Britanski povjesničar: Čak su ‘u šumi’ partizani kopirali i čitali Stepinčeve propovijedi
Interliber: Predstavljena knjiga dr. Robina Harrisa „Stepinac, njegov život i vrijeme”
Izdavačka kuća Školska knjiga je na ovogodišnjem 39. međunarodnom sajmu knjiga i učila „Interliber” na Zagrebačkom velesajmu predstavila netom objavljen hrvatski prijevod prve cjelovite biografije blaženoga kardinala Stepinca, djelo ugledna britanskog povjesničara dr. Robina Harrisa „Stepinac, njegov život i vrijeme”.
Urednica mr. Emica Calogjera Rogić je, pozdravljajući okupljene, izrazila radost što je hrvatsko izdanje objavila upravo Školska knjiga i to mjesec i pol dana nakon što je objavljeno englesko izdanje koje je 21. listopada predstavljeno na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.
Izrazila je nadu da će hrvatsko izdanje knjige pridonijeti rasvjetljavanju i omogućiti da se čuje istina o životu i vremenu bl. Alojzija Stepinca.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić čestitao je Školskoj knjizi na ovom iznimno važnom poduhvatu u kratkom vremenu, jer knjiga dolazi u trenutku kad je rasprava o bl. Alojziju Stepincu prisutna gotovo svaki dan u medijima, ali i u vjerskoj, kao i puno šire, u političkoj javnosti.
Stoga je zahvalio autoru, te podsjetio kako je dr. Harris povjesničar koji je doktorirao na Oxfordu, te da je imao bogatu savjetničku karijeru i društvenu ulogu. K tomu je autor nekoliko djela koja su na području povijesti ostavila trag. Među ostalima napisao je knjigu o povijesti Dubrovnika, kao i biografije dvoje velikih političara, među kojima i premijerke Velike Britanije Margaret Thatcher kojoj je bio suradnik.
Dr. Harris zna na stručan, znanstven i argumentiran, ali i publicistički način ispričati ono o čemu govori. Ova knjiga je jako dobro znanstveno utemeljena, jer je autor proveo puno vremena u arhivima. Knjiga je pisana stilom koji čitatelja uvlači u čitanje knjige te mu pomaže da razumije argument i da kroz složena pitanja prolazi na jednostavan način, rekao je dr. Tanjić te istaknuo kako je ova knjiga posvećena uspomeni na Krstu Cviića i Branka Franolića koji su živjeli u emigraciji te su uvidjeli važnost Stepinca za hrvatsku nacionalnu povijest. Kroz njih je Harris upoznao Stepinca te se na njihov poticaj počeo njime i baviti.
Govoreći o knjizi dr. Jure Krišto istaknuo je kako ona predstavlja veliku novost, jer predstavlja prvu kompletnu biografiju i to od autora koji nije Hrvat, a dobro je naučio hrvatski i želi pridonijeti rasvjetljavanju naših nerazjašnjenih povijesnih dilema.
Pojasnio je kako postoji životopis Alekse Benigara također utemeljen na dokumentima, no ovdje se daje jedan širi aspekt. „Harris je pročitao mnogo knjiga o Stepincu, ali ono što je još važnije pročitao je izuzetno mnogo dokumenata koji se odnose na bl. Stepinca, i to ne samo dokumenata koji su već objavljeni nego i onih dokumenata koji su u raznim svjetskim arhivima od Engleske, SAD-a, u Hrvatskome državnom arhivu, tj. dokumenata koji su bili dostupni, ali koji su na neki način bili pomalo zanemareni”, rekao je dr. Krišto.
Autorov stil je dinamičan, tako da potiče čitatelja na nastavak čitanja. Knjiga se čita kao povijesna priča s mnogo detalja, ali uklopljenih u cjelinu tako da se ne osjeća da opterećuju tekst. Ne manje važno je istaknuti da je knjiga demontiranje negativne propagande od komunističkoga režima, preko srpskoga pravoslavlja do kritičara suvremenoga katolicizma, pojasnio je dr. Krišto te uputio na zanimljivost samoga početka.
Naime, autor počinje svoju priču o Stepincu poglavljem „Laž”, tj. razotkrivanjem laži, krivotvorina, kleveta i kojekakve propagande. U tom vidu Harris uviđa da su kritičari Stepinca, ujedno kritičari pape Pija XII. i da su te kritike jednako neutemeljene.
Obraćajući se okupljenima, dr. Robin Harris istaknuo je kako je ovo hrvatsko izdanje koje je objavila Školska knjiga izvorno objavljeno od izdavača Gracewinga u Velikoj Britaniji. Riječ je o gotovo istom tekstu, no hrvatsko izdanje ima mnogo više fotografija.
Pojasnio je i cilj objavljivanja obaju izdanja, koji su po njegovom mišljenju različiti. „Širi svijet – takozvana međunarodna zajednica – i to znači svijet koji govori engleski kao prvi jezik – ne zna mnogo o Stepincu. Oni znaju neke stvari, ponekad točne, ali češće netočne o situaciji na ovom području za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije za vrijeme Tita, ali ne mnogo.
Takvo neznanje je, uglavnom, posljedica vremenske i fizičke udaljenosti. Moja knjiga na engleskom može ponuditi neku vrstu rješenja toga. Ovdje u Hrvatskoj, i očigledno više u Srbiji i drugdje na Balkanu, postoji također problem neznanja – ali neznanja druge vrste, koje je posljedica blizine stvari koje ljudi ne mogu, ili ne žele, razumjeti, zbog godina propagande, laži i predrasuda”, rekao je Harris te istaknuo kako je „lijek za ovu bolest istina – izbjegavanje špekulacije i polemike, i sve utemeljivati na činjenicama.
O nekim stvarima ne možemo biti sigurni, ali to nije problem ako pokušamo istražiti ono što je dostupno, i ako smo iskreni, pošteni i objektivni kao povjesničari”.
Nadalje je istaknuo kako njegov cilj nije prikazati „Stepinca kao sveca – premda sam osobno siguran da on jest. Moj cilj je opisati osobu, okolnosti, dileme, opasnosti, izbore, mogućnosti, i rezultate. Mislim da vidjeti ovu problematičnu i često kaotičnu situaciju, kao što ju je vidio Stepinac, je dobar, možda najbolji, način razumjeti ovo važno razdoblje u životu hrvatskog naroda. Kroz Stepinca možemo razumjeti i današnji naraštaj Hrvata.
Stepinac je mučenik Crkve i Hrvatske, ali biti mučenik nije samo pitanje trpjeti nego biti ‘martir’, što u izvornom grčkom jeziku znači ‘svjedok’. Stepinac je zaista svjedok onih vremena za Crkvu i za Hrvatsku”.
Dr. Harris je uputio kako se u ovoj knjizi može na 30 stranica pročitati o angažmanu Stepinca u pomaganju žrtvama ustaša i Nijemaca. Kratko se osvrnuo i na drugu optužbu da Stepinac nije javno kritizirao progon žrtava ustaša i nacista. „Mogu samo reći da je to apsurdno. Možemo čitati njegove propovijedi. To su samo propovijedi i Stepinac ne govori kao neki političar. To su govori jednog nadbiskupa u okolnostima rata. Ali oni su bili jaki, i često gorki i ljutiti”, rekao je dr. Harris.
To je potkrijepio izvatkom iz propovijedi koju je nadbiskup Stepinac imao na svetkovinu Krista Kralja, 25. listopada 1942. godine te ustvrdio „moram reći da nisam pročitao ništa jače ili jasnije od ijednog političara na Zapadu od ovog vremena”.
Premda neki stručnjaci sada kritiziraju stil i fraze ovih govora Stepinca, znamo – i ovo je odlučno – da su ti govori tada bili od velikog značaja za ljude, i njihov cilj im je bio jasan. Gotovo svi ljudi u Zagrebu znali su za to. Čak su „u šumi” partizani kopirali i čitali Stepinčeve propovijedi. Na kraju svoje knjige postavio sam pitanje o značaju blaženog Alojzija Stepinca za ljude i za Crkvu danas – i na kraju ovih napomena želim činiti isto – i dati svoj odgovor.
Pošten čovjek i dobar kršćanin sada, kao u Stepinčevom dobu, mora imati mnogo kreposti pred mnogim zamkama i prijetnjama, a u nekim dijelovima svijeta pred smrtnom opasnosti. Za njih i za nas, Stepinac je uzor onoga što je najpotrebniji uvijek i svugdje – to je moralna hrabrost. Zbog toga on je mogao biti miran i odlučan kad je sve izgledalo izgubljeno. To nije bila psihološka jakost – kako je on rekao, „mnogi misle da ja imadem jake živce…A kako li se varaju!”. Ne. To je bila neka vrsta nade, nade koja je tema njegovog gesla „In te domine speravi” – „U tebe se Gospodine uzdam” i srž njegovog bića, rekao je autor.
Obraćanje je zaključio izvatkom iz Stepinčevog pisma koje je nekoliko mjeseci prije smrti uputio kiparu Meštroviću: „Mi se ne čudimo ovdje tom postupku UDBE, jer to joj je glavna zadaća: mučiti ljude dan i noć špijuniranjem, beskrajnim ispitivanjima, globama, zatvorima, terorom, koji nema primjera u povijesti civilizirane Europe osim kod nacizma. Već iz toga možete zaključiti, da je apsolutno nemoguće, da ikada pridobiju srca ljudi za ovaj monstruozni sistem. Ja vjerojatno neću doživjeti slom komunizma u svijetu radi skršenog zdravlja. Ali sam apsolutno siguran u taj slom.
Štogod se gradi protiv naravi, kako ju je Bog stvorio i ustanovio, to se mora srušiti unutarnjom nuždom…. Sigurno je da [komunizam] nije sadio Bog nego sotona. Sotona je izgubio bitku na Kalvariji, pa sam siguran, da će je izgubiti i na Kalvariju mističnog Krista, a to je Crkva, koja danas prolazi svoju Golgotu”.
Takva je nada potrebna svijetu, i ako smijem dodati, ponajviše potrebna današnjoj Hrvatskoj, rekao je dr. Robin Harris.
MISIJA / IKA
