Besmislen odlazak Udruge Franak na Pantovčak
BAD BANK Nakon što je vladika Zoran Milanović podbacio, zvonar Ivo Josipović pozvao je “narod” da se okupi u manastiru Pantovčak! Ne dajmo se prevariti, tamo je glavni analitičar “Britanac” Dejan Jović, kojega beogradski Blic ubraja u najmoćnije Srbe u vasioni.
{jathumbnail off} Predsjednik je zapravo glasnogovornik svojih savjetnika. “Britanci” nam nude 20 probavnih preporuka za “olakšavanje” dužničke krize.)* Približavaju se dvoji izbori, pa je Josipović ponovno Pravednik. Rečeno u duhu Radimira Čačića, čak je i svojeglava crna mačkica Mirela Holy shvatila da se približavaju izbori. Podvila je rep i svojima ne prelazi cestu. Živjele prljave investicije! Pravednik je demagoški najavio da neće nuditi demagoške preporuke. Nutarnje dvojbe Slavka Linića u Ministarstvu financija pojavile su se kao “lijevi” predizborni letak sa Pantovčaka. Tako je Linić dobio na poklon javnu raspravu koja ga ne obvezuje. Nacija uzalud čeka da Josipović prizna kako koalicija Kukuriku pogrešno vodi zemlju.
Tko nas zateže i nateže?
Imali smo europski Plan 35, pa onda kukuriku Plan 21, stigao je prezidencijalni Plan 20, a niz konvergira prema nezaobilaznom Planu 1: osvojiti i zadržati vlast. U pripremi Plana 21-1 posve su zaobiđeni “gosti” iz Udruge Franak i Potrošača, iako su formalno pozvani “na zajedničku sjednicu”. U svojoj tužbi protiv osam velikih banaka žele dokazati nedopuštenu i nepoštenu primjenu valutne klauzule u švicarskim francima, kao i nedopustivu i neopravdanu zloporabu ugovora o kamatnoj stopi. PR-kampanja Plan 20 je predizborna, ali ima jedan svoj opasan skriveni cilj: potiskivanje utemeljenih zahtjeva Udruge Franak i Potrošača.
| Svi mediji u zemlji izvijestili su da za dug od 30 kuna stiže ovrha teška 1000 kuna! Zakon o obveznim odnosima daje bankarima mogućnost da zaračunaju zateznu kamatu na već ugovorenu kamatu, što je blokiralo preko 200.000 građana RH i principom spojenih posuda dovelo na rub siromaštva polovicu stanovnika RH. |
Mediji ignoriraju znanstvenike od formata, ali su zato velik prostor dobili Željko Ivanković, urednik mjesečnika Zagrebačke banke i Zoran Bohaček, predsjednik Udruge bankara. U temi dana na HRT, Ivanković je provalio da visoka zatezna kamata (12% za građane, 15% za pravne osobe) nije guljačina banaka i ostalih vjerovnika, nego ima (plemenitu) funkciju odvraćanja klijenta od minusa! Bohaček je drsko izravan: “Zatezna kamata treba imati kazneni element”. Što čeka Ivo Josipović, profesor Kaznenog prava?** Svi mediji u zemlji izvijestili su da za dug od 30 kuna stiže ovrha teška 1000 kuna! Zakon o obveznim odnosima daje bankarima mogućnost da zaračunaju zateznu kamatu na već ugovorenu kamatu, što je blokiralo preko 200.000 građana RH i principom spojenih posuda dovelo na rub siromaštva polovicu stanovnika RH. Moram se čuvati utužive izjave, pa ću samo napomenuti da lihvari nisu toliko okrutni.
Josipović: Tko je jamio, jamio je!
“Nezaposleni su na rubu siromaštva!” – utrčao je u TV-studio Ivanković, sav zadihan, kao da je prvi otkrio tu žalosnu činjenicu. Koliko je razmišljao da to pronikne? “Mi nemamo krizu ni dužničko ropstvo. Stambene kredite vraća 95 posto građana!” – izjavio je Bohaček. Koliko znam, robovi su u antička vremena izvršavali svoje obveze 100 posto! Svima je poznato da su krizu i depresiju izazvale banke, ali se bankari svejedno prave grbavi. Kada država i banke glasno naglase da svatko može bankrotirati, to nikako ne potiče poduzetničku klimu. Nesretnici će raditi koliko je potrebno da ne skapaju od gladi, a sve ostalo je za njih besmisleno, prevelik promet samo za potrebe dobiti povlaštene manjine.
Plan 20 slijedi neke najavljene ili već provedene izmjene Slavka Linića (kada banka prodaje založnu nekretninu, ne može je prodati ispod 2/3 početne procjene banke iz vremena kada je kredit odobren. Sve obustave ne mogu biti veće od 1/3 plaće, a ako je plaća visoka, onda dužniku moraju ostati 2/3 prosjeka plaće u RH, i slična poboljšanja). Dobro je da preporuka 6. onemogućava izbacivanje dužnika iz stana u kojem živi, ali je tu preporuka 7. koja dozvoljava da ovrhovoditelj postane vlasnik takvog stana i da ga može prodati, a dužnik na neko vrijeme postaje najmoprimac. Banka tako dobiva i stan i podstanara, koji ima računicu ostati već zbog “svog” namještaja i stečenih navika. Tako banka ulazi u posjed stana, a rate/najamnine stižu – kredit se transformira u kvalitetniji ugovor.
Možda će udar protiv štediša na Cipru donijeti promjene i u Hrvatskoj?
“Britanci” ispravno zaključuju da Hrvatima ne treba pomoći u ovom životu, nego im valja dati drugu šansu. Plan 20 nudi nam zagrobni život. U ime predsjednika kojega sirotinja posprdno zove Pravednik, dolazi nam institut osobnog bankrota/stečaja. Prevedeno na tranzicijski jezik: tko je jamio, jamio je! Ivanković je u temi dana na HRT kritizirao tu preporuku, ali nije rekao da je bankama neprihvatljiva, nego je brigu za banke umotao u brigu za dužnika: bankrotirani građanin gubi slobodu – skrbnik kontrolira svaki njegov pokret i sve njegove prihode. Analitičar Danijel Nestić kaže da institut osobnog bankrota neće donijeti pozitivne promjene i da je pametnije zaduženost građana rješavati s financijskom regulacijom i zaštitom potrošača.
Jesu li i kod nas štediše Rusi i Srbijanci? Na Pantovčaku su rukopoložitelji Zoran Pusić, Zdenko Adrović, Žarko Puhovski, Mirjana Krizmanić, Živko Juzbašić, Zorislav Petrović, Željko Ivanković i slične perjanice avnojske SRH. Ako mene pitate, premalo je Rusa! Na prezentaciji Plana 20 uz Josipovića su sjedile Milanka Opačić i Mirjana Krizmanić! “Svaka vlast koja dolazi sve je gora i gora.” – izjavila je laička časna sestra Mirjana, koja je socijalni nauk Katoličke crkve proglasila svojom osobnom idejom. “Učinci naših sastanaka i savjeta su mali ili nikakvi.” Krizmanićka ipak pristaje biti pokriće Josipoviću.
Uduga Franak kreira novo biće nacije
Krizmanićki možemo zamjeriti što pravda Pravednika. Veli da siroti Josipović savjetuje, ali ga ne slušaju. Neka onda formalno prijeđe u savjetnika, a funkciju Predsjednik RH prepusti boljem operativcu. Josipović je u Manastiru Krka ugošćen i dočekan kao osloboditelj vjere i nacije. Nije digao frku kada je iguman Aleksandar Bogojević gazio i pljuvao grb RH, ali neka se netko usudi popljuvati grb avnojske SRH. Josipović prezentira RH, zapovjednik je HV, gazda vojne obavještajne službe, siva eminencija vanjskih obavještajnih poslova, sukreator vanjske politike, osoba koja imenuje generale i diplomate, osoba koja može sudjelovati u radu Vlade i Sabora i na sjednicama ponuditi Plan 20. Tako moćno pozicionirana osoba može učiniti jako puno za sirotinju, ako to zaista želi. U manastiru Pantovčak bio je konkretan samo Žarko Puhovski: “Država i banke moraju pokazati nacrte propisa kojima bi se ljudima olakšalo. Država treba odustati od načela: dugovi javni, a profit privatni. Država treba sebi izboriti pravo da sudjeluje u dobiti.”
Mnogi građani RH nisu svjesni koliko je Udruga Franak značajna. Riječ je o stotinama tisuća prezaduženih osoba i oko milijun tragično uvezanih građana RH. Možemo reći da polovicu nacije zaista karakterizira ono čime se Josipović hvali. Ne zanima ih nacionalnost i svjetonazor – oni su ljudi, od onih kojima je ta značajka oduzeta, oteta, a ona ipak ponovno ispliva, kao jedini ljudski sadržaj u ovome surovom vremenu. Potlačeni su nada Hrvatske! Novo biće nacije ne dizajnira slavna prošlost, nego neizvjesna budućnost. Svjesni činjenice da Hrvati sve manje poštuju vođe, Josipović i Milanović panično veličaju Franju Tuđmana. Živio Radić! Živio Starčević! Živio Tito! Tko danas kaže nešto protiv pokojnog Tuđmana, riskira da mu Stipe Mesić iskopa oči. Suočena sa nesposobnošću koalicije kojoj pripada, totalno socijalno neosjetljiva Vesna Pusić kaže da živi u zemlji u kojoj tuku mlade Srbe! Izjavila je to kao ministrica koja prezentira Hrvatsku! Posve neutemeljeno! Pokazalo se da u Kistanjima stalno fasuju Hrvati, ali namjesnici stranog kapitala i stranog interesa uporno pokušavaju prikovati sirotinju za prava manjina, uključujući bankare.
HNB je sramotno podržao osnivanje takozvanih “loših banaka”
Tužene banke osnivaju takozvanu “lošu banku” ili nekoliko njih, u koje prenose sve svoje “loše kredite”, uključujući one “loših dužnika” s deviznom valutom u švicarskom franku. Tako će se u “lošem društvu” naći “loši krediti” i “loši građani”. Banke su se dosjetile iznjedriti nominalne gubitnike, kojima će uvaljati svoj prljavi veš. Guverner HNB Boris Vujčić podržava formiranje sekundarnog tržišta “loših kredita”. Kako javlja Ratko Bošković, Hypo Alpe-Adria banka je još prošle godine osnovala poduzeće kojemu je povjerila naplatu 5,6 milijardi kuna potraživanja, prihvaćajući tako gubitak od 3,7 milijardi kuna. HNB je dozvolio (ili ništa nije protiv toga poduzeo) da HAAB izbaci “loše kredite” iz svoje bilance, čime je HAAB smanjio troškove rezervacija za svoje “loše kredite” i prikazao dobit!
HNB se ogradio – postavio je proklamativni uvjet. Prijenos potraživanja ne smije imati utjecaja na zakonsku zaštitu potrošača, odnosno dužnika! Iako je HAAB umjetno i lažno popravio svoju bilancu za 2012. HNB tvrdi da to neće dozvoliti. “Koristimo priliku istaknuti da uspostava sekundarnog tržišta poboljšava likvidnost potraživanja i daje im objektivnu valorizaciju” – kada takva neistina dođe iz HNB, što misliti o poslovnim bankama? “Čišćenje bilanci od djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, bankama olakšava pokretanje novog kreditnog ciklusa, što ocjenjujemo vrlo važnim u ovom trenutku”. Ratko Bošković ponovno me razočarao – daje informaciju, ali izbjegava ukazati na evidentne obmane. Nekada su ga znali ušutkati, pa je valjda posve zašutio, zadovoljavajući se da u Javnost plasira neutralno upozorenje.
Osiguranje je paravan za izvlačenje dobiti
HNB je trebao onemogućiti da se velika dobit banaka sakrije pod različite pozicije osiguranja i tko zna kakve rezervacije. Stječem dojam da HNB ne postavlja regulativu, nego šprancu za izvlačenje dobiti iz Hrvatske. HNB je u svojim biltenima jasno istaknuo da se banke nisu zaduživale u švicarskom franku! Od kuda pravo Ivankoviću da kaže suprotno? HNB u biltenu br. 23 iz prosinca 2011 tvrdi da banke derivatima skraćuju svoju relativno znatno dugu promptnu neto otvorenu poziciju, primjerice zbog znatno većih potraživanja u švicarcima od obveza u švicarcima, pa je jedna domaća banka te godine iskazala gubitak na derivatima u ogromnom iznosu od 3,3 milijarde kuna. Kako to razumski objasniti? Ako mene pitate, riječ je o lukavom izvlačenju dobiti. HNB se posve razotkrio sa svojom tolerancijom prema formiranju “loših banaka”, ali ostatak državne financijske regulative još uvijek je tu. Možda doživimo da nas spasi Slavko Linić? Nakon aktualne javne rasprave.
Tvrtko Dolić/hu-benedikt.hr
* Plan 20: (1) Nova nada i novi početak kroz institut osobnog bankrota/stečaja – Josipović je postao religiozni fanatik. (2) Ovrhe se ne bi pokretale dok dug ne dostigne 5.000 kuna. (4) Sudovi bi kontrolirali ovrhe. (5) U ovršnom zakonu promijeniti članak 102. tako da se u “prebijanju” kredita minimalno uračunaju 2/3 procijenjene vrijednosti založene nekretnine. (6) U ovršnom zakonu promijeniti članak 75. na način da se u popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu dužnika ili člana domaćinstva/obitelji. (7) Ovrhovoditelj u određenim slučajevima može postati vlasnik stana u kojemu dužnik živi i može ga prodati, a dužnika ne treba deložirati – na određeno vrijeme dobiva status najmoprimca. (8) Potrebito je ograničiti institut fiducije u članku 322. Ovršnog zakona. Očigledne nerazmjerne fiducije treba smatrati ništavnima, jer imaju element lihvarstva! (9) HNB treba preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope, uvažavajući prirodu bankarskog posla. (10) U Zakonu o obveznim odnosima, zateznu kamatu definirati drukčije, kao povećanje efektivne kamate za određeni broj postotnih poena, primjerice 2. Napustiti eskontnu stopu kao kriterij (nije problem eskontna stopa, nego način na koji HNB postavlja taj parametar i regulira njegovu primjenu). (11) U Zakonu o obveznim odnosima definirati da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice. (12) HNB kao regulator treba motivacijskim mjerama, kao što je politika rezervacija, a Vlada poreznim i drugim mjerama, pomoći svim građanima s teško otplativim kreditima. (13) Osigurati veću transparentnost temeljnog ugovora prema jamcu. (14) Aktivniji odnos tijela kaznenog progona prema “crnom bankarstvu” i lihvarstvu. (15) Promjenom Ovršnog zahtjeva ovršnim zahtjevima radnika kada se ovrha odnosi na plaće, kao i u stečaju, dati prednost u slučaju konkurencije ovrha. (16) Ojačati edukaciju i savjetovanje građana. (17) Poticati projekte socijalnog poduzetništva. (18) Poticati socijalne pakete proizvoda za prezadužene i siromašne građane. (19) Bankarski sektor treba ponuditi održive, ali socijalno orijentirane pakete proizvoda za otklanjanje prezaduženosti svojih klijenata. (20) Poziv dobrostojećim tvrtkama i građanima da osnuju Fond solidarnosti za socijalne projekte.
** “Zbog visokih, nekad lihvarskih kamata i troškova, te pada cijena nekretnina koje su služile kao osiguranje, građani gube svu imovinu, a i dalje ostaju visoko zaduženi, nekada i zaduženiji no što su bili na početku dužničkog odnosa” – izjavio je korektno Ivo Josipović. I tu je kraj korektnosti. Nostalgični Josipović koristi riječ “nekada” umjesto “ponekad”.
