AKADEMICI I PROFESORI ŽESTOKO PO JOKIĆU: Sve treba revidirati, promijeniti i iznova napisati!
Foto Marko Todorov/Hanza Media
Nismo grupica frustriranih akademika koji se žele osvetiti, niti se želimo politički opredjeljivati. Ne želimo da nas povezuju s ekstremnom desnicom ni bilo kakvim negativnim konotacijama. Nismo ishlapjeli starci, mi smo ljudi iz obrazovanja, imamo kumulativno znanje, iskustvo, pokrivamo najširi spektar znanja. Svi želimo da se reforma nastavi, da se reformira taj segment društva, ali dijalog je ključna riječ.
Nepromišljene odluke
Istaknuo je to, uz ostalo, akademik Vladimir Bermanec na predstavljanju publikacije “Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi” u četvrtak u kojoj je, kao glavni i odgovorni urednik, objedinio recenzije više od 80 akademika, sveučilišnih profesora te učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola na ukupno 52 kurikularna dokumenta.
Te su recenzije pristigle u Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU, koje vodi akademik Vladimir Paar, tijekom stručne i javne rasprave o reformskim dokumentima na kojima je radilo 500-tinjak stručnjaka i praktičara predvođenih Ekspertnom radnom skupinom s Borisom Jokićem na čelu. Publikacija izlazi u nakladi Zagrebačkog sveučilišta, a namjera je recenzenata i izdavača ocjenama i primjedbama kurikularnih dokumenata dati svoj prilog nastavku reforme, kojoj se zasad ne nazire smjer.
Dio tih recenzija već je bio objavljen u javnosti, one su dosta oštre prema dokumentima cjelovite kurikularne reforme (CKR), a mjesecima svjedočimo i paljbi između “jokićevaca” i “paarovaca”. Iz recenzija se može iščitati kako predloženi kurikularni materijali, unatoč nesporno uloženom velikom trudu, imaju mnogo manjkavosti.
Tako zamjerke idu od toga da su dokumenti “loše prepisan nečiji diplomski rad”, da su sadržaji predmetnih kurikuluma nestručni, da neki dijelovi nisu pisani znanstvenim stilom, da metodologija izrade kurikuluma nije provjerena, pa sve do onih da CKR nije utemeljen na zakonu jer ne postoje zakonske ovlasti prema kojima bi vođenje izrade kurikuluma bilo povjereno izvaninstitucijskoj Ekspertnoj radnoj skupini.
Drugim riječima, da sadašnje prijedloge CKR-a treba bitno revidirati, promijeniti i iznova napisati. Akademik Bermanec pogubnim smatra to što se htjelo naglo ući u reforme, a inertan obrazovni sustav zahtijeva da one budu dobro promišljene i postupne:
– Ključ nisu samo programi, nego i nastavnici. I s današnjim programima imate nastavnika koji postižu sjajne rezultate, a iz nekih predmeta djeca “bježe” – kaže akademik Bermanec. Akademik Mislav Ježić poručuje kako se o reformi ne treba razgovarati na ulici, na prosvjedima ljudi koji sigurno nisu pročitali četiri tisuće stranica predloženih dokumenata. Zamjera predmetnim kurikulumima da nisu stručno napisani, te zagovara da se u nastavku reforme okupe svi, od vrhunskih stručnjaka i akademika do nastavnika s iskustvom i stručnjaka pedagoga, psihologa i drugih.
Nije za koš, ali…
-Nismo za jednokratnu ho-ruk reformu, nego permanentno unaprjeđenje cjelokupnog obrazovnog sustava – kaže on.
-Zar Zoran Milanović i dalje vodi reformu? – pita akademik Ivica Kostović, koji kaže kako nije jasno tko je mjerodavan za provođenje i nadzor CKR-a: Nacionalno koordinacijsko tijelo na čelu s premijerom, a još se uvijek navodi Milanović, nacionalno operativno tijelo ili Ministarstvo znanosti i obrazovanja, s obzirom na to da je reformu počeo Sabor donošenjem Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, bez rokova i osiguranih sredstava. Dr.sc. Dubravka Brezak-Stamać, profesorica hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XV. gimnaziji, upozorava kako se “hrvatski jezik” kao sintagma, jednako kao i “hrvatska gramatika” nigdje u dokumentima ne spominju.
-Trebalo bi ponovno pozvati Borisa Jokića, ne treba baciti u koš ono što je dosad napravljeno. Međutim, treba podržati i mišljenja nas, eminentnih stručnjaka, jer bez toga nema napretka – kaže profesorica Brezak-Stamać.
Što znači neželjena trudnoća
Akademik Mislav Ježić upozorio je kako su u predloženim kurikularnim dokumentima neki sadržaji međupredmetnih tema, poput građanskog ili zdravstvenog odgoja, ostali prikriveni.
– Mora se voditi računa o slobodi savjesti, različitosti svjetonazora, o tome se mora raspravljati, a ne da ostanu skriveni. U zemlji koja izumire zanimljivo je da se ovdje o trudnoći govori samo u sintagmi “neželjena”. Djecu ne treba poticati da se obrazuju samo o “neželjenoj trudnoći”, ona će jednom biti i poželjna, a za to se u ovome ne odgajaju – zamjera akademik Ježić.
GLAVNE ZAMJERKE JOKIĆEVCIMA
– dokumenti su nečiji loše prepisan diplomski rad
-sadržaji predmetnih kurikuluma su nestručni
– “hrvatski jezik” kao sintagma nigdje se ne spominje
– neki dijelovi nisu pisani znanstvenim stilomZAKLJUČAK
– prijedloge treba bitno revidirati, promijeniti i iznova napisati
Autor: Marijana Cvrtila/slobodnadalmacija.hr
