Uskoro potpuno novi zakoni o prostornom uređenju, gradnji i inspekciji
Jučer, 23. svibnja, u vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Splitu održan je okrugli stol na kojem je ministrica graditeljstva sa svojim suradnicima nazočne upoznala s izmjenama koje donose novi zakoni o prostornom uređenju, gradnji i inspekciji. Nejasno je zašto ovi zakoni nisu izazvali veću pozornost javnosti, a u prvom redu javnih medija, ako znamo da tretiraju istu problematiku na koju se dijelom odnosio i Zakon o strateškim investicijama.
{jathumbnail off}Nacrtima ovih zakona ponovno se odvaja zakonsko reguliranje prostornog uređenja od same gradnje.
LOĐE, BALKONI I TERASE NE ULAZE U BRUTO POVRŠINU
Nakon nereda u načinu obračuna površina i obujma, koju su stvorili pravilnici i njihove dopune, nacrt Zakona o prostornom uređenju određuje da se u građevinsku bruto površinu ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa i drugih otvorenih dijelova zgrade. To će zasigurno dovesti do novih prijepora.
Naime, Pravilnik o načinu obračuna površina i obujma u zgradama određivao je da se podzemne garaže, balkoni i nenatkrivene terase uključuju s 25% površine, podrumi s pomoćnim pomoćnim prostorom i natkrivene terase s 50% površine, a lođe i otvorena stubišta sa 75% površine. Jedno vrijeme su se ovi postoci primjenjivali i za obračun obujma za komunalni i vodni doprinos, zatim je ta primjena ukinuta. Uz to su i definicije lođe, balkona i terase nejasne. Primjerice, po toj definiciji lođa je vanjski prostor zgrade otvoren jednom stranom (zatvorena s tri strane), pa ostaje dvojbeno kako nazvati prostor koji je otvoren s dvije strane (krajnja lođa) i sl.
Nova zakonska odredba može dovesti do umjetnog povećanja raznih natkrivenih terasa i lođa (koje ne ulaze u bruto površinu), a koje se kasnije nelegalno zatvaraju. A moglo se jednostavno sve natkrivene površine uzeti s 50% površine a nenatkrivene ne uključivati. Primjena jednostavna i bez ikakvih dvojbi.
Zakonom je predviđeno da su upravna tijela obvezna, na zahtjev zainteresiranih, u roku od osam dana izdati lokacijske informacije za određenu građevinsku česticu koje će sadržavati sve potrebne podatke o namjeni prostora, važećim prostornim planovima, kao i prostornim planovima čija je izrada u tijeku. U zahtjevu je dovoljno navesti katastarske podatke zemljišta za koje se traži informacija. Ne traže se nikakvi prilozi
Time se, u većini slučajeva, isključuje pribavljanje lokacijske dozvole, koja je ipak potrebna kod fazne gradnje i gradnje na zemljištu za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Za potrebe seoskog turizma moći ćete graditi i izvan građevinskog područja, ako imate česticu zemljišta veću od dva hektara.
Svi će prostorni planovi biti dostupni na uvid putem informacijskog sustava (interneta).
MANJA ODSTUPANJA SU DOPUŠTENA
Među novim odredbama nacrta Zakona o gradnji ističe se ona o dopuštenim odstupanjima. Tako se dopušta odstupanje vanjskih gabarita do 30 cm, što je posebno značajno kod manjih zgrada. Ostala odstupanja su dopuštena do 3%, što može biti dvojbeno jer bi se moglo tumačiti na način da primjerice ne možete mijenjati položaj neke manje važne pregrade. Ovo će u konačnom prijedlogu trebati pojasniti.
Po novim odredbama pojednostavnilo bi se pribavljanje posebnih uvjeta javnopravnih tijela. Zahtjevu za građevnu dozvolu se prilažu pribavljeni posebni uvjeti ili zahtjevi na koje nije došao odgovor. Ako javno pravno tijelo ne dostavi posebne uvjete niti na zahtjev ureda graditeljstva u roku od deset dana, smatra se nema posebnih uvjeta, te se građevina može priključiti na infrastrukturu.
Ipak, moram napomenuti da smo slične odredbe imali i do sada, ali one se nisu primjenjivale. U praksi se čekalo izdavanje posebnih uvjeta, a u tu su svrhu uredi graditeljstva dostavljali projektnu dokumentaciju javnopravnim tijelima i u slučajevima gdje to zakonom nije bilo predviđeno.
Ovim se nacrtom zakona predviđa kontrola glavnog projekta za mehaničku otpornost i stabilnost, te u pogledu sigurnosti u slučaju požara. Time je isključena kontrola u pogledu toplinskih svojstava, što je dobro jer je i tako propisano pribavljanje energetskog certifikata.
Nostrifikaciju projekata, izrađenih prema stranim propisima, moći će ubuduće obaviti svi ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri u okviru svoje struke.
BEZ ZBUNJUJUĆIH NAZIVA DOKUMENATA
Konačno je napravljen red u nazivu dokumenta kojim se odobrava gradnja. Umjesto dosadašnjih rješenja, potvrda na projekt i sl, imati ćemo jedinstven i udomaćen naziv “građevinska dozvola”.
Budući da građevinska dozvola ne utječe na vlasničke odnose, umjesto dokaza vlasništva, dovoljan je dokaz pravnog interesa, a to može biti i ugovor, predugovor, ortakluk ili pisana suglasnost vlasnika.
Kao potpuna novina uvodi se rok dovršenja građevine (tri do deset godina), ovisno o skupini u koju je zgrada razvrstana.
Važnost građevne dozvole se povećava s dvije na tri godine, ali sada se ukida mogućnost produženja. Ovu odredbu držim lošijim rješenjem jer mogućnost produženja građevne dozvole nije bila obveza, ovisila je o važećim prostornim planovima.
U prijelaznim je odredbama ostavljena neizmijenjena odredba kojom se, za građevine izgrađene temeljem akta kojim se odobrava građenje izdanog do 1. listopada 2007, omogućava pojednostavljeno pribavljanje uporabne dozvole (bez tehničkog pregleda).
Hrvatska udruga Benedikt je predlagala da se takvo pojednostavljeno pribavljanje uporabne dozvole omogući za građevine izgrađene temeljem akta kojim se odobrava građenje izdanog do 21. lipnja 2011. godine.
Ako ta odredba ostane u nepromijenjenom obliku puno je teže dobiti uporabnu dozvolu za legalno izgrađenu zgradu nego legalizirati potpuno nelegalnu zgradu i to u slučaju gradnje u potpuno istom razdoblju (razdoblje od 1. listopada 2007. do 21. lipnja 2011. godine).
Hrvatska udruga Benedikt će se uključiti u raspravu o ovim zakonima konkretnim prijedlozima, koje ćemo objaviti na našem portalu kao što smo činili i do sada (Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, Zakon o strateškim investicijama).
Nacrt novog Zakona o prostornom uređenju – ovdje.
Nacrt novog Zakona o gradnji – ovdje.
Nacrt novog Zakona o građevinskoj inspekciji – ovdje.
A.L./hu-benedikt.hr
