠAVA (Poljska): grad ima jednu od najnižih stopa kriminaliteta ali se na ovom spisku nije našao na ponajboljoj poziciji zbog rastućih prosvjednih akcija koje su zahvatile čitavu Poljsku;
6. PARIZ (Francuska): u posljednje dvije godine grad se ne jednom našao na meti terorističkih napada. Tako je u studenom prošle godine izveden jedan od najvećih terorističkih napada u povijesti Francuske, u kojem je poginulo 130 osoba, a ranjeno još znatno više;
7. LONDON (Velika Britanija): još nesigurniji od Pariza je britanski glavni grad, također na temelju odjeka terorističkih akcija ili najava njihovih novih aktivnosti diljem Europe, a što onda i utječe na ukupnu kvalitetu života;
8. BUKUREŠT (Rumunjska): istraživačka agencija Mercer navodi kako je razina nasilnih prijestupa i organiziranog kriminala u Rumunjskoj prilično niska, ali ovakav rejting njezinog glavnog grada rezultat je opće-rasprostranjene korupcije i nižih oblika kriminalnih aktivnosti;
9. ZAGREB (Hrvatska): za naš glavni grad se navodi kako je, poput mnogih gradova „Istočne Europe“, u njemu raširena korupcija;
10. RIGA (Latvija): od naše prijestolnice sljedeća opasnija je ona latvijska. Nju karakteriziraju protu-migrantski prosvjedi koji se šire ulicama Rige, a visoka je i razina organiziranog kriminala, poglavito prostitucije;
11. RIM (Italija): svoju poziciju također „zahvaljuje“ povišenoj razini opasnosti od terorističkih napada;
12. MADRID (Španjolska): položaj na ovom spisku mu je loš zbog građanskih prosvjeda povezanih s vladinim mjerama stroge štednje, koje su dovele do rasta nezaposlenosti, poglavito mladog stanovništva;
13. BUDIMPEŠTA (Mađarska): porast građanskih nereda povezanih s migrantskom krizom; kaos na željezničkim postajama i ulični prosvjedi u mnogim gradovima ove, nama susjedne zemlje, doveli su do porasta masovnog nezadovoljstva neovisno o tome, što premijer Viktor Orban nastoji smanjiti priljev migranata u Mađarsku i njihov tranzit u druge europske države;
14. SOFIJA (Bugarska): karakterizira je visoka razina građanskih nereda; država je jedna od najsiromašnijih zemalja EU i zato narod permanentno prosvjeduje protiv vlade, smanjenja mirovina i sveprisutne korupcije;
15. ATENA (Grčka): nakon dugog razdoblja oštrih mjera štednje porasla je razina siromaštva i stopa kriminaliteta; nedavni politički i gospodarski potresi doveli su do žestokih demonstracija diljem zemlje i utjecali na nizak rejting sigurnosti Atene i čitave Grčke, a poboljšanju stanja sigurno neće pomoći priljev stotina tisuća migranata s Bliskog i Srednjeg istoka;
16. BEOGRAD (Srbija): drugi najopasniji europski grad prema ovom istraživanju zauzima glavni grad susjedne nam Srbije. Tako lošoj poziciji i imidžu, neovisno o prilično niskoj razini nasilnih kaznenih dijela, pridonjela je masovna i sveprisutna korupcija te visoka razina vandalizma;
17. KIJEV (Ukrajina): ukrajinska prijestolnica predvodi spisak najopasnijih europskih gradova. Tome pridonosi produženje građanskih prosvjednih akcija koje traju gotovo permanentno od revolucije od prije dvije godine, pri čemu je u gradu zamjetna visoka razina krađa i vandalizma, a što je sve skupa pridonijelo pogibijom i ranjavanjem velikog broja ljudi.
Izvor: ovdje
