Film o proroku Muhamedu doveo svijet na rub nuklearnog Armagedona

Eventualni rat između Kine i Japana na Dalekom istoku, te između Izraela i SAD-a protiv Irana imat će  za posljedicu daljnju kulminaciju svih loših trendova koji su već pokrenuti globalnom financijskom krizom, počevši od velikih poskupljenja sirove nafte, plina i hrane do masovnih prosvjeda i destabilizacija država u cijelom svijetu.

Val islamskih prosvjeda zbog kontroverznog amaterskog filma o proroku Muhamedu, koji je započeo napadom na američki konzulat u Bengaziju, u kojem je ubijen i veleposlanik SAD-a Christopehr Stevens, pokrenuo je spiralu nasilja koja svijetu prijeti nesagledivim posljedicama, pa čak i izbijanjem svjetskog rata.

Iako još nije sasvim jasno kako je jedan amaterski film, objavljen na YouTubeu još prije četri mjeseca, tek sada zapalio cijeli islamski svijet od sjeverne Afrike i Srednjega istoka do Azije, njegovo  objavljivanje pokrenulo je  radikalizaciju islamskog svijeta neslućenih razmjera. Ljutnju prosvjednika ne umanjuju vijest da je policija u Los Angelesu pritvorila   izvjesnog Nakoulu Absseleya Nakoulu, navodnog autora protuislamskog filma koji je zapalio islamski svijet, i zadržala ga na ispitivanju.

Napadi su šokirali svijet, a najviše američku javnost, koja sada oštro rešeta i preispituje dosadašnju vanjsku politiku američkog predsjednika Baracka Obame, posebno njegovu strategiju potpore revolucijama Arapskog proljeća, zbog čega bi mogli biti ugroženi njegov izgledi na predstojećim predsjedničkim izborima u studenome.

Poznati američki konzervativni politički komentator Pat Buchanan, autor knjige ‘Samoubojstvo supersile: Hoće li Amerika preživjeti do 2025?’ uputio je dosad najoštriju kritiku Obamine ‘naivne’ srednjoistočne politike najavljenu njegovim govorom u Kairu 2009. godine. ‘Ono što se upravo događa pred našim očima jest kolaps Obamine srednjoistočne politike’, rekao je Buchanan u razgovoru za Fox News komentirajući napade na američka veleposlanstva u Egiptu, Tunisu, Maroku, Sudanu, Libanonu, Indiji, Bangladešu, Indoneziji i drugim zemljama.

‘Obama je održao čuveni govor u Kairu, podržao Arapsko proljeće i svrgnuo neke diktatore i autokrate, od kojih su neki prema nama bili prijateljski nastrojeni, a neki nisu. Nakon toga, na slobodu su puštene neke nove snage, od kojih nisu baš sve bezazlene. Neke od njih jako su opasne’, rekao je Buchanan podsjećajući kako su zbog posljednjih događaja mnogi američki dužnosnici morali trajno napustiti Srednji istok i preseliti u sigurnija područja.

Američka javnost traži danas od Bijele kuće da objasni izvješća prema kojima su odgovorni u Washingtonu bili na vrijeme obaviješteni da se spremaju napadi na veleposlanstva. Izraelski list Haaretz objavio je da su dužnosnici američkog State Departmenta mjesecima prije najnovijih napada na američka veleposlanstva raspravljali o razvoju situacije u sjevernoafričkim zemljama. Viši izvori u Jeruzalemu potvrdili su za list da je Washington gurao glavu u pijesak ignorirajući radikalizaciju u državama poput Tunisa i Egipta.

‘Obamina administracija, koja je od početka Arapskog proljeća pomagala, izravno ili neizravno, snage koje su svgnule diktatorske režime u Egiptu, Tunisu, Jemenu i Libiji, sada su našla u bespomoćnoj poziciji. Napad na konzulat u Bengaziju, u kojoj je ubijen američki veleposlanik u Libiji, Christopher Stevens, i napadi na američka veleposlanstva u Tunisu, Sanaa i Kairu, pokazali su veliko neprijateljstvo prema Sjedinjenim Državama i nespremnost novh arapskih čelnika za sve izazove u vlastitim zemljama’, tvrdi list.

Izraelski dužnosnici ističu da su više puta u razgovorima s američkim kolegama upozoravali na ‘trend radikalizacije’ usmjeren ne samo protiv Izraela, nego i protiv SAD-a i Zapada općenito. Posljednji od tih sastanaka održan je prije desetak dana, tijekom posjeta pomoćnice američke državne tajnice za bliskoistočne poslove, Eliziabeth Jones.

‘Amerikanci su uporno pokušavali davati nekakva objašnjenja i isprike za događaje u postrevolucionarnim arapskim državama, jednostavno ignorirajući problem’, rekao je za Haaretz nemenovani izraelski dužnosnik. Izraelski premijer Netanyahu prije nekoliko dana otvoreno je optužio SAD i Zapad da su propustile povući ‘jasnu crvenu liniju’ koja će Teheranu dati do znanja da mora odustati od nuklearnog programa. Netanyahu je u emisiji Meet The Press ponovo upozorio da će Iran imati nuklearnu bombu za šest do sedam mjeseci, te da ga treba zaustaviti prije nego ostvari taj cilj.

>>> Prorok Muhamed – Sloboda govora ili sloboda provokacije?

Ovi pritisci Izraela protumačeni su u dijelu zapadne javnosti pokušaj Izraela da na sve načine zakuha situaciju vezanu uz Iran, ne bi li od međunarodne zajednice dobio zeleno svjetlo za eventualni napad. Neki analitičari otišli su tako daleko da tvrde kako je zapravo cijela priča oko kontoverznog filma i vala nasilja posljedica ambicionaznih međunarodnih obavještajnih operacija kojima je cilj stvoriti ‘listopadsko iznenađenje’ –  šokirati svijet i američko javno mnijenje kako bi se diskreditiralo Obamu i na njegovo mjesto doveo Netanyahuov prijatelj Mitt Romney.

Romney je tijekom posjeta Izraelu u srpnju rekao da će u slučaju da bude izabran za predsjednika podržati politiku Izraela prema Iranu. Vijesti koje pristižu istovremeno iz drugih krajeva svijeta upućuju na zaključak kako bi  eventualni rat Zapada protiv Irana mogao izazvati  domino efekt  i u rat uvući  i ostatak svijeta, kojeg istovremeno potresa još nekoliko opasnih kriza. Iran je zaprijetio da će u slučaju napada ‘zbrisati Izrael s lica zemlje’, a u posljednjoj izjavi vrhovni zapovjednik Iranske revolucionarne garde Mohammad Ali Jafari poručio je kako je Iran nakon pružanja nevojne, spreman i vojno pomoći svom savezniku Siriji, odnosno predsjedniku Basharu al Assadu. Istovremeno ratni brodovi iz više od 25 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Saudijsku Arabijui UAE, počeli su vojnu vježbu u Hormuškom tjesnacu, zbog čega je Iran podigao stanje pripravnosti na najvišu razinu.

Nažalost, i događaji u ostalim dijelovima svijeta ukazuju na mogućnost da svijet nezaustavljvo juri prema provaliji. S dolaskom jeseni u Europi su nastavljeni masovni prosvjedi protiv radikalnih mjera štednje u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu. Kriza u eurozoni i najave izlaska pojedinih zemalja iz EU-a zbog plana Bruxellesa da krene s federalizacijom Europe, ponovo su aktualizirali riječi poljskog ministra financija Jaseka Rostowskog koji je prije godinu dana prognozirao da ukoliko dođe do raspada eurozone, EU neće moći preživjeti te kako bi Europu u slučaju slabljenja Europske unije mogao poharati i rat jer neće biti ključnog faktora stabilizacije.

Na dalekom istoku iznenada se zaoštrio spor između Japana i Kine oko vlasništva nad spornim otocima Senkaku u Pacifiku. U tijeku su prosvjedi ispred japanskih veleposlanstava u Pekingu i Šangaju. U Pekingu u nerazjašnjenim okolnostima umire japanski veleposlanik.

>>> Kina i Japan pred ratom – kulminiraju višegodišnji sukobi zbog otoka

Pokretanje i razmještanje oružja za masovno uništenje na strani velesila nažalost, potvrđuju sumnje da je trenutak početka njihova korištenja sve bliže. Nažalost, i šanse da sukobi kao i do sada ostati samo ‘regionalni’ i ‘pod kontrolom’ sve su manji. Posljedice neće samo osjetiti zemlje koje su uključene u sukob. Eventualni rat između Kine i Japana na Dalekom istoku, te između Izraela i SAD-a protiv Irana imat će sasvim sigurno za posljedicu daljnju kulminaciju svih loših trendova koji su već pokrenuti globalnom financijskom krizom, počevši od velikih poskupljenja sirove nafte, plina i hrane. Rusija i Kina otvoreno su poručile kako neće mirno gledati na intervenciju Zapada u područja koja oni smatraju svojim dvorištem, radilo se o otocima Senkaku ili Diaoyu, Siriji ili Iranu. Također, odmazda jedne ili više supersila u usponu, protiv supersila na zalazu, siguran su put ka novom svjetskom ratu kataklizmičkih razmjera. Ostaje nam nada da su Papine poruke mira i poziva na oprost izrečene tijekom posjeta Libanonu, ipak doprle do ušiju gospodara rata te da se ovi najcrnji, ali nažalost, vrlo izvjesni scenariji, nikada neće ostvariti.

Marinko Bobanović/dnevno.hr

Odgovori

Skip to content