Leljak kod Dujmovića očitao lekciju Jakovini
Polemiku oko Jugoslavije, Domovinskog rata i prilika oko raspada Jugoslavije u emisiji ‘Iza zavjese’ kod Tihomira Dujmovića u nedjelju ujutro nastavili su HDZ-ov Andrija Hebrang i povjesničar Tvrtko Jakovina.
Hebrang se s financijskog aspekta osvrnuo na razdoblje kada je HDZ preuzimao vlast nakon raspada Jugoslavije.
”Zatekao sam strašan kaos u financijama, zatim sam istraživao po ekonomskim godišnjacima zašto smo zatekli takvu ekonomsku tragediju. Radnici su plaću dobivali na temelju zaduženja njihovih tvrtki kod banaka. Čak je 200.000 radnika umjesto plaće dobivalo bonove. Jugoslavija je bankrotirala 1982. jer nije mogla vraćati dugove. Povjesničari će reći da je bila dužna samo 20 milijardi dolara, ali to je 200 milijardi dolara po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti. Naslijedili smo inflaciju oko 200 posto godišnje. Naslijedili smo to što sam svome djetetu mogao kupiti tenisice, sljedeći mjesec ću mu moći kupiti žnirance. Jugoslavija se raspala zbog ekonomskih razloga”, rekao je Hebrang.
Jakovina je naveo podatak američke agencije prema kojem danas u Hrvatskoj u dolarima zarađujemo manje nego 1980-ih godina.
”Ako pretpostavimo da je u redu što se dogodilo s hrvatskom privredom, onda se to ne uklapa u gospodarstvo kakvo se vodilo u Hrvatskoj u zadnjih 25 godina. S druge strane, nema potrebe govoriti da je socijalistički način proizvodnje propao. Mi danas nemamo velika poduzeća, ne možemo napraviti tenk koji je Đuro Đaković izvozio u Kuvajt. Nemamo više znanja, niti inženjera. Imali smo ministarstvo nafte u Iraku, a tamo smo imali 160.000 radnika”, rekao je Jakovina.
Prema njemu nije važno jesu li se takvi poslovni potezi ostvarivali uz pomoć politike i lobiranja.
Vratili se u doba Feničana
Hebrang smatra kako je povjesničar Jakovina iznio paradoksalne podatke.
”Danas ne zarađujemo manje nego u Jugoslaviji. Tada je to bila tržišna razmjena dobara, Jugoslavija se vratila u vrijeme Feničana kada su mijenjali željezo za kruh. Mi danas dobijemo posao u smislu tržišne vrijednosti”, rekao je Hebrang.
Naveo je kako je Hrvatska imala 400 milijuna dolara ratne štete posljedicom srpske agresije.
”Šteta je bila u zdravstvu, deset godina nismo imali prihod od turizma. Na tenku Đure Đaković je gubitak bio takav da se morao tražiti krediti u Americi, financijski efekt je bio katastrofalan. Broj nezaposlenih krajem 80-ih je bio veći od milijun ljudi, što nije bilo evidentirano. To je bilo razdoblje falsificiranja podataka, ako se kolega Jakovina ravna prema njima, morat će još puno toga naučiti”, odgovorio je Hebrang povjesničaru.
Oba sugovornika slažu se kako se agresorski rat na Hrvatsku, s obzirom na tadašnje okolnosti, nije mogao izbjeći.
Na pitanje je li Račanova vlada mogla spasiti i očuvati oružje, Jakovina je odgovorio kako je Hrvatska do oružja ipak na neki način poslije došla.
”Spašavanje oružja bi sigurno olakšalo situaciju. Nije bilo najsretnije izvedeno”, rekao je Jakovina.
Rat se nije mogao izbjeći
”Rat se nije mogao izbjeći, jer je srpska agresija na Hrvatsku bila planirana desetljećima prije. Političkim slijepcima otvorio je oči datum 17.8.1990. kada su prekinute ceste između sjevera i juga Hrvatske. Tada smo shvatili da slijedi teški rat. Dok smo mi nabavili oružje, JNA je razvila frontu na tisuće kilometara, do tada je poginulo već 8.000 naših civila, od čega polovina žene i djeca. Da smo sačuvali oružje, ne bi bilo toliko žrtava”, rekao je Hebrang.
Dujmović je postavio pitanje postoje li konkretne spoznaje o razgovorima Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu.
”Što se tu razgovaralo nećemo znati dok se ne pojave transkripti koji vjerojatno postoje u Beogradu. Ne vjerujem da se tu dogovarao rat u smislu kao što neki navode”, rekao je Jakovina.
Hebrang je primijetio kako se o našem obrambenom ratu u medijima, pa i u školskim knjigama, može pročitati vrlo malo istine.
”Tuđman je bio dobar strateg. Morao se suočiti sa silom koja je puno jača i tisuću kilometara bojišnice. Njegova strategija je bila toplo-hladno; gdje smo jači borit ćemo se, gdje smo slabiji, pregovarat ćemo. To je uredilo plodom”, zaključio je Hebrang.
Leljak: Žrtve žena, pronađen kostur djeteta
U emisiju se telefonski javio Roman Leljak, povjesničar i istražitelj iz Slovenije.Govorio je o stratištima o kojima su podaci dostupni na stranicama Ministarstva za zaštitu okoliša u Sloveniji.
”Može se otvoriti pojedinačno stratište gdje su upisane i nacionalnosti žrtava. 140.000 Hrvata je likvidirano ako uzmemo podatke za svako stratište, a taj broj se povećava. Primjerice, šaht je u Hudoj jami dubok 47 a širok sedam metara, lako se može izračunati koliko je tu bilo žrtava. Među njima ima deset posto žena i kostur jednog djeteta”, rekao je Leljak.
”Bilo je 20 ženskih skeleta i nema skeleta niti jednog djeteta. Pozivam se na profesora s Medicinskog fakulteta”, napomenuo je Jakovina. Leljak je odgovorio da je to bilo pod nadzorom Medicinskog instituta, a ne fakulteta te da je ipak on 1989. pronašao Hudu jamu.
Izvor: direktno.hr
