SVAKI GRAĐANIN, A POSEBNO SVAKI RODITELJ, OVO MORA PROČITATI: Što morate znati o Monsantu
Iako tvrtka Monsanto u Hrvatskoj ne prodaje GMO sjeme jer je ono zakonom zabranjeno, na europskom i svjetskom planu lobira za usvajanje TTIP sporazuma koji bi joj širom otvorio vrata europskog tržišta, a Hrvatska u tom slučaju sama po sebi ne bi mogla ništa učiniti da se zaštiti. Nedavno smo čuli od premijera Oreškovića kako postoji zainteresirani investitor za ulaganje u Slavoniji, koji traži 10.000 hektara zemljišta. Pojavio se strah da Monsanto priprema teren za ulazak u Hrvatsku.
Zašto se toliko bojimo Monsanta? Donosimo vam neke podatke koje morate znati kako bi shvatili zbog čega je bitna borba protiv TTIP-a i Monsanta. Roditelji čitajte:
Autizam, kažu stručnjaci, nije stvar genetike. Razlog porasti ove bolesti treba tražiti u više faktora, prvenstveno u okolišu (pesticidi, lijekovi..), smatraju. Do 1975. godine bilo je jedno autistično dijete na pet tisuća, 1985. pojavljuje se jedno oboljenje na 2, 500 tisuća, 1995. jedno na 500, a 2005 jedno na 166.
Do sada su stručnjaci prikupili dovoljno dokaza da mogu kazati kako pesticidi koji se koriste u poljoprivredi uvelike utječu na povećanje oboljenja od autizma.
Stephanie Seneff liječnica s prestižnog MIT-a ustvrdila je da ako se ovaj trend nastavi, do 2025. godine svako drugo dijete će imati autizam.
Dr. Seneff je pokazala vezu između Monsantova Roundup herbicida (čiji je aktivni sastojak glifosat) i povećanja broja autizma. Iako je veza očita, nije dokazano kako je ovaj sastojak jedan od uzroka autizam. No, napomenula je kako ne smijemo zanemariti brojna nezavisna istraživanja koja pokazuju kako su pesticidi uzrok mnogih bolesti poput Parkinsonove, Alzheimera, raka i u konačnici i autizma.
Glifosat je najprodavanije sredstvo za suzbijanje korova na svijetu i jedan od najupotrebljavanijih herbicida u Europi. Primjenjuje se u poljoprivredi, šumarstvu, parkovima, na javnim površinama i željezničkim tračnicama, a od presudne je važnosti pri uzgoju genetski modificiranih (GM) usjeva, s obzirom da su mnoge GM kulture preinačene tako da budu otporne na glifosat, što olakšava njegovu primjenu.
Monsanto, unatoč brojnim istraživanjima, i dalje tvrdi kako je glifosat netoksičan
“Javnost je uvjerena kako je Roundup jedan od najsigurnijih pesticida, no unatoč toj percepciji Roundup je jedan od najotrovnijih i najopasnijih herbicida i insekticida ikad testiran. Posve različita mišljenja struke i industrije, moguće je, posljedica su ekonomskih interesa”, piše stručni magazin Biomed Research International. Napomenimo i kako je upotreba glisofata od 1995. godine do 2005. porasla za 1500 posto.
Herbicid Roundup imao je ograničenu primjenu kada se pojavio 1970-ih godina prošlog stoljeća – tada se koristio samo u svrhu suzbijanja korova budući da ubija biljke. Međutim, sada se glifosat redovno koristi u poljoprivrednoj proizvodnji na usjevima. Pšenica se danas diljem svijeta u pravilu tretira glifosatom neposredno prije žetve – stoga ‘kruh naš svagdanji’ je postao siguran izvor ove toksične kemijske tvari koja sigurno truje naš organizam. Nadalje, brojni prehrambeni proizvodi koji sadrže kukuruzni sirup, uključujući i bezalkoholna pića, također su izvor čestica toksičnog glifosata.
Naravno, štetne tvari glifosata ne nalazimo samo u svježoj hrani, već i u brojnim proizvodima prehrambene industrije kao što su: keksi, čips, kruh i peciva, žitarice za doručak, lazanje, pizza, te brojni drugi proizvodi koji sadrže pšenicu, kukuruz ili soju ili pak njihove prerađevine. Čestice glifosata dokazane su i u mlijeku i mesu životinja itd.
Dr. Seneff također je provela znanstvene studije te dokazala da glifosat posebno negativno i štetno djeluje na dobre, korisne bakterije u našim crijevima te uzrokuje zabrinjavajući nedostatak esencijalnih aminokiselina. Naime, glifosat vrlo štetno djeluje na tzv. šikimi ciklus. ‘Monsanto’ tvrdi kako je glifosat siguran za čovjeka jer ljudi nemaju šikimi ciklus. To je točno. Međutim, bakterije kao i dobre crijevne bakterije imaju šikimi ciklus. Stoga glifosat kao toksična kemijska tvar utječe na biokemiju bakterija u našem crijevnom sustavu s vrlo ozbiljnim posljedicama. Trenutno se najviše istražuje VEZA između funkcije dobrih crijevnih bakterija s neurološkim funkcijama, odnosno povezanost ozbiljno oštećene funkcije dobrih crijevnih bakterija s neurološkim promjenama i poremećajima.
Prema brojnim znanstvenim istraživanjima glifosat doprinosi znatnom smanjenju esencijalnih aminokiselina u organizmu, u prvo redu to se odnosi na tirozin, triptofan i fenilalanin, što dalje doprinosi pojavi i daljnjem razvoju pretilosti, depresije, autizma, upalne bolesti crijeva, te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Stopa autizma, kako smo naveli, od 1970-ih godina bila je niska – jedno autistično dijete na 5000, a sada se ta stopa drastično povećala pa je jedno dijete od njih 68 autistično. S druge pak strane, Alzheimerova bolest postala je kod starije populacije gotovo uobičajena. Dr. Seneff upozorava da ovako visoka stopa autizma i Alzheimerove bolesti predstavlja golemi rizik za ljudsku vrstu. No, postoje i oni koji su otišli još dalje pa tvrde da se radi o “projektu”. Tako dr. Rima Laibow smatra da iza ovakve raširene i masovne primjene glifosata postoji namjera negativnog djelovanja na sivu moždanu tvar te vjeruje da također postoji namjera stvaranja jedne određene klase autističnih individua koji će biti sposobni samo za obavljanje određenih vrsta poslova.
Prije nešto više od četiri godine, tj. početkom travnja 2012. časopis za Neurotoksikologiju i teratologiju potvrdio je povezanost aktivnog sastojka u herbicidu Roundup a to je glifosat, s neurodegenerativnim promjenama kao što su Parkinsonova bolest i parkinsonizam. Glifosat je potvrđen kao jedan od glavnih faktora u nastanku i razvoju Parkinsonove bolesti.
Herbicid Roundup nalazimo u zraku koji udišemo, u kiši, pitkoj vodi, podzemnim vodama i u našoj svakodnevnoj hrani. Stoga je gotovo nemoguće danas izbjeći kontakt s ovom toksičnom tvari. Iako Monsanto tvrdi da je glifosat jednako siguran kao i kuhinjska sol, sve je više znanstvenih dokaza da je on štetan za ljudsko zdravlje kao i za zdravlje životinja i okoliša, sve je više dokaza da je toksičan za naš DNK. Tome u prilog govore i znanstvene studije provedene kod radnika u kemijskoj industriji koji rade u pogonu za proizvodnju glifosata. Postoji ne mali broj znanstvenih studija koje dokazuju povezanost kroničnog, profesionalnog kontakta s glifosatom i razvojem parkinsonizma.
Borba protiv glifosata u EU. Hoće li Europska komisija zanemariti upozorenja EP-a i produžiti licencu?
Kada su IARC i WHO objavili da je herbicid glifosat uvršten u skupinu vjerojatnih kancerogenih tvari u prosincu prošle godine ministri zaštite potrošača svih njemačkih država odmah su reagirali i svi su bili ujedinjeni u zahtjevu da federalna Vlada Njemačke zabrani glifosat, te su isti zahtjev uputili i Europskoj uniji, koja je svojevremeno odobrila glifosat. Digli su se i zastupnici Europskog parlamenta, bez obzira što je EFSA, Europska agencija za sigurnost hrane, objavila kako je “malo vjerojatno” da je ovaj herbicid kancerogen za ljude.
Kako u lipnju istječe dozvola njegova korištenja unutar granica EU-a, Europska komisija predložila je produljenje dozvole za još 15 godina, do 2031., no taj prijedlog nije pao na plodno tlo – suprotstavile su mu se Nizozemska, Švedska, Francuska i Italija. Što se Hrvatske tiče, ona se nažalost, bez pretjeranog straha, ravnala po EFSA-i i “maloj vjerojatnosti” da je glifosat kancerogen. Ministarstvo poljoprivrede nije se pretjerano brinulo, odlučilo je podržati produljenje licence.
U Europskom parlamentu je u travnju izglasan amandmana protiv korištenja glifosata za gotovo sve svrhe. Iako nije obvezujući, ovaj jasno izraženi stav zastupnika jasna je poruka Europskoj komisiji, ali i državama članicama EU-a, za donošenje konačne odluke o daljnjoj upotrebi glifosata.
“Iako se ovako izglasanom rezolucijom umjesto potpune zabrane, predlaže autorizacija glifosata na sedam godina, postignuta je važna pobjeda Zelenih jer su prihvaćeni amandmani kojima smo tražili zabranu korištenja glifosata za puno specifičnih slučajeva, kao što su zabrana korištenja glifosata za neprofesionalnu uporabu te korištenje glifosata u blizini javnih parkova, igrališta i vrtova. Ovi uvjeti će praktično onemogućiti ili otežati postupak autorizacije. Budući je Francuska već donijela odluku o zabrani glifosata, očekujem da će i druge zemlje postupiti isto, uključujući Hrvatsku i naše resorno ministarstvo”, poručio je naš zastupnik u EP-u Davor Škrlec.
“Parlament je poručio Komisiji da je odluka o davanju tržišne dozvole na rok od 15 godina neprihvatljiva. U prigovoru se traži da se odobrenje izda na sedam godina, uz mogućnost trenutnog ukidanja ako se istraživanjem nedvojbeno dokaže da je glifosat kancerogen za ljude. Odluka Parlamenta nije obvezujuća za Komisiju, no mislim da se neće usuditi ignorirati našu političku poruku”, kazala je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.
Zagovornici potpune zabrane ili kraćeg roka za dozvolu su pristali na sedam godina jer je to bila jedina šansa da Parlament izglasa prigovor. Budući da su glifosati najkorišteniji pesticidi u Europi, moćni poljoprivredni lobi je aktivno lobirao protiv njihove zabrane. Tvrdili su da bi se potpuna zabrana krajnje negativno odrazila na poljoprivrednu proizvodnju jer trenutno nema dovoljno dostupne i kvalitetne alternative.
Politička poruka Parlamenta upućena je Europskoj komisiji, ali i državama članicama, čiji predstavnici do 30. lipnja moraju odlučiti što napraviti s glifosatima. Tada ističe važeće odobrenje za Monsantov pesticid i ako EU ne donese odluku o produženju ili ukidanju, vrlo vjerojatno će se suočiti s tužbama biotehnološkog giganta.
Među zastupnicima koji su glasovali protiv odluke o sedmogodišnjoj uporabi glifosata je Marijana Petir.
“S obzirom da se glifosat koristi u poljoprivredi koja je teško pogođena krizom i da poljoprivrednici strahuju zbog njegove zabrane, razmatralo se produženje roka uporabe na vrijeme u kojem bi dobili relevantne rezultate istraživanja i u kojem bi mogli razviti određene alternative bez štetnog utjecaja na zdravlje. Upravo u tom smislu se u EU parlamentu odvijaju pregovori između različitih političkih stranaka kako bi se našlo optimalno rješenje. Mišljenja stručnjaka su da se istraživanje utjecaja glifosata na zdravlje može provesti u godinu dana, dok je za istraživanje i razvoj novog proizvoda ipak potrebno nekoliko godina. To bi značilo da bi produženje roka uporabe glifosata minimalno moglo biti od jedne do tri, a nikako do sedam godina”, istaknula je Marijana Petir.
Konačnu odluku o odobrenju glifosata moraju donijeti nacionalni stručnjaci koji sjede u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. Oni mogu usvojiti ili odbiti prijedlog Komisije kvalificiranom većinom a sve bi se trebalo okončati do 30. lipnja, kada istječe postojeća dozvola za uporabu glifosata. Sastali su se već dva puta i odgodili odluku o korištenju glifosata zbog neslaganja.
Početkom svibnja zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec uputio je pismo ministru poljoprivrede, Davoru Romiću, tražeći da prilikom glasovanja Hrvatska zauzme stav protiv prijedloga Komisije.
“Ova posljednja odgoda i neslaganje država članica jasno šalje poruku kako postoji značajno protivljenje daljnjoj autorizaciji glifosata u Europskoj uniji. Europska komisija ne može unedogled izlaziti s prijedlozima koji očito ne odgovaraju razini zabrinutosti u pogledu daljnje upotrebe glifosata. Ovaj slučaj sve više ukazuje na veliki utjecaj lobista poljoprivredno-kemijske industrije na donosioce odluka i konačni zakonodavni okvir”, rekao je Škrlec.
Iako još nije poznato kada će se održati novi sastanak Stalnog Odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu, Europska komisija sada može predstaviti novi prijedlog ili predložiti tehničku ekstenziju za kraće vremensko razdoblje, primjerice, od dvije godine.
Autor: I. Galešić/dnevno.hr
