Grmoja traži promjenu izbornog zakona na temelju 380.000 potpisa birača koje je prikupila inicijativa ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’
Foto; fah
Mostovac Nikola Grmoja danas je u Saboru potaknuo pitanje promjene izbornog zakona na osnovu 380.000 potpisa koje je prikupila građanska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ .
Podsjećamo, navedena referendumska inicijativa odbijena je zbog toga što prema tadašnjem popisu birača nije prelazila 10 posto, iako je naknadno utvrđeno prema analizama demografskih stručnjaka u Hrvatskoj – profesora Akrapa, Pokosa i Šterca – da broj birača ne prelazi 3,3 milijuna, zbog čega je udruga U ime obitelji predala u rujnu Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave zahtjev da revidiraju svoju odluku.
Voditelj projekata udruge U ime obitelji, Ivo Džeba, podsjetio je na promjene izbornog sustava koje je referendumska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ zahtijevala. To su, prije svega, tri preferencijalna glasa za tri zastupnika s bilo koje liste, bez cenzusa od 10 posto koji trenutno imamo. Smanjenje previsokog izbornog praga s 5 posto na 3 posto, kako se ne bi više dogodilo da značajan broj glasova „propada“, te onemogućavanje predizbornih koalicija, kako više ne bismo imali slučajeve da u Sabor ulaze zastupnici poput Špike, koji je sa stotinjak glasova ušao u Sabor, a kasnije se postavljao kao osoba koja želi imati ključni utjecaj na preslagivanje saborske većine.
Grmoja je danas pak na sjednici Sabora ponovno potaknuo raspravu o ovoj temi, izjavivši sljedeće: “Preferencijsko glasovanje uvedeno je prvo na izborima za Europski parlament a tek potom za izbore za Hrvatski sabor. I moramo se prisjetiti koliko je samo zakonskih inicijativa bilo još u pretprošlom saborskom mandatu različitih stranaka i pojedinih zastupnika kojima se htjelo propisati preferencijalno glasovanje za izbore za Hrvatski sabor i tek nakon građanske inicijative koju je potpisalo više od 380.000 građana u listopadu 2014., a kojom se, između ostalog tražilo uvođenje preferencijskog glasovanja za Hrvatski sabor, Sabor je ozakonio pravo svakog birača da dodijeli jedan glas pojedinom kandidatu na listi, uz uvjet da će se preferencijski glasovi za pojedinog kandidata računati u slučaju da čine najmanje 10 posto od ukupnog broja glasova za listu.
Uvođenje tri preferencijska glasa dati će svakom biraču znatno veću mogućnost da utječe na izbor zastupnika s liste za koju će glasovati. Tako ubuduće, kada ovaj zakon bude usvojen, birač će moći glasovati ne samo za, primjerice, prvog kandidata na listi, što je do sada bio najčešće, već će moći dati preferencijski glas za još dva kandidata, što će omogućiti da znatno veći broj kandidata nego do sada premaši prag od 10% glasova u odnosu na ukupni broj glasova na listi.
I sami kandidati više će se obraćati biračkom tijelu radi preferencijskih glasova i poticati izlazak birača na izbore. Kandidati će osjećati veću odgovornost prema biračkom tijelu nego što je sada slučaj. Jasno je da će jačanje modela preferencijskog glasovanja imati i druge posljedice – manji utjecaj stranačkog vodstva na izbor zastupnika, unutarstranačko nadmetanje kandidata za preferencijske glasove, utjecaj na unaprijed dogovorenu raspodjelu zastupničkih mjesta kod predizbornih koalicija itd.
Na kraju najvažnije. Donošenjem ovog zakona i uvođenjem tri preferencijska glasa konačno ćemo, nakon pune dvije godine, provesti barem jedan od zahtjeva (iako možda najvažniji) koji je potpisalo 380.000 građana tražeći da biraju zastupnike „imenom i prezimenom“”.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
