Tko je Pernarov šef, koji priznaje da mu je Manolić pomogao u prošlosti?
Ekonomist Stjepan Vujanić ne krije zadovoljstvo time što se Abeceda demokracije, stranka kojoj je na čelu posljednju 21 godinu, odnedavno vodi kao parlamentarna. Podsjetimo, nedavno im se pridružio saborski zastupnik Ivan Pernar.
Abeceda demokracije dobila je i prva proračunska sredstva, 65.224 kune, na stranački račun. Tim novcem, najavljuje Stjepan Vujanić, podmirit će se osnovne potrebe stranke: tražit će se prostor za najam, možda nabaviti pokoje računalo i putem studentskog servisa angažirati djelatnik, a ne isključuje ni Pernarove troškove.
Nije li Pernar, kao osnivač i zaštitno lice Živog zida, odlučio promijeniti stranački dres upravo kako bi spriječio svaku mogućnost da novac dospije u ruke suparničkoj živozidaškoj frakciji? Pernar, podsjetimo, tvrdi da se u Saboru registrirao kao Abeceda demokracije ‘iz revolta’ prema Ministarstvu uprave koje nije odobrilo zahtjev za registraciju preimenovanog Živog zida. Vujanić kaže da je Pernar pristupio Abecedi demokracije jer je, po njegovom mišljenju, ime stranke sinonim karaktera njegovih političkih nastupa, rekao je Vujanić, piše tportal, a prenosi direktno.hr.
“‘Zvao me prije posljednjih izbora da idemo zajedno na listu i mi u stranci pristali smo na to bez ikakvih uvjeta. Onda mi je jednog dana došao kući i rekao da želi postati član stanke. Nismo ništa pitali, rekli smo da je to za nas kompliment i ponudili mu da on bude predsjednik. Rekao sam mu da sam se ja već dosta potrošio, a on je odgovorio – pa nećete vi skoro umrijeti!”, prepričava Vujanić.
Njih dvojicu zapravo je spojio HSS. Prije pet godina, kada su se upoznali na prosvjedu protiv šoping-centra Cvjetni u centru Zagreba, Vujanić je već znao za Pernara. Zapazio je tadašnjeg organizatora prosvjeda na Facebooku na TV-u, u njegovoj ranoj aktivističkoj fazi, te mu se predstavio kao bivši HSS-ovac.
Vujanićeva politička karijera također je bila turbulentna. Za vrijeme Jugoslavije nije bio politički aktivan, a umirovljenje je dočekao kao šef financija u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Nije bio član Komunističke partije, pa dalje od toga nije mogao.
“Nisam se slagao s ondašnjim socijalističkim sustavom, ali ću i danas istaknuti pozitivne stvari, poput industrijske demokracije, koje više nema. U demokratskom smislu i lokalna samouprava bila je jača nego danas”, rekao je Vujanić.
Gdje bi se on svrstao, više lijevo ili desno? Tu je čvrsto neopredijeljen. Otac mu je, kaže, bio u partizanima, mobiliziran nakon 1943., a stric je bio posljednji zapovjednik domobranske postrojbe u Mahićnom kod Ozlja; zarobili su ga partizani, ubijen je i bačen u Jazovku. Inače, bivši sustav obitelji je uzeo 20 jutara zemlje u Pisarovini, zbog čega je pokrenut sudski postupak 1996., a još ništa nije vraćeno.
HDZ ga je, kako tvrdi, u više navrata pokušao smijeniti, ali su njihovi članovi izbjegavali doći na Skupštinu kako ne bi morali glasati.
“Onda su Tuđman i HDZ odlučili ukinuti Županiju zagrebačku i to su učinili u rujnu 1995. Spojili su županiju s Gradom Zagrebom i to je bila uvertira u poznatu Zagrebačku krizu. Pokrenuo sam ustavnu tužbu protiv tog zakona o spajanju, a Ustavni sud, hvala Bogu, tu tužbu nije htio odmah riješiti, nego ju je pustio godinu dana i onda ukinuo taj zakon, vraćajući županiju koja se po novome zvala Zagrebačka županija”, objašnjava Vujanić.
Rekao je da je s Tuđmanom bio na razgovoru prije potvrđivanja za župana.
“Pitao me znam li da ovisim o njemu da me potvrdi. Odgovorio sam mu da znam i da ako me ne potvrdi, neću mu zamjeriti, a ako me potvrdi, bit ću mu zahvalan. Samo me gledao, bio je muk”, prisjeća se Vujanić. Problem je bio u tome što je HDZ-ovac Gaži imao pakt s HSS-om, a Vujanić je to raskinuo i formirao oporbu na razini županije. U tome mu je, kaže, pomogao Josip Manolić s dva županijska vijećnika Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND).
Izvor: direktno.hr
