JOSIP JOVIĆ: Novi slučaj Hasanbegović
Foto Tomislav Krišto /Hanza media
Premijer Andrej Plenković u svom je nastupnom govoru istaknuo nekoliko ključnih, inače sustavno zanemarivanih, točaka budućnosti: poljoprivreda, turizam, energetika, skladan regionalni razvoj, porezna i obrazovna reforma. Naglašeno mjesto pripalo je iseljeništvu, kao i položaju Hrvata u BiH. Nisu zaboravljeni ni branitelji, Tuđman i Domovinski rat, kao ono ključno ishodište moderne, samostalne i slobodne države.
„Zaboravljene“ teme
Stoje prigovori kako programu Vlade nedostaje operacionalizacija, ali bitni su i ciljevi, bitno je kamo se želi ići. Programu i premijerovu ekspozeu se može također spočitati izostanak opredjeljenja oko još nekih važnih područja gospodarskog razvoja i političke konstitucije.
Primjerice, malo se ili ništa nije moglo čuti ni pročitati o monetarnoj i bankarskoj politici, o privatizaciji javnih poduzeća, o gospodarskom pojasu, ili pak o novom cjelovitom izbornom sustavu kao i o lokalnoj samoupravi.
Ne stoga, pretpostavljamo, što su ta područja zaboravljena, već stoga što stavovi koalicijskih partnera, odnosno stavovi Vlade u cjelini s Europskom komisijom nisu još usklađeni. Kao što je nagovještavao još u predizbornoj kampanji, Plenković je izbjegao neka ideološka pitanja oko kojih se u javnosti lome koplja.
Ali, ne leži vraže. Na njima je inzistirao oporbeni SDP. Ha, gdje je tu antifašizam, gdje su manjine, reproduktivna prava žena… Nenad Stazić je obećao Vladi potporu, ako ona, ni manje ni više, prihvati njegove vrijednosti. Furio Radin je preveo pojam antifašizam sa antiustaštvo. A ovdje se još od 45. govorilo fašisti i domaći izdajnici.
Očito za Radina antifašizam nije otpor talijanskom fašizmu. Toga, valjda, nije ni bilo. Slično tome, Miloradu Pupovcu ne smeta kolaboracija ustanika u Srbu 1941. s talijanskim fašistima da taj ustanak u kojem je pobijeno i protjerano više od tisuću ljudi proglasi antifašističkim.
Uzbuna zbog Barišića
Odlaskom Zlatka Hasanbegovića s mjesta ministra kulture nezadovoljni su mnogi u izbornoj bazi samog HDZ-a, dok su jedino time zadovoljni radikalno lijevi mediji i političari. Ali, avaj, na pomolu je novi Hasanbegović u liku Pave Barišića, ministra znanosti i obrazovanja. Digla se kuka i motika na ovog profesora filozofije i germanistike, tobože zbog nekakvih dnevnica i pretjeranog broja kolegija koje drži na različitim sveučilištima.
Sve se, međutim, bojim da mnogima bode u oči činjenica da je prof. Barišić predavao na Hrvatskim studijima i Hrvatskom bogoslovnom fakultetu. Plenković sve to za sada pokušava ignorirati, ali oponenti neće odustati. Namirisali su svježu krv.
Josip Jović: slobodnadalmacija.hr