ROMAN LELJAK U BUJICI: Ako Hasanbegović otvori arhive, dan i noć ću raditi na popisu udbaša iz RH
U Hudoj jami partizani su zakopali žive 3000 ljudi, uglavnom Hrvata, no veći zločin počinjen je blizu Celja. U rudniku Pečovniku zakopano je 12 000 Hrvata, kazao je Leljak u Bujici
U večerašnjoj Bujici gostovao je Roman Leljak, publiscist i istraživač komunističkih zločina.
Voditelj Velimir Bujanec na početku je malo šokirao gledatelje tmurnom objavom u stilu nekadašnjih vijesti kako je prošlo 36 godina od smrti Josipa Broza Tita – no, naravno, riječ je bila o šali.
Leljak se podsjetio da je vijest o Titovoj smti dočekao dok je boravio u Sarajevu.
“Ja dolazim iz komunističke države. Komunizam u Sloveniji vlada od ’41. do danas. Nije sišao s vlasti. Svakog dana sve više u svakom pogledu ta crvena boja raste. Jugoslavena ima mogo, dominantni jesu, priznajem, ali morate znati, da je do ’45., kao i u Hrvatskoj, umro najveći cvijet slovenstva, kao i hrvatstva. Da su umrli pravi domoljubi, koji su nosili i gospodarstvo uz to što su voljeli domovinu. Ostali smo bez te srednje klase. Nijemci svoje znanje nisu poslali u rat, oni su ostali, i zato je njihovo gospodarstvo nakon par godina postalo snažno i moćno, a naše se nakon 75 godina ne može riješiti te bijede, tog komunizma. Pokušavam u knigama otvoriti oči ljudima što je radio komunizam i Udba. Pokušavam ljudima pokazati da je to najveće zlo koje se moglo dogoditi. U petom mjesecu ’45. umrlo je dva posto Hrvata, preko sedam posto Hrvata u čitavom ratu, a Nijemaca koji su napali cijeli svijet umrlo je oko pet posto. To su grozni podaci”, rekao je Leljak u Bujici.
Bujanec je u emisiji pokazao Leljakovu knjigu ‘Špiclji Udbe’ (Suradnici Udbe) u kojoj je objavio sve udbaše u Sloveniji sa slikama i adresama. Leljak je kazao da su mnogi od njih na direktorskim mjestima, u bankama, u medijima…
Kakve je sve probleme imao?
“Ta knjiga je već drugi mjesec na slovenskom tržištu, moram reći da o tome još pišu mediji, mnogo je tih koji misle da su takvi popisi nepotrebni, da moramo ići u budućnost, da ostavimo prošlost. Nije tako. Mi to moramo, ako ne riješimo problem ideologije kao takve, zbog straha da o povijesti govorimo na isti način, mi se sramimo povijesti. Trebamo reći tko smo bili, tko su bili ljudi koji su 45. drugačije govorili o komunizmu, tek onda ćemo moći normalno razmišljati o gospodarstvu”.
Dodao je da Udba u Sloveniji kontrolira gospodarske tokove, što se najbolje vidi po tome što su nakon propasti Jugobanke osnovane nove banke na čijim čelnim mjestima sjede nekadašnji pripadnici Udbe ili sada već njihovi nasljednici.
U Bujici je zatim puštena snimka ispitivanja mladog Hrvata Stjepana Crnogorca koju je Leljak našao u slovenskim arhivima.
“Stjepan Crnogorac je veliki Hrvat i student koji je 70-ih u Salzburgu studirao teologiju. Znao je 7 jezika, radio dva posla, imao svoj bend, no 3.7.1972. slovenska Udba je po zadatku savezne hrvatske Udbe, organizirala njegovu otmicu, te ga tajno odvela u Sloveniju. Već 4.7. je počelo saslušanje. U slovenskom arhivu sam našao sve te dokumente o njemu, 250 stranica Stjepanovih izjava, snimke saslušanja, a oteli su ga jer su ga povezivali s grupom Feniks. Iako nije bio, prema izjavama povezan s tom grupom, Stjepan Crnogorac nestaje 15.7. i do danas se ne zna gdje je pokopan. Molim Hrvate koji mogu pomoći da mi se jave i da pritisnemo austrijske i slovenske vlasti kako bi netko odgovarao za taj zločin”, ispričao je Leljak.
Nastavio je Leljak da je od voditelja istrage u Salzburgu dobio informaciju da se “politika u Austriji direktno miješa u slučaj”. “Silvo Gorenc kao šef jugoslovenske Udbe prijeti da će, ukoliko bude izručen Austriji, reći sve tajne dogovore”, dodao je.
Otkrio je Leljak da je Josip Broz Tito 19. travnja 1972. osnovao vlastitu tajnu službu.
“Ni Hitler, ni Staljin nisu imali privatnu tajnu službu, no diktator Tito ju je imao. Kada mu se dogodio Ranković, promijenili su sve zakone da bi mogli tu službu 1972. i osnovati. To je bila Služba za pitanje državne bezbednosti kod predsjedništva SFRJ, Stane Dolanc je bio prvi šef, a služba je pratila i usmjeravala čak i Udbu. Mislim da je baš ta služba diktirala ubojstva Hrvata po Jugoslaviji”, rekao je Leljak.
Osvrnuo se i na ime zagrebačkog Trga maršala Tita, te na osnivanje Udruge Huda jama.
“I u Sloveniji postoji 11 ulica koje nose njegovo ime, no u Ljubljani ipak ne postoji trg nazvan po njemu jer je Ustavni sud to spriječio. Volio bih da trg u Zagrebu dobije ime po Titovim žrtvama”, naglasio je Leljak.
“U Hudu jamu sam ušao već 1990. godine, no trebalo je 20 godina da je otvorimo da bi 2009. tu strahotu ljudi imali prilike vidjeti. Ne vidim razloga zašto 3000 žrtava iz Hude jame, uglavnom Hrvata, nisu pokopani do danas. Prošle godine sam osnovao Udrugu Huda jama s ciljem da pokopamo te žrtve na dostojanstven način. Donijeta je odluka i za realizaciju tog projekta je iz slovenskog proračuna osigurano 680 000 eura. Huda jama nije jednini rudnik! Prema Celju postoji rudnik Pečovnik u kojem je bilo živo zakopanih 12 000 Hrvata. Želio bih i da te žrtve dobiju svoj grob”, istaknuo je Leljak.
O zločinu počinjenom u Hudoj jami govorio je i Jakov Sedlar koji je i redatelj dokumentarnog filma nazvanog Huda jama.
“Svi Hrvati moraju biti zahvalni Leljaku za sve što je otkrio i razjasnio što se sve dogodilo Hrvatima u Sloveniji. Film Huda jama je jedan in memoriam za sve žrtve tog zločina . U filmu će biti naglasak i na zvjerstvima počinjenima nad ženama od kojih su neke bile i trudnice, a koje su zasigurno bile nevine. Premijera će biti u Torontu jer su upravo tamošnji Hrvati pomogli pri realizaciji filma”, kazao je Sedlar u telefonskom javljanju u emisiju.
Dodao je Leljak da je šefu Ozne 1945. godine, Ivanu Mačeku Matiji, krivcu za zločin u Hudoj jami, u Sloveniji podignut spomenik.
“To je kao da u Dahauu postave spomenik Hitleru ili u Vukovaru Slobodanu Miloševiću. Hrvatske vlasti nisu reagirale. Netko se ruga iz Slovenije, a netko iz Hrvatske”, ocijenio je Leljak.
Na pitanje voditelja kako u Sloveniji gledaju na novog hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, Leljak je kazao da je “Zlatko Hasanbegović najbolji ministar u proteklih 25 godina u Hrvatskoj, ali i Sloveniji”.
“Nadam se da će Hasanbegović predložiti zakon o otvaranju arhiva koji u Sloveniji već postoji, kako bi bez straha konačno mogli govoriti o svojoj povijesti”, rekao je Leljak i dodao da će dan i noć raditi na tome da objavi popis udbaša u tom slučaju.
Izvor: direktno.hr
