U operacijama u Siriji ruske snage sve više testiraju daljinski upravljane strojeve za borbu i razminiranje. Ta nova tehnologija, jako zanimljiva svim većim vojnim silama, počiva na licenciji prije tri godine kupljenoj od hrvatske firme “Dok-Ing”.

Impresionirani razinom otpornosti na sve vrste mina i manevarskim mogućnostima daljinski upravljanih gusjeničara razvijenih u zagrebačkoj tvrtki, Rusi su zaključili da je isplativije kupiti “know how” nego od početka razvijati tu tehnologiju, pa su tako i napravili.

Iz zagrebačkog proizvoda pod oznakom MK 4 vrlo brzo razvili su “Uran 6”, robot vozilo za razminiranje, te nekoliko inačica borbenih oklopnih vozila s daljinskim upravljanjem, poput “Urana 9”. I protuminski i borbeni oklopnjaci prebačeni su na sirijsko ratište, gdje se obavljaju testiranja u realnim uvjetima rata.

Sirijska kampanja Moskvi je poslužila za dokazivanje performansi cijelog niza ratnih strojeva, od višecijevnih bacača plamena, preko tenkova T 90, zrakoplova Su 30 i Su 34, krstarećih raketa, do automatiziranih robota, kako bi ih prodali zemljama saveznicama, Indiji, Kini, pojedinim državama Latinske Amerike.

Mogućnosti oružja u ratnim uvjetima finalna je karika uspješna izvoza ratne tehnologije. Kada su, primjerice, Argentinci ispalili francuski protubrodski projektil “Exocet” te pogodili i potopili “Shefield”, najveći britanski brod u Falkladskom ratu, taj je projektil postao najtraženijom robom. Zbog uspješnih operacija u Siriji, i lista kupaca ruskog oružja sve je dulja. U igri su višecijevni raketni bacači, tenkovi i višenamjenski bombarderi Su 30 i Su 34.

Mediji su nedavno izvijestili da je ruska inženjerija počela razminirati područje Palmire uz korištenje robota “Uran 6” na bazi tehnologije preuzete od hrvatskog “Dok-Inga”. Informacija je točna i nije ju teško provjeriti na mrežama, ili YouTubea.

Njihovi izvori tvrde da su u pustinji i roboti za borbena djelovanja iz game “Uran”, razvijeni na istoj platformi. Ali, kako je riječ o vrhunskoj vojnoj tehnologiji, još nema autentičnih snimki koje bi potvrdile borbena djelovanja u izviđačkim, protuoklopnim ili urbanim uvjetima ratovanja u Siriji. Na YouTubeu uglavnom su snimke s testiranja na poligonima, iako se po raznim blogovima i ruskim sajtovima tvrdi da su u Siriji.

Ti multifunkcionalni borbeni sustavi već su temeljito testirani u Rusiji i pokazali su se uspješnima. Još u svibnju prošle, 2015. godine TASS je izvijestio da je cijela gama borbenih robotiziranih sustava “Uran” prošla kompleksna vojna testiranja na vojnom poligonu Rajevski nedaleko od Novorosijska. Mjerile su se mogućnosti u izviđačkim i protutenkovskim borbama. Roboti su navođeni iz zapovjednog centra udaljenog nekoliko kilometara.

“Uran 9” naoružan je automatskim topom od 30 milimetara, koaksijalnim standardnim mitraljezom 7,62 mm i protutenkovskim sustavom “Ataka” s tandem bojnim glavama za probijanje suvremenih reaktivnih oklopa. Sustavom upravljaju najsuvremeniji laserski sustavi navođenja i detekcije.

Moskva ga je stavila na listu izvoznih proizvoda, jer osim borbi u klasičnim ratnim uvjetima, svaki od robota može biti jak adut u rješavanju terorističkih kriznih situacija. Nije poznato ima li zainteresiranih i tko su.

Robot platformu, proizvod hrvatske pameti, doista nije lako napraviti, jer to je zadaća koja u sebi nosi međusobno suprotstavljene parametre. Mora biti otporna na sve vrste mina, od pješačkih do protutenkovskih, što znači imati teški oklop. Kako težina ne ide pod ruku s brzinom, traži kapacitetan motor koji će se s masom uspješno nositi. Radi uspješna preživljavanja na terenu, stroj mora biti konstruiran tako da se svi servisni radovi i popravci, ako treba, mogu obaviti na licu mjesta uz minimalnu opremu.

“Dok-Ing” je hrvatskoj javnosti postao poznat nakon što su predstavili prvi hrvatski osobni auto na električni pogon. Bio je to model XD koji je vlasnik kompanije Vjekoslav Majetić uspješno promovirao u zemlji i svijetu. Na istom tragu atraktivnog “smartlike” gradskog vozila za tri putnika u ipsilon rasporedu, vozač naprijed po sredini, dva putnika iza, nastao je sljedeći model “Loox”.

Za nastavak te priče serijskom proizvodnjom “Dok-Ing” treba ozbiljne ulagače i pomoć države. Kako je sam Majetić rekao, Amerikanci su s pola milijarde dolara subvencionirali Elona Muska, vlasnika “Tesla Motorsa”, da bi uspio doći do serijske proizvodnje.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save