U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, pred dvjestotinjak zainteresiranih u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, održano je po drugi put predavanje pod nazivom “Legalizacija nelegalne gradnje”, a predavanje je održao Ante Lijić, dipl. ing. arh., član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt. U ime organizatora na početku je sve pozdravio  Vide Popović, dr. med., predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

{jathumbnail off}Potreba za večerašnjim predavanjem proizašla je iz podosta specifičnih slučajeva proizašlih iz dosadašnje prakse. Ipak, prije tih posebnih slučajeva dajem pregled osnovnih podataka koji će dobro doći svakom podnositelju zahtjeva za legalizaciju (ozakonjenje) nezakonito izgrađene zgrade.

KOJE SE ZGRADE MOGU LEGALIZIRATI?

Nezakonito izgrađene zgrade (ili dijelovi zgrada) za koje je moguće ozakonjenje (legalizacija) su:

–       Sve zgrade nelegalno izgrađene do 21. lipnja 2011. g. osim zgrada navedenih u čl. 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (u nacionalnim parkovima, prometnim koridorima, planiranim školama, športskim i vjerskim objektima, zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama, i sl.);

–       Do dvije etaže više od predviđenih prostornim planom (primjerice, ako je planom predviđeno do Pr.+2+potkr., moguće je legalizirati zgradu visine do Pr.+4+potkr.);

–     Ako planom nije određen broj etaža ili nema prostornog plana, legalizirati se može najviše tri etaže (Pr.+2 ili Sut.+Pr.+1);

–      Zgrade s više etaža od dozvoljenih za ozakonjenje – legalizacija je moguća nakon rušenja “viška” etaža;

Rok ozakonjenja

Zahtjev za ozakonjenje podnosi se do 30.06.2013. g.

ZAHTJEV ZA OZAKONJENJE

Zahtjev za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade može se podnijeti:

–       za jednu zgradu na jednoj čestici zemljišta;

–       za jednu zgradu na više čestica zemljišta;

–       za više zgrada na jednoj čestici zemljišta;

–       za više zgrada na više čestica zemljišta.

Ova sloboda u podnošenju zahtjeva pogoduje podnositelju da zahtjev podnese sukladno svom interesu, a omogućena je jer se rješenjem o izvedenom stanju ne rješava niti vlasništvo niti parcelacija odnosno formiranje građevinske čestice zgrade. To je moguće u posebnom postupku nakon ozakonjenja zgrade.

Iako se legalizacijom ne rješava vlasništvo nad zgradom niti formiranje građevne parcele zgrade, legalizacijom se omogućava njihovo rješavanje.

PODJELA PO VELIČINI I SLOŽENOSTI

Pomoćne zgrade su zgrade u funkciji osnovne zgrade, koje imaju samo jednu etažu površine do 50 m2, te zgrade poljoprivredne djelatnosti do 400 m2 BRP. Ne mogu se legalizirati kao samostalne, ako nema osnovne zgrade. Ako su veće od 50 m2 a manje od 100 m2, ili imaju više od jedne etaže, bez obzira što po namjeni nisu samostalne, legaliziraju se kao jednostavne zgrade.

Pomoćna se zgrada može legalizirati zajedno s osnovnom zgradom ili odvojeno. Ako se pomoćna zgrada legalizira odvojeno od osnovne zgrade, u zahtjevu je potrebno priložiti dokaz da je osnovna zgrada legalna (dokument o pravu građenja, rješenje o izvedenom stanju, potvrda da je izgrađena do 15.02.1968. g. i sl.).

Pomoćna zgrada ne mora biti na istoj parceli na kojoj je osnovna zgrada koja je legalna ili ozakonjena.

Ako zgrada površine manje od 50 m2 nije u funkciji osnovne zgrade (ako joj je namjena stambena, turistička, poslovna …), ne smatra se pomoćnom zgradom i legalizira se kao jednostavna zgrada (do 100 m2).

Jednostavne zgrade su zgrade do 100 m2 BRP (osim zgrada javne namjene), te zgrade poljoprivredne djelatnosti do 400 m2 BRP.

Ako na istoj čestici zemljišta ima više zgrada, svaku zgradu promatramo odvojeno, ne zbrajaju se površine, bez obzira je li podnijet jedan zahtjev za više zgrada ili za svaku zgradu posebno.

Manje zahtjevne zgrade su zgrade do 400 m2BRP (osim zgrada javne namjene), te zgrade poljoprivredne djelatnosti do 1000 m2 BRP.

Također, u slučaju zahtjeva za ozakonjenje više zgrada, bitno je da svaka pojedinačno ne prelazi 400 m2 BRP.

Zahtjevne zgrade su zgrade preko 400 m2 BRP(osim zgrada javne namjene), te zgrade poljoprivredne djelatnosti preko 1000 m2 BRP:

Za ove se zgrade traži izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Zgrade javne namjene (bez obzira na površinu) su zgrade namijenjene obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih djelatnosti, radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija, međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, zgrade namijenjene putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga.

PRILOZI UZ ZAHTJEV:

Kopija katastarskog plana (katastarski preris) – S njom započnite, u Katastru je brzo dobijete;

Geodetska snimka – Za pomoćne zgrade nije potrebna, a za sve ostale potrebna je ako zgrada, ili njen dio, nisu prikazani na kopiji katastarskog plana. Ako je zgrada (ili zgrade) u cijelosti prikazana na kopiji katastarskog plana, geodetska snimka nije potrebna;

Snimka izvedenog stanja

Za manje zahtjevne zgrade (do 400 m2) traži se snimka izvedenog stanja koja, pored crteža, sadrži i iskaz površina i obračunske veličine zgrade, te iskaz podataka za obračun naknade i foto-dokumentaciju (4 foto-snimke), a nju može izraditi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni građevinski inženjer.

Za zahtjevne zgrade (preko 400 m2) traži se arhitektonska snimka izvedenog stanja koja sadrži sve isto što i snimka izvedenog stanja, te podatke o instalacijama, a istu može napraviti isključivo ovlašteni arhitekt.

Za jednostavnu zgradu(do 100 m2) nije potrebna snimka izvedenog stanja, dovoljno je priložiti iskaz površina i obračunske veličine zgrade, te iskaz podataka za obračun naknade i foto-dokumentaciju (4 foto snimka), a to radi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni građevinski inženjer.

Izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva – Ova se Izjava traži samo za zahtjevne zgrade (preko 400 m2) i javne zgrade a odnosi se na stabilitet zgrade (konstrukciju);

Izjave ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara – Ove se izjave traži samo za javne zgrade. Ostali uvjeti za javne zgrade su isti kao i za zahtjevne zgrade.

Dokazivanje vlasništva nije potrebno – preporučam priložiti dokument iz kojeg proizlazi interes podnositelja zahtjeva za legalizaciju. Kod suvlasništva (više vlasnika) dokument koji određuje suvlasništvo, iako nije propisan, dobro bi došao nadležnom uredu zbog određivanja naknade i doprinosa.

SLUČAJEVI U KOJIMA LEGALIZACIJA NIJE MOGUĆA ILI JE UVJETNO MOGUĆA

Pored navedenih dokumenata u nekim posebnim slučajevima legalizacija je moguća uz dodatne uvjete, a u nekima nije moguća nikako.

–  U okviru nacionalnog parka – legalizacija je moguća samo unutar tradicijske naseobine, ako su zadovoljeni posebni uvjeti;

–  Unutar koridora prometne ili komunikacijske građevine – legalizacija je moguća uz potvrdu nadležnog tijela;

– Površine javne i društvene namjene (uprava; zdravstvo; školstvo; komunalne, sportske, kulturne i vjerske građevine) – legalizacija na ovim površinama je moguća ako su u skladu s tom namjenom;

–  Izdvojeno građevinsko područje predviđeno za gospodarsku namjenu i groblja – legalizacija je moguća samo za zgrade u skladu s tom namjenom;

– Unutar arheološkog nalazišta, kulturnog dobra i sl. – legalizacija je moguća uz potvrdu nadležnog tijela da udovoljava posebnim uvjetima;

–  Na vodnom dobru – legalizacija je moguća uz suglasnost Hrvatskih voda;

–  Ako zgrada nije jasno vidljiva na avionskom snimku iz lipnja 2011. g. – legalizacija je moguća uz uvjerenje da je zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti ili da je evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi do 21. lipnja 2011;

–  Područje posebne zaštite voda – legalizacija nije moguća;

–  Eksploatacijsko polje – legalizacija nije moguća;

–  Na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a – legalizacija nije moguća;

–  Baraka (nije osigurana dugotrajnost i sigurnost), kamp-kućica, kontejner i sl. – legalizacija nije moguća

RAZLIKA U LEGALIZACIJI ZAVRŠENE I NEZAVRŠENE ZGRADE

Završenom se zgradom, u smislu ovog zakona, smatra zgrada u kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) sa ili bez izvedene fasade.

Ista se može ucrtati u katastarske knjige (uplaniti) te unijeti u zemljišnje knjige (uknjižiti) temeljem Rješenja o izvedenom stanju koje dobijemo legalizacijom. To praktično znači da Rješenje o izvedenom stanju zamjenjuje akt kojim se odobrava gradnja, ali i akt kojim se odobrava uporaba građevine, t.j. da nije potrebno izvješće nadzornog inženjera (zgrade do 400 m2 BRP-a), odnosno tehnički pregled zgrade (zgrade s više od 400 m2 BRP-a).

Kod nezavršene zgrade Rješenje o izvedenom stanju zamjenjuje samo akt kojim se odobrava gradnja. Daljnji postupak je istovjetan ostalim građevinama koje su u gradnji.

UVJETI ZA ZAVRŠETAK NELEGALNO GRAĐENE ZGRADE

Za manje zahtjevne zgrade (do 400 m2) stambene i poslovne ali neproizvodne namjene treba prije nastavka gradnje izraditi glavni projekt, a po završetku gradnje nadležnom uredu predati izvješće nadzornog inženjera i energetski certifikat. Nakon pribavljanja potvrde nadležnog ureda moguće je istu ucrtati u katastarske knjige (uplaniti) te unijeti u zemljišnje knjige (uknjižiti).

Za zahtjevne zgrade (više od 400 m2), kao i manje zahtjevne zgrade proizvodne namjene, treba od nadležnog ureda pribaviti potvrdu na glavni projekt, po završetku pribaviti energetski certifikat, obaviti tehnički pregled i pribaviti uporabnu dozvolu.

Tek nakon pribavljanja uporabne dozvole moguće je zgradu ucrtati u katastarske knjige (uplaniti) te unijeti u zemljišnje knjige (uknjižiti).

Visina komunalnog doprinosa

Visina komunalnog doprinosa po zonama gradnje određena je odlukama gradova i općina i, prema važećim propisima RH, ne smije biti veća od 138,28 kn/m3 (10% troškova gradnje m3 etalonske građevine). Svedeno na m2 to je približno 400 kn/m2 BRP. To je maksimalno mogući iznos, no mnogi gradovi i općine su znatno smanjili iznose komunalnog doprinosa u razdoblju provedbe legalizacije. Iako je time smanjen komunalni doprinos i za novu gradnju, to baš i nije utjecalo kao poticaj gradnji, što samo govori o veličini krize u kojoj se nalazimo.

Kod zgrada koje imaju akt o odobrenju gradnje, komunalni se doprinos obračunava za uvećani obujam.

Visina vodnog doprinosa

 Vladinom uredbom o visini vodnog doprinosa Republika Hrvatska je podijeljena u tri zone:

• zona A – grad Zagreb i zaštićeno obalno područje;
• zona B – područje RH koje nije obuhvaćeno zonama A i C;
• zona C – područje posebne državne skrbi

Visina vodnog doprinosa vladinom je uredbom od 16.02.2012. smanjena za 50% i sada iznosi:

• za  obiteljske kuće do 400 m2

zona A – 11,25 kn/m3;   zona B – 7,50 kn/m3;   zona C – 2,80 kn/m3;

• za stambene građevine za stalno stanovanje

zona A – 15,75 kn/m3;   zona B – 10,50 kn/m3;   zona C – 3,95 kn/m3;

• za stambene građevine za povremeno stanovanje

zona A – 21,00 kn/m3;   zona B – 13,15 kn/m3;   zona C – 6,60 kn/m3;

• za poslovne građevine

zona A – 26,25 kn/m3;   zona B – 15,75 kn/m3;   zona C – 7,90 kn/m3;

• za proizvodne građevine

zona A – 4,70 kn/m3;   zona B – 2,80 kn/m3;   zona C – 0,95 kn/m3;

• religijski i objekti društvenog standarda

zona A – 6,55 kn/m3;   zona B – 3,95 kn/m3;   zona C – 1,30 kn/m3.

Približnu visinu vodnog doprinosa po m2 BRP (bruto razvijene površine) dobiti ćete množenjem navedenih vrijednosti s 3 (cca 3,00 m visine etaže).

Kod zgrada koje imaju akt o odobrenju gradnje, vodni se doprinos obračunava za uvećani obujam.

Pravilnikom o obračunu i naplati vodnog doprinosa predviđene su i olakšice:

• za spremišta poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredne mehanizacije i ribarskih spremišta plaća se 25% doprinosa

• ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te članovi obitelji zatočenih i nestalih branitelja plaćaju 50% doprinosa;

• branitelji iz Domovinskog rata plaćaju 80% doprinosa.

Plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa

Komunalni i vodni doprinos se ne plaća:

–       za pomoćne zgrade (do 50 m2);

–       za dio zgrade koji nije predmet ozakonjenja (koji je legalan – u slučaju kada se legalizira nelegalni dio zgrade);

–       za objekte koji nisu zgrade (vodosprema, sabirna jama, bazen, potporni zid).

Suvlasnici i etažni vlasnici plaćaju komunalni i vodni doprinos razmjerno svom suvlasničkom dijelu zgrade.

Ako podnositelj zahtjeva to zatraži, mora mu biti odobrena odgoda plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa za godinu dana. U slučaju obročnog plaćanja, koje ne mora biti odobreno, ima pravo na odgodu početka obročnog plaćanja također za godinu dana.

Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Visina naknade određena je Vladinom Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru. Izračun iste prikazuje se u snimci izvedenog stanja (manje složene zgrade), arhitektonskoj snimci izvedenog stanja (složene zgrade) ili je izdvojeno prikazan u slučajevima kada nije propisana izrada snimke izvedenog stanja (jednostavne zgrade).

Kod zgrada koje imaju akt o odobrenju gradnje, naknada se obračunava za nezakonito izgrađeni dio zgrade (ne samo za uvećani obujam kao kod komunalnog i vodnog doprinosa, nego i za rekonstruirani dio i dio s promijenjenom namjenom).

Ako je iznos naknade za zadržavanje u prostoru veći od 1.500 kuna moguća je obročna otplata na zahtjev podnositelja zahtjeva ili vlasnika zgrade.

Za jednokratno plaćanje naknade veće od 1.500 kn odobrava se popust od 25%.

Predviđena je mogućnost odgode plaćanja naknade za ozakonjenje do 5 g. (60 mjeseci). Podnositelj zahtjeva treba navesti koji način plaćanja naknade odabire, s naznakom roka otplate. Ako to ne učini upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Za neplaćanje je predviđena ovrha.

Ranije srušena legalna zgrada na mjestu nezakonito izgrađene zgrade koja je predmet legalizacije nema utjecaja na visinu naknade za ozakonjenje.

Kod legalizacije višestambene zgrade rješenje se donosi za cijelu zgradu, ali s utvrđenim iznosima po obveznicima plaćanja naknade. Rješenje o izvedenom stanju suvlasnici će dobiti nakon plaćanja naknade, odnosno prvog obroka naknade. Naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste.

POSEBNI SLUČAJEVI LEGALIZACIJE

Zgrada koju čini samo podrumska etaža (podzemna zgrada)

Može se legalizirati ako je vidljiva na ortofoto snimku od 21.6.2011. ili nekom ranijem snimku odnosno karti Državne geodetske uprave (mora biti barem vidljiv pristup podrumu). 

Zgrada na međi

Informaciju o tome je li susjedna čestica namijenjena gradnji možete dobiti od nadležnih tijela lokalne samouprave ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju.

Načelno Zakon omogućava legalizaciju građevine s otvorom, balkonom ili lođom na međi ako na susjednoj čestici već postoji zgrada ili zemljište nije planirano za gradnju.

U slučaju da je čestica namijenjena gradnji a zgrada još nije izgrađena, legalizacija bespravne građevine na međi s otvorom nije moguća dok se otvori ne zatvore.

Istak koji prelazi među treba ukloniti.

Dvojna zgrada, zgrade u nizu

Kod dvojnih zgrada i zgrada u nizu bitne su funkcionalne i konstruktivne cjeline. Zgrada se smatra dvojnom, odnosno zgradom u nizu (više od dvije), ako svaka, osim funkcionalne, predstavlja i konstruktivnu cjelinu, t.j. ako nemaju zajedničke konstruktivne elemente (odvojeni zidovi – dva zida na spoju). Ako imaju zajedničke konstruktivne elemente (zajednički zid), tada je riječ o jednoj zgradi.

Zgrada izgrađena manja od predviđene odobrenjem gradnje

Moguća su dva rješenja:

–       završiti građevinu u gabaritima odobrenog projekta ili

–       legalizirati zgradu prema izvedenim gabaritima.

Legalizacija jedne samostalne cjeline kao dijela zgrade

(primjerice stan u višestambenoj zgradi)

Ako je cijela zgrada nelegalna obvezna je legalizacija zgrade kao cjeline.

Ako je zgrada dijelom legalna, a postoji akt kojim se odobrava gradnja, moguća je legalizacija cijele zgrade ili pojedinih samostalnih cjelina u zgradi, primjerice stana u višestambenoj zgradi. U tom slučaju, vlasnik jedne samostalne cjeline, može podnijeti zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađenog, dograđenog ili rekonstruiranog dijela svoje samostalne cjeline, na način da arhitektonska snimka obuhvati gabarite cijele zgrade (još bolje priložiti preslike nacrta iz projekta na koji je izdan akt o odobrenju gradnje), a detaljnije obuhvati samostalnu cjelinu koja je ustvari predmet legalizacije.

Naravno, zahtjev može podnijeti (a to je i poželjno) i više vlasnika samostalnih cjelina (oni koji to žele).

Prikaz cijele zgrade služi utvrđivanju kategorije složenosti zgrade.

Balkon, lođa, nadstrešnica

Nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2 može se graditi bez odobrenja pa se, sukladno tome, ne legalizira.

Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se (konzervatori i autorska prava projektanta uređuju se po posebnim  zakonima).

Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima su izvršeni zahvati radi promjene namjene, podliježu obvezi ozakonjenja.

Sjenica

Vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m² na građevnoj čestici postojeće zgrade mogu se graditi bez odobrenja što znači da ne podliježu obvezi legalizacije

Vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid

Ovi objekti nisu zgrade, pa tako nisu ni pomoćne zgrade, ali namjenski su vezani za zgrade neovisno nalaze li se na istoj ili drugoj čestici zemljišta.

Legaliziraju se zajedno sa osnovnom zgradom kojoj pripadaju.

Ako je zgrada legalna, zbog ovih objekata potrebno je predati zahtjev za legalizaciju, ali u tom slučaju ne plaća se naknada za legalizaciju jer je ista predviđena samo za zgrade.

Potrebna dokumentacija ovisi o kategoriji složenosti zgrade.

Za ograde do 1,60 m i potporne zidove do 1,00 m visine, te vodospreme do 27 m3 ne treba odobrenje za gradnju pa nije potrebna niti legalizacija.

Pokretna kućica (na temeljima?)

Pokretna kućica nije zgrada, pa ni ona na temeljima, te za nju nije moguća legalizacija.

PRILAZ ZGRADI   

Prilaz zgradi nije uvjet za legalizaciju zgrade. Ovo je bitna razlika u odnosu na zahtjeve za novom gradnjom.

TKO IZVODI RADOVE NAKON LEGALIZACIJE NEZAVRŠENE ZGRADE

Na nezavršenoj a legaliziranoj zgradi radove na završavanju iste smije izvoditi:

–       na jednostavnim i manje složenim zgradama (do 400 m2) – registrirani izvođač radova;

–       na složenim zgradama – registrirani izvođač s licencom za izvedbu radova prema posebnom zakonu;

–     na manje složenim zgradama (do 400 m2) u svrhu stambenog zbrinjavanja na području od posebne državne skrbi ili sukladno Zakonu o obnovi radove – smije i sam investitor.

ROK ZAVRŠETKA GRADNJE LEGALIZIRANIH NEZAVRŠENIH ZGRADA

Završetak gradnje važećim propisima nije ograničen.

UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKE ČESTICE

Ako se zgrada nalazi na više čestica zemljišta ili se više zgrada nalazi na jednoj većoj čestici, vlasnik zgrade može zatražiti utvrđivanje građevinske čestice zgrade. Građevinska se čestica utvrđuje na zahtjev vlasnika (dakle nije uvjet) nakon legalizacije.

UPLANA U KATASTAR, UPIS U ZEMLJIŠNE KNJIGE

Ako je legalizirana završena zgrada, istu je moguće evidentirati u katastru po dijelovima na više katastarskih čestica.

Katastarski će ured dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Nadležni će sud prilikom upisa u zemljišnu knjigu staviti zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju.

Ako je legalizirana nezavršena zgrada ili njen nezavršeni dio, ista se evidentira u katastarskom operatu nakon njenog završetka u postupku koji je isti kao i za zgrade koje se grade a nisu predmet legalizacije.

UTJECAJ PROMJENE NAMJENE NA LEGALIZACIJU

Dio zgrade kojemu je promijenjena namjena u odnosu na odobrenu aktom kojim je odobrena gradnja, smatra se nezakonito izgrađenim i potrebno ga je legalizirati.

Sukladno navedenom, i na taj se dio plaća naknada za ozakonjenje, neovisno o tome je li građevinski rekonstruiran ili na drugi način mijenjan.

Ako zgrada ima dijelove različitih namjena, naknada za ozakonjenje određuje se prema pretežitoj namjeni prostora (> 50%).

LEGALIZACIJA NAKON ROKA 31.06.2013.

Legalizacija je moguća i bez Zakona o ozakonjenju, ali samo sukladno prostornom (urbanističkom) planu. Ta mogućnost ostaje neovisno o zakonu o ozakonjenju.

Produženje roka legalizacije ne treba očekivati. Ako se nekakva mogućnost legalizacije zgrada koje nisu usklađene s prostorno-planskom dokumentacijom i ostavi nakon isteka roka 31.06.2013., to bi moglo biti samo za zgrade u građevinskom području i pod manje povoljnim uvjetima, ne samo financijskim nego i po pitanju dokumentacije za legalizaciju. Za sada možemo samo nagađati.

KOJE SU ZGRADE LEGALNE?

U smislu Zakona o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada legalne su zgrade one za koje su izdani akti za građenje, uporabu ili ozakonjenje (u različitim razdobljima različiti su nazivi) te akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa postojećom, zakonito izgrađenom zgradom:

Akti za građenje su:

–       građevinska dozvola,

–       rješenje o uvjetima građenja,

–       potvrda glavnog projekta,

–       rješenje za građenje,

–       građevna dozvola,

–       lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje,

–       građevna dozvola za jednostavne građevine,

–       rješenje o uvjetima uređenja prostora,

–       rješenje kojim se odobrava građenje;

Akti za uporabu su:

–       uporabna dozvola,

–       završno izvješće nadzornog inženjera,

–       uvjerenje za uporabu,

–       potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu,

–       dozvola za upotrebu;

Akti za ozakonjenje (legalizaciju) su:

–       rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,

–       rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji),

–       potvrda izvedenog stanja;

Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom su:

–       Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.;

–       Uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.;

–       Dokumenti iz članka 332. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (projekt prema kojemu je građena ili snimka postojećeg stanja građevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo);

–       Dokumenti iz članka 332. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (potvrda da je građevinska dozvola iii drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici);

–       Dokumenti iz članka 332. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (snimka postojećeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi).

Ako akt o pravu gradnje nije bio potreban

–       ako u vrijeme građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, zgrada se smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje: snimku postojećeg stanja građevine i presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu.

TKO IZDAJE UVJERENJE DA JE ZGRADA IZGRAĐENA DO 15.02.1968?

Ova uvjerenja izdaje katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave.

Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje, uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo.

Ante Lijić, dia

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save