‘I NASTA TAMA PO SVOJ ZEMLJI…’ Što je uzrokovalo veliku tamu u času Isusove smrti?
Prošle sam se nedjelje trgnuo kad smo stigli do sljedeće rečenice iz Evanđelja: “Bijaše već oko šeste ure kad nasta tama po svoj zemlji – sve do ure devete, jer sunce pomrča, a hramska se zavjesa razdrije po sredini.” (Lk 23, 44-45) “Sunce pomrča?” Stvarno? Prevoditelji Biblije čiji tekst slušamo na misi sigurno to nisu tako preveli! Ali jesu. Uh. Zato sam ja reagirao kako sam reagirao…
O Mjesecu
Luna – ili Mjesec, kako taj planet inače zovemo – obiđe oko Zemlje svakih 29,5 dana. Također se obrne oko svoje osi svakih 29,5 dana. To nije bizarna slučajnost, nego fenomen usklađivanja morskih mijena s Mjesečevim mijenama. Baš kao što sila teža Mjeseca na Zemlji uzrokuje plimu, i Zemljina sila teža utječe na Mjesec. Utjecaj je toliki da je s vremenom promijenio Mjesečevu rotaciju i orbitu sve dok se nisu uskladile. To nije tako samo za naš Mjesec. I drugi su mjeseci u Sunčevom sustavu tako povezani s planetima oko kojih se kreću.
Jedna posljedica usklađivanja morskih mijena s Mjesečevim mijenama jest da je Mjesec Zemlji pokazuje uvijek istu stranu. Nismo znali što je na drugoj strani Mjeseca sve dok nismo počeli slati sonde i svemirske brodove da kruže oko njega. No većinu vremena ne možemo vidjeti ni cijelu vidljivu stranu Mjeseca. Kad je Mjesec na istoj strani Zemlje kao i Sunce, Sunčeve zrake padaju na nevidljivu stranu Mjeseca, tako da je vidljiva strana u tami. To zovemo mlađakom.
Kad je Mjesec na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce, Sunčeve zrake padaju na vidljivu stranu Mjeseca i cijelu je osvjetljuju. To zovemo uštapom. Kad je Mjesec pored Zemlje, Sunčeve zrake padaju na polovicu vidljive strane, tako da je pola Mjeseca osvijetljeno. To zovemo polumjesecom. To je pravo objašnjenje za Mjesečeve mijene koje gledamo svakog mjeseca. Ne radi se o tome da Zemljina sjena pada na Mjesec (to se rijetko događa). Bitno je na koji dio vidljive strane Mjeseca padaju Sunčeve zrake dok Mjesec kruži oko nas.
Kakve to veze ima s Isusovim raspećem?
O pomrčinama
Pomrčina se dogodi kad se jedno nebesko tijelo kreće između druga dva. Zemlji se događaju dva tipa pomrčina – Sunca i Mjeseca. Pomrčina Sunca dogodi se kad se Mjesec kreće točno između Zemlje i Sunca, priječeći nam (ili djelomično priječeći) pogled na Sunce. Pomrčina Mjeseca dogodi se kad se Zemlja kreće točno između Sunca i Mjeseca, zbog čega Zemljina sjena padne na Mjesec, koji djelomično ili potpuno potamni (ili pocrveni! Zanimljivo!).
Pomrčine Mjeseca su rijetki događaji kada Zemljina sjena stvarno padne na Mjesec.
Kad se događaju pomrčine
Sad, na osnovi onoga što smo rekli o mjesečevim mijenama, pitam vas: kad se pomrčine mogu dogoditi? Ako promislite, trebali biste se brzo sjetiti odgovora.
Ako se pomrčina Sunca dogodi kad se Mjesec kreće točno između Zemlje i Sunca, onda Mjesec mora biti između Zemlje i Sunca – za mijene koju zovemo mlađakom. Pomrčina Sunca ne može se dogoditi ikada drugo jer bi Mjesec tada bio na pogrješnom dijelu neba.
(Također: pomrčine Sunca ne događaju se za svakog punog Mjeseca jer to što je Mjesec na istoj strani Zemlje kao i Sunce nije isto što i kad je Mjesec točno između Zemlje i Sunca.) Obratno: ako se pomrčina Mjeseca dogodi kad je Zemlja točno između Sunca i Mjeseca, onda se mora događati kad je Mjesec na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce – za mijene koju zovemo punim mjesecom.
Pomrčina Mjeseca se mogu dogoditi samo tada.
(I još: pomrčine Mjeseca ne događaju se za svakog punog mjeseca jer nije isto biti na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce i biti točno suprotno od Zemlje u odnosu na Sunce.)
Opet: Kakve to veze ima s Isusovim raspećem?
Židovski kalendar
U Isusovo su vrijeme Židovi koristili lunisolarni kalendar. To znači da su uzimali u obzir podatke o Mjesecu (poput mijena) i podatke o Suncu (poput ravnodnevnica). Nama je ovdje bitan dio o Mjesecu. Točnije: židovski su mjeseci vezani uz mjesečeve mijene. Svaki je mjesec počinjao svetkovinom za mlađaka, kako čitamo u Bibliji (npr. Kol 2,16). U Jeruzalemu je čak postojao sud koji je određivao početak mjeseca čim bi bio uočen mlađak. Mišna, zbirka usmenih propisa zapisanih oko 200.n.e., čak sadrži pravila o tome tko može biti svjedok pojavi mlađaka i o tome kako provjeriti te svjedoke. Kad bi sud odredio da je mlađak uočen, slali bi glasnike iz Jeruzalema da objave početak novog mjeseca ostalim židovskim zajednicama. Zato je viđenje mlađaka bilo bitno za određivanje početka mjeseca i blagdane koji su bili u pojedinom mjesecu, poput Pashe.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
