MOJA HRVATSKA: Tragom bakinih priča, u Slavoniji pronašao korijene

BRAZILAC U HRVATSKOJ – Bakine uspomene i priče o nekadašnjem hrvatskom životu natjerale su Patricka Gumpla, rođenog Brazilca, da tijekom studija u Münchenu posjeti i Slavoniju

Njegovi preci, pripadnici njemačke nacionalne manjine, živjeli su u Ilači i Tomašancima sve do 1944. kada je uslijedilo protjerivanje od strane komunističke vlasti.

“Smjeli su uzeti samo ono što mogu ponijeti u rukama. Izgubili su svoje domove, sve do tada stečeno, ali i uspomene. Ostali su samo grobovi”, kaže Gumpl koji je Vukovar i istok Hrvatske posjećivao nekoliko puta kako bi što više saznao o svojim korijenima.

Uspomene ostaju zauvijek

Pronašao je posljednja počivališta predaka, staru kuću, a majci i baki za uspomenu je kupio i jednu staru preslicu.

Njegovo istraživanje počinje prije tri godine kada prvi put posjećuje Hrvatsku. Tada je sa svakog pronađenog obiteljskog groba u Brazil ponio malo zemlje. Prošle godine ove krajeve je posjetio i s roditeljima.

“Moji preci bili su bogati poljoprivrednici. Međutim, mi ne tražimo ni povrat imovine, ni ništa drugo. Samo želimo obnoviti sjećanje na njih. Pri tome fotografiram kuće u kojima su živjeli, predmete, zemlju, sela… To su uspomene koje ćemo zauvijek sačuvati”, dodaje 28-godišnji student pivarstva.

U Brazilu njeguju tradiciju

Tijekom istraživanja Gumpl se koristio podacima arhiva u Srijemskoj Mitrovici te knjigama o Hrtkovcima. Uspio je čak pronaći neke starije stanovnike Ilače koji se i danas sjećaju njegove bake i djeda te su ga odveli do njihove kuće. Nakon diplomskog i konačnog povratka u rodni kraj, Patrick još jednom planira posjetiti Hrvatsku.

“Drago mi je da sam uspio pronaći gotovo sve i što sam dijelom upoznao svoju pradomovinu te domovinu mojih djedova i baka koje se tako rado sjećaju i s ljubavlju spominju. U Brazilu još uvijek njegujemo tradiciju, jezik (njemački i hrvatski) kao i kuhinju”, priznaje naš sugovornik.

U potrazi za korijenima pomagala mu je Dara Mayer, predstavnica njemačke nacionalne manjine u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja podsjeća kako su do kraja Drugog svjetskog rata u ovim krajevima živjele tisuće Nijemaca.

“Danas imamo situaciju da potomci dolaze upoznati mjesta gdje su nekad živjeli njihovi preci. Uglavnom ne traže svoju imovinu natrag, samo se zanimaju i fotografiraju”, zaključuje Mayer.

Izvor: ovdje

Odgovori

Skip to content