Novi predsjednik županijskog Crvenog križa: Privatnici, ne zakidajte darovatelje krvi
Apel dr. Vide Popovića, predsjednika Hrvatske udruge Benedikt
Bolji status darovatelja krvi, širenje mreže donatora Crvenom križu (CK), popularizacija volonterstva, sve su to zadaci novog čelnika dr. Vide Popovića, predsjednika Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije.
{jathumbnail off}Premda je ova dužnost volonterska i počasna, dr. Popović je odmah krenuo s prvim zadacima.
Što će biti vaš prvi potez na čelnom mjestu CK-a?
– Radit ću na što boljoj suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Crvenog križa kao i što boljem odnosu gradova i općina u županiji prema lokalnim društvima Crvenog križa. Pokušat ćemo s onim gradovima i općinama koji ne ispunjavaju svoje obveze prema društvu Crvenog križa postići bolju razinu odnosa kako bismo financijski i infrastrukturno osigurali nesmetan rad svih društava Crvenog križa na području županije. Unutar Hrvatskog crvenog križa ojačat ćemo ulogu i značaj našega županijskog društva te ćemo svojim prijedlozima pokušati, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini.
Je li darivanje krvi dovoljno rašireno u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
Imamo mnogo vrlo dobro organiziranih klubova darovatelja krvi koji rade i nekoliko desetljeća te je njihov doprinos nemjerljiv, no moramo još omasoviti darivanje posebno među mlađom populacijom.
Hoće li se poboljšati status darovatelja krvi posebno u pogledu slobodnih dana jer neki poslodavci sada to ne dopuštaju?
Svakako ću raditi na tome, svi su dužni darovatelju dati slobodan dan, no mnogi, a posebno privatni poslodavci toga se ne pridržavaju. Uz to, zalagat ću se za oslobađanje od plaćanja parkinga i javnog prijevoza, te privilegij prilikom upisa na specijalistički pregled u zdravstvenim ustanovama i svih onih koji kao volonteri djeluju u akcijama Crvenog križa.
Je li kod nas dovoljno razvijen humanitarni rad i volonterstvo?
Smatram da humanitarni rad i volonterstvo još uvijek nisu dovoljno razvijeni pa ću kao čelnik posebno raditi na javnoj promociji svih segmenata rada i edukacije volontera Crvenog križa, a to su: Služba traženja, Prve pomoći, Rad s mladeži, Službe spašavanja na vodi, Djelovanje u katastrofama, Briga za beskućnike, Prevencija trgovanja ljudima. Ako napravim makar dio toga za vrijeme svog mandata, bit ću sretan čovjek.
Tko može darivati krv?
– Krv može darivati svaki čovjek dobroga općeg zdravstvenog stanja:
– Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1-2 puta godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine.
– Tjelesna težina: iznad 55 kg, proporcionalna visini.
– Tjelesna temperatura: do 37°C.
– Krvni tlak: sistolični 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg.
– Puls: 50 do 100 otkucaja u minuti.
– Hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.
– U Hrvatskoj, muškarci, darovatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darovateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.
Koliko ljudi daruje krv?
Teoretski, krv može dati oko 60% svih muškaraca i oko 50% žena u pučanstvu. Stvarni postotak ljudi koji daju krv je manji – u Hrvatskoj krv daje 3,8% stanovništva, odnosno sakupi se 38 doza na 1000 stanovnika. U Hrvatskom registru darovatelja krvi evidentirano je oko 100.000 darovatelja koji godišnje daju oko 160.000 doza krvi. 70% darovatelja krvi su muškarci, a 30% su žene. 85% svih darovatelja su višestruki davatelji krvi koji daruju krv do 2 puta godišnje, odnosno 3 do 5 puta u životu.
Pušači
Mnogi se pušači – darovatelji krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon darivanja.
Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se zapuši odmah nakon završenog darivanja krvi, u nekih, osobito mlađih osoba, može doći do blage omaglice i mučnine.
Krv u brojkama
– U Hrvatskoj se prikupi godišnje 38 doza krvi na 1000 stanovnika, no postoje uvjeti da dostignemo zapadnu Europu s 50 darivanja na 1000 stanovnika.
– Prosječna dob darovatelja krvi u Hrvatskoj je 32 godine.
– Ukupna količina krvi u tijelu odraslog čovjeka je 5 do 6 litara
Ojdana Koharević/Slobodna Dalmacija
