Fabijansko društvo propagira Zdravstveni odgoj – jednu od odrednica Novog svjetskog poretka
ALDOUS HUXLEY I GEORGE ORWELL OPISALI SVIJET BUDUĆNOSTI Današnji toliko osporavani koncept zdravstvenog odgoja u školama počiva na puno ranijim ideološkim faktorima, a jedan od najbitnijih je plan Fabijanskog društva.
Fabijansko društvo je britanska socijalistička organizacija koja je zadužena za bitan aspekt društva – društvenu procjenu, predviđanja i, najbitnije, inženjering. Djelovala je u najjačem obimu od kasnijeg 19. stoljeća do I. Svjetskog rata. Današnja Laburistička stranka počiva na pojedinim temeljima društva, a najpoznatiji javni uspjeh je prijelaz s kolonijalnog na kapitalistički sustav, bez vidnog gubitka ovlasti i teritorija krune.
Djelovanje društva
Današnja praksa društva je think-tank grupacija (tzv. ‘trust mozgova’) unutar Laburističke stranke. Filijale djeluju i u Australiji, Kanadi (Douglas-Coldwell Fondacija) i Novom Zelandu, dijelovima Commonwealtha. Mnogi vjeruju kako je zapravo cijela današnja geopolitička situacija usko vezana uz njihove ideje u prošlosti.
Ukoliko uđemo dublje u literarni aspekt djelovanja, lako je vidljivo kako su najčešći članovi pisci, autori i pjesnici, koji su kroz svoj autorski opus vješto promovirali ideje koje zapravo imaju potpuno drugačiji prizvuk od javno objavljene ideje samog društva. Kako je dječji um najlakši za manipulaciju onda se na njega najviše i utjecalo, a princip je ponajbolje objašnjen u nekim od legendarnih utopijskih romana 20. stoljeća.
Slavna povijest
Fabijansko društvo je osnovano 1884. godine, a naziv su uzeli po rimskom vojskovođi iz trećeg stoljeća Kvintusu Fabijusu Maksimusu, koji se uspješno borio protiv Hanibala. Njegova strategija je bitna za shvaćanje uvida ideologije društva. Naime, on se ravnao s idejom da je izravan rat gubitak, naročito onaj na otvorenom vojnom polju, te je protivnika bitno pobijediti nizom bitaka i povlačenjem nakon svake pobjede.
Hanibal nije bio pobjediv u otvorenoj bitci zbog manjeg broja vojnika, pa je Maksimus mudro izbjegavao direktan okršaj. Fabijanisti su svoje redove oformili kratkim i brzim pobjedama protiv slobodnog poduzetništva i ideje koja stoji iza koncepta. Cilj je bio stvoriti današnji princip slobodne trgovine koji će ujediniti svijet preko ideje o globalizaciji, a iza svega će moći stajati snažni pojedinci.
Konspirativne namjere
Glasovita krilatica društva nakon osnivanja bila je ‘Fabijansko društvo kao cilj ima reorganizaciju društva putem oslobođenja zemljišnog i industrijskog kapitala iz ruku pojedinaca i klasa, a društvo, shodno tome, radi na ukidanju privatnog vlasništva nad zemljom’. Simbol im je bila kornjača, a kasnije su je preoblikovali u vuka u janjećoj koži po naputku legendarnog Nobelovca i člana Georgea Bernarda Shawa.
Društvo je za prvotni plan imalo ukidanje privatnog sektora, naročito nad zemljom i put ka marksizmu. H.G. Wells, poznati SF pisac i član, ideju je podijelio izjavom: ‘Mala grupa Engleza koja je osnovala društvo stvorit će treći idejni sustav za rastući socijalizam, koji bi preobratio revolucionarni socijalizam u administrativni. Socijalizam će prestati biti otvorena revolucija, i postat će zavjera’.
Koncept – Jedna svjetska britanska država
Prvotne ideje provedene u praksi definitivno nisu bile loše niti zlonamjerne – kroz legislativu su progurali koncept minimalca i općeg zdravstvenog sustava. Upravo u tom segmentu dolazi nama bitan dio – edukacija djece koja je ‘bitka za Carstvo unutar učionica’, posebice zbog mišljenja kako će tvrtke u budućnosti preuzeti svu novčanu moć. Dakle, već su početkom 20. stoljeća uvidjeli kako će ideje najlakše implementirati kroz obrazovni sustav.
A ideja? Ideja je bila vezana uz ‘zastarjelost liberalne ekonomije’ i postupno lobiranje za imperijalizam na svjetskoj razini, ali onaj skriveni – kroz manje ratove, civilne obrambene snage u budućnosti i nekretnine koje se neće moći kupiti već samo iznajmljivati od države. Poredak koji su ponajviše promovirali bio je tzv. ‘aristokratski socijalizam’ gdje bi vladali oni s ‘kapacitetom, dužnosti, mudrosti’. Takva bi po njihovom načelu trebala izgledati budućnost. Danas ih se povezuje s guranjem svojih članova na ključne pozicije britanske Vlade, naročito kada se priča o Tonyju Blairu i Gordonu Brownu.
Boljševizam kao put ka današnjem kapitalizmu
Usku suradnju pokreću 1905. s posudbom sredstava i logistike ruskim boljševicima, a idejni kreator i član društva John Maynard Keynes danas je poznat kao tvorac makroekonomije i koncepta uplitanja države na negativne efekte recesije. Želio je ukidanje kapitalizma prije eksplozije, a hvalili su ga odreda političari, diktatori i ekonomski stručnjaci.
Zanimljivo, mnogi upravo njegovu filozofiju krive za današnje ekonomske krize, tiskanje novca kod određenih interesnih skupina i bankarsku nadmoć nad svjetskom ekonomijom. Kapitalizam današnjeg kova također je jedna od nuspojava upravo njegovog rada i predviđanja u prošlom stoljeću. Jedino je pitanje je li on taj ishod poznavao od ranije ili je sve slučajna anomalija.
Pretvaranje djece u odrasle
No, bitno je ipak napraviti odmak od ekonomsko-gospodarsko-političke pozadine reda i društvenog inženjeringa. Poseban fokus imali su na obrazovnu indoktrinaciju. Mlade bi po teoriji što ranije uvodili u život odraslih, ponajviše zbog ‘mogućnosti služenja u civilnoj vojsci i ranije zrelosti’. Kritičari navode da je društvo pod krinkom ‘borbe za britanske interese i socijalizam’ svojim djelima i akcijama činilo upravo suprotno – promociju interesnih skupina i neoliberalizam.
Najpoznatiji članovi bili su, osim već nabrojanih, pjesnici Edward Carpenter i John Davidson, seksolog Havelock Ellis, pisac Edward R. Pease, a možemo dodati i legende poput Annie Besant, Grahama Wallasa, Huberta Blanda, Edith Nesbit, Sydney Oliviera, Olivera Lodgea, Leonarda Woolfa, Virginiu Woolf, Ramsaya MacDonalda, Emmeline Pankhurst i Bertranda Russella.
‘Vrli novi svijet’ totalitarizma
Svakako ipak vrijedi istaknuti dvojicu. Prvi je Aldous Huxley, sin Thomasa Henrya Huxleya – Darwinovog bulldoga i pobornika eugenike, koji u djelu ‘Vrli novi svijet’ opisuje društvo budućnosti, sazdano na naumu fabijanista. Kontroverzu danas ponajviše izaziva njegov govor na Sveučilištu Berkeley gdje je kao ‘alat stvaranja idealnog društva’ naveo ‘farmaceutiku radi pretvaranja ljudi u idealne radnike i bezbolno društvo nalik koncentracijskim kampovima’. Pranje mozga, propagandu i farmaceutsku kontrolu emocija nazvao je ‘metodom stvaranja užitka pri gubitku slobode’. Zanimljivo, brat mu je kasnije postao idejni vođa pokreta eugenike i prvi ravnatelj UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).
Njegova antiutopija ‘Vrli novi svijet’ nastala po romanu ‘Mi’ Jevgenija Zamjatina (1921.) predviđa oblikovanje društva eugenikom i učenjem u nesvjesnom stanju. Oblikovani svijet bi se mogao smatrati i utopijom – ljudi su sretni, zdravi i tehnološki napredni. Društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem promiskuitetnog seksa i droge Some, a ostvarivanje sreće je potpomognuto eliminiranjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva – obitelji, umjetnosti, književnosti, religije i filozofije. Glavni lik djela je John the Savage, pojedinac rođen u primitivnom rezervatu Svjetske države, koji se spletom okolnosti sreće s modernom civilizacijom.
George Orwell prvi zviždač Novog svjetskog poretka
Drugi pojedinac kojeg treba navesti je njegov šegrt Eric Arthur Blair poznatiji kao George Orwell. On je kodirao prave naume Fabijanskog društva u knjigu pod imenom ‘1984’ što je zapravo stota godišnjica od nastanka društva, a ne stvarna revolucionarna godina. Osim pojmova Veliki Brat, novogovora i spina, djelo je jako dobro poznato po određenim rečenicama. ‘Ako hoćete sliku budućnosti, zamislite čizmu kako gazi po ljudskom licu – zauvijek’ najlakše je pamtljiva fraza.
Čuli smo i za – ‘Mi znamo da nitko ne grabi vlast sa namjerom da je napusti. Moć nije sredstvo, ona je cilj. Ljudi ne uspostavljaju diktature da bi zaštitili revolucije, oni podižu revolucije da bi uspostavili diktature’. Tako je uz ‘životinjsku farmu’ i ‘jednakije od jednakih’ uspješno prikazao svijet današnjice. Nažalost, umro je svega koji mjesec nakon izdavanja najpoznatije knjige i nije dovršio svoj rad na način koji je želio.
Borba protiv zdravstvenog odgoja borba je protiv puča fabijanista
Iako je kod nas bitka protiv zdravstvenog odgoja apostrofirana kao sraz crkve i države, zapravo to i nije tako. Kao i uvijek, sporne su određene smjernice u sustavu koje su vješto ubačene, a skrivaju daleko perfidnije naume. Zdravstveni odgoj u EU definitivno šokira s pojedinim ispadima političara poput umotvorine da bi djeca trebala učiti o svojoj seksualnosti dok su dovoljno mladi i ne mogu zatrudnjeti.
Brazil se pak establishmentu dodvoravao jumbo plakatima s dva dječaka od sedam godina koja se strastveno ljube u klinču, čime su promicali pravo na homoseksualnost u prvom razredu osnovne škole. Daleko od toga da moral ne treba tražiti niti na jednoj od sukobljenih strana, no zaista je nužno podcrtati o čemu se zapravo radi jer će Hrvatska usvajanjem ovako fleksibilnog zakona postati poligon za društveni inženjering Novog svjetskog poretka.
Ratko Martinović/dnevno.hr Photo: Ilustracija R.M.
