SLAVEN LETICA: HDZ ne treba male desne stranke

Ponedjeljak, 11 srpanj 2016 18:00
Written by: milanN
1 Reply

Nažalost, Plenković kao ni četvorica njegovih predšasnika na čelu HDZ-a ne zna puno o ekonomskoj problematici i politikama

Jedini kandidat za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković u središnjici stranke koju će uskoro preuzeti, po logici koja upućuje na demokratski deficit koji njemu i njegovoj stranci zasigurno ne koristi i ne služi na čast – „jedan član, jedan glas, jedan kandidat“ – javnosti je predstavio vlastitu viziju HDZ-a i Republike Hrvatske, njegovo osobno poslanje (kazao je: „Moja je misija vjerodostojnim HDZ-om vratiti povjerenje birača“) i okvirni program HDZ-a, sažet u 10 točaka, tiskan pod naslovom: „HDZ – središnja snaga razvoja Hrvatske“.

Uz Plenkovića nema žena

Danima prije toga, dobronamjerni i „dobronamjerni“ stavotvoritelji – novinari, političari, umnici – uputili su i još uvijek upućuju (putem medija i društvenih mreža), njemu osobno i njegovoj stranci, mnoštvo ideja, savjeta, zahtjeve, pa i ultimatume, o tome kako bi trebao izgledati njegov “europski” ili peti HDZ (prvi je bio dr. Franje Tuđmana, drugi Ive Sanadera, treći Jadranke Kosor, četvrti Tomislava Karamarka).

Prije svega moram kazati da ne poznajem tako dobro, ni temeljito, iz prve ruke petog predsjednika HDZ-a da bih mogao prosuđivati i prognozirati kakve su mu vodstvene, organizacijske, menadžerske, upravljačke, ali i ljudske vrline i mane: koje su svojstvene svakom čovjeku i političaru.

Ljudi koji su ga bolje upoznali kao studenta Pravnog fakulteta u Zagrebu, službenika Ministarstva vanjskih i europskih poslova, diplomata i zastupnika u Europskom parlamentu, za njega tvrde da je učen, sklon učenju, snošljiv, uljudan, komunikativan, kompetentan u tematici kojom se dosad bavio (EU, NATO, diplomacija, nacionalna sigurnost, tematika međunarodnog i dijela javnoga prava).

Nažalost, kao ni četvorica njegovih predšasnika na čelu HDZ-a, ni on ne zna puno o ekonomskoj problematici i ekonomskim politikama, a nema velikog znanja i iskustva i s drugim javnim politikama: obrazovnim, zdravstvenim, mirovinskim, kulturnim, sportskim, socijalnozaštitnim, ekološkim itd.

Dakako, kako u suvremenoj politici i pri vođenju i upravljanju zemljom – koja je članica EU i zato ima specifični ograničeni suverenitet u gotovo svim javnim politikama – odavno ne postoje sveznalice i sveznalci, vrlo je važno znati i vidjeti koliko i kakvih sposobnosti, znanja i vještina Plenković ima u timskom radu i kakav će politički tim osmisliti i koristiti. Kako je suvremena politika medijski posredovana, već je danas moguće konstatirati da u Plenkovićevu užem gremiju nema, primjerice, žena (vidi fotografije o donošenju potpisa za kandidaturu i kod predstavljanja programa: žena “niks”!)

Već ranije spomenuti „dobronamjerni“ javni „savjetnici“ predlažu Andreju Plenkoviću da se što prije riješi: HSP-a Ante Starčevića i dr. Zlatka Hasanbegovića i Milijana Brkića.

Prvi „savjet“ i osobno smatram razumnim, jer izvorni HDZ u svojim temeljima ima pravaški temelj „oca domovine“ dr. Ante Starčevića, tako da mu ne treba stranka nastala kao ostatak ostataka ne tako davno moćne stranke HSP-a. Dosljedno tome, Andrej Plenković ne bi se trebao „riješiti“ dr. Zlatka Hasanbegovića jer je upravo on, na simboličkoj razini, utjelovljenje suvremenog pravaštva koje objedinjuje ideju državnosti, političkog naroda, antikomunizma, pa i političkog i znanstvenog desničarenja kojemu Pero Čorić i Ivan Tepeš nisu dorasli.

Nakana Plenkovića da „zagospodari“ imaginarnim političkim centrom u načelu je ispravna i mudra, jer brojna anketna istraživanja, pa i najnovije istraživanje Instituta dr. Ivo Pilar, pokazuju da oko četvrtina Hrvatica i Hrvata sebe politički stavlja u „strogi“, zapravo imaginarni, „centar“. Isto istraživanje, međutim, pokazuje još važniji fenomen: da je trenutačno kantar političkog tržišta ili političkog spektra nagnut nadesno!

HSS – izvorno desničarstvo

Rezultati ankete Instituta Ivo Pilar pokazuju da znatno manje ispitanika (20,9 posto) sebe smatra ljevičarima, dok ih se znatno više (37,8 posto) smatra desničarima.

Vjerojatno svjestan te činjenice, Zoran Milanović odlučio je za svoju „narodnu koaliciju“ kupiti element tradicionalnog, izvornog desničarstva u vidu HSS-a kojem je uputio nemoralnu ponudu koju lukavi dvojac Beljak – Jambo nije mogao odbiti.

Kako „narodna koalicija“ na ljevici nema ozbiljnog takmaca za glasove, biračku je osnovicu odlučila proširiti na „centar“ (gdje leži 24,9 posto potencijalnih birača) i na, nazovimo ga tako, „lijevo krilo HSS-a“. Plenković i njegov „peti HDZ“ morat će u kratkom vremenu osmisliti promidžbenu strategiju kojom bi osujetili potpuno legitimnu težnju Mosta da se biračima još jednom ponudi kao, metaforički kazano, poštenija i dosljednija verzija „desnice“, zapravo HDZ-a.

Dakle, da bi prodro u lukrativni „centar“ biračkih preferencija Plenković i njegov HDZ ne trebaju predizbornu koaliciju s malim strankama i strančicama koje zrače klerikalnim nazadnjaštvom i desničarskim radikalizmom, ali treba dr. Zlatana Hasanbegovića i brojne pravaše u vlastitim redovima.

Autor: Slaven Letica/vecernji.hr