Nadbiskup Barišić predvodio slavlje blagdana Gospe od Zdravlja
Split, (IKA) – „Danas, na blagdan Gospe od Zdravlja, nosimo u sebi zahvale i prošnje za sebe i svoje najmilije, za našu domovinu i svijet. Molimo Majku Mariju da nas ohrabri u našim tjelesnim poteškoćama i duhovnim krizama, da nam učvrsti vjeru i povjerenje u Gospodina”, rekao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na blagdan Gospe od Zdravlja, u ponedjeljak, 21. studenoga, u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu. U koncelebraciji bili su provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kondžoman, gvardijan i župnik samostana te brojni župnici okolnih župa.
Prije početka misnoga slavlja pozdravnu riječ uputio je župnik fra Ante Udovičić, istaknuvši da „crkva kao građevina ima i eshatološko značenje. Da bismo ušli u kuću Božju treba prijeći prag, znamen prijelaza iz svijeta ranjenog grijehom u svijet novog života u koji su pozvani svi ljudi. Vidljiva Crkva simbol je očinske kuće prema kojoj Božji narod putuje i gdje će Otac otrti ‘svaku suzu s očiju’. Ona je i kuća svekolike djece Božje, koja je otvorena i spremna primiti ih”, kazao je župnik Udovičić te dodao da je u tom prijelazu iz svijeta ranjenog grijehom u svijet novoga života potrebna poslušna vjera – „biti podložan Božjoj riječi. Djevica Marija je najsavršenije ostvarenje poslušnosti vjere. Stoga dok je častimo kao Gospu od Zdravlja, molimo je da nam bude i odgajateljica u poslušnosti vjere.”
Nadbiskup Barišić je u propovijedi je govorio o Sv. obitelji i hramu u Jeruzalemu ali i o poteškoćama s kojima se susreću suvremene obitelji: nedostatak poštovanja i strpljivosti, zajedničke molitve i razgovora. „Idemo redovito nedjeljom na misu u crkvu, hram Božji. No činimo li to iz tradicije i običaja? Ima li ta misa i molitva za nas snagu susreta s Bogom i ljudima? Josip i Marija redovito su išli na molitvu u Jeruzalem i za njih je to bio istinski susret s Gospodinom”, kazao je nadbiskup. Kada je Isus imao dvanaest godina, Josip i Marija su zajedno s njim, kao i svake godine, išli u Jeruzalem o blagdanu Pashe.
Međutim, Isus se izgubio, a Josip i Marija pronašli su ga nakon tri dana u hramu. Majka mu se s poštovanjem obratila pitanjem: „Sinko, zašto si nam to učinio? Otac tvoj i ja zabrinuti smo te tražili.” U tom je svjetlu nadbiskup Barišić nazočnima podcrtao dvije važne stvari: način na koji je Marija postavila Isusu pitanje oslovivši ga „sinko” i činjenicu da su ga Josip i ona zajedno tražili. „Veoma je važno kako postavljamo pitanja jedni drugima, s vikom, diktatom i naredbom ili s poštovanjem? Pitanje uvažava drugoga, čini ga aktivnim, slušamo drugoga. Ono nas otvara komunikaciji i dijalogu”, naglasio je mons. Barišić te nastavio: „Marija i Josip zajedno su tražili Isusa, a mi smo postali individualci i u svojoj obitelji. Nedostaje nam zajedništva, ne dijelimo poteškoće i radosti. Koliko bi djece moglo reći: ‘Tata/ mama što si nam to učinio/učinila?’ Svi smo se pomalo izgubili i potrebno je zajednički tražiti; potrebno je umrežiti traženje da se možemo naći”, istaknuo je nadbiskup te dodao da iako rastemo u nesavršenim obiteljima možemo rasti u dobi, mudrosti i milosti. „Čovjek nije ono što zna ili ne zna. On je otajstvo. Čovjek je ono što u srcu nosi”, kazao je nadbiskup, pozvavši nazočne da naprave most između vjere i života, molitve i rada, nedjelje i radnoga tjedna. Potom je upoznao nazočne s planom i programom priprema za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 2018. godine.
Na kraju misnoga slavlja riječ pozdrava i zahvale nadbiskupu, predstavnicima županijske i gradske vlasti, županu Splitsko-dalmatinske županije Zlatku Ževrnji te predstavnicima drugih institucija i svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja uputio je gvardijan samostana fra Jakov Begonja.
Za vrijeme mise pjevao mješoviti župni zbor pod ravnanjem fra Stipice Grgata i s. Zorislave. Tijekom cijeloga su dana brojni hodočasnici posjećivali omiljenu splitsku crkvu da bi izmolili od Gospe zdravlje za sebe i svoje najbliže, upalili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramentu pomirenja te se osnažili u euharistiji tijelom Kristovim. Za svetkovinu župa se pripravila devetnicom bogatom duhovnim i kulturnim sadržajem.
IKA
