Novi napad financijaša na državu i građane
DRŽAVA JE NAJSIGURNIJI DUŽNIK – Ne žale svi zbog pada hrvatskog kreditnog rejtinga: Na višim kamatama banke će masno zaraditi.
Guverner HNB-a, Boris Vujčić, procjenjuje kako će sada kamata na državno zaduženje u inozemstvu porasti za oko 0,5 do 0,7 postotna poena što znači da će ona kod hrvatskih banaka biti tek nešto niža, otprilike nešto manje od 7 posto. To je daleko više nego proljetos kad je Linić izdao domaću obveznicu po kamati od 6,5 posto. Razlika će značiti dodatnu zaradu bankama.
– Iduće godine većinu zaduženja od potrebnih 28 milijardi kuna provest ćemo na domaćem tržištu jer će nakon rušenja hrvatskog kreditnog rejtinga kamate na inozemnom tržištu porasti, više je puta ovih dana ponovio ministar financija Slavko Linić.
Njegove su riječi nesumnjivo navukle osmjeh na usta hrvatskih bankara koji će to nesumnjivo dobro iskoristiti. Veća kamata donijet će im i veće prihode a države je daleko sigurniji dužnik nego poduzeća ili građani.
Prema HNB-u, ukupni bankovni depoziti (štednja) građana u rujnu su iznosili 226,5 milijardi kuna. Nije teško pretpostaviti da će taj novac velikim dijelom banke iskoristiti za kreditiranje države i praktički na novcu njenih građana-masno zaraditi.
Državi sav novac, gospodarstvu i građanima koliko ostane
Guverner HNB-a, Boris Vujčić, istovremeno procjenjuje kako će sada kamata na državno zaduženje u inozemstvu porasti za oko 0,5 do 0,7 postotna poena jer je agencija S&P procijenila da će u slučaju bankrota zemlje kreditori dobiti natrag tek 50 posto svojih sredstava.
To znači da će banke u Hrvatskoj biti dobrodošle ako će državu željeti kreditirati po kamatama nešto nižim od navedenih, što je ipak daleko više od onih koje su za Hrvatsku vrijedile do sada.
>>> Kad je Mađarskoj rejting ‘bačen u smeće’ posao je izgubilo 46.000 ljudi, a onda je došao MMF
Primjerice, ovoga je ljeta ministar Linić na domaćem tržištu plasirao tzv. ljetnu obveznicu vrijednu oko 4 milijarde kuna, po kamati od 6,5 posto. Nakon pada kreditnog rejtinga ona bi u Hrvatskoj mogla kretati tek nešto manje od 7 posto. To je izuzetno primamljivo za banke koje građane i poduzeća sada kreditiraju po kamati od oko 6 do 6,5 posto. Za očekivati je da će sada banke, vodeći se logikom profita, isključivo kreditirati državu a građane i gospodarstvo tek po principu -koliko ostane.
Kamata od 7 posto je put bez povratka
Pritom svakako treba spomenuti da prema većini analitičara kamata od 7 posto predstavlja prijelomu točku kada država dužnik više ne može izbjeći daljnju spiralu zaduženja nakon koje slijedi bankrot.
Tako visoka kamata također onemogućava bilo kakav gospodarski rast. Da bi ga građani i gospodarstvo osjetili on bi realno morao biti veći od 7 posto godišnje što Hrvatska nije imala niti jedne godine svoje povijesti. Najveću stopu rasta BDP-a ikad, ostvarili smo 2007 godine. Ona je tada iznosio 5,5 posto.
Autor: Damir Grund/dnevno
