Tko financira CESI – udrugu koja nadzire konzervativnu scenu?
CESI-jevo izvješće o navodnom jačanju neokonzervativnih prijetnji u Hrvatskoj pod naslovom “Neokozervativne prijetnje seksualnim i reproduktivnim pravima u EU” prikazalo je način poimanja demokracije onog dijela nevladinog sektora koji je donedavna smatrao kako ima monopol na javni prostor u određivanju ljestvice vrijednosti hrvatskog društva.
Navedeni izvještaj dio je projekta #IntheNameofLove (“U ime ljubavi”) koji zajednički provode Zagreb Pride i CESI, a autori su Amir Hodžić i Nataša Bijelić.
Osim brojnih iznesenih neistina i podmetanja, koja se u prvom redu bave inicijativom “U ime obitelji” i ljudima uključenima u nju ili koje ju podupiru, čitavo izvješće izgleda kao da ga je pisao Ilija Čvorović, glavni lik filma Balkanski špijun, koji je u svom podstanaru Jakovljeviću vidio glavnu prijetnju u rušenju državnog poretka. Otprilike tako izgleda postupak kojim se CESI služi u opisivanju svih onih koji se usude približiti onome na što su oni sebi uzeli monopol, a to je javni prostor, kreiranje javnog mišljenja, nevladin sektor ili naprosto poimanje demokracije.
Pritom ipak treba konstatirati kako se ne radi o filmu ili fikciji, nego realnosti u kojoj jedna određena udruga ni ne krije svoju pravu ulogu, a to je praćenje ljudi i društvenih kretanja i slanje izvješća svojim inozemnim financijerima.
Apriornim negativnim vrijednosnim određivanjem ljudi, udruga i pokreta koji se ne preklapaju s točno određenim zadanim okvirom kakvog “propovijeda CESI”, takvo izvješće postaje filter kojim se Hrvatsku počinje u inozemstvu promatrati kao nekakvu despotsku tvorevinu u kojoj prosječan čovjek ne smije misliti ni disati bez dozvole Katoličke crkve i njezinih mračnih eksponenata.
I kad pripadnici udruge “U ime obitelji” u izvješću saznaju tko su, što su, s kim se druže i koji su im sljedeći koraci, neutralan čitatelj možda bi se mogao pitati što je CESI i s kojom namjerom piše takva izvješća.
Što je CESI i tko financira tu udrugu?
CESI je feministička i pro-choice organizacija koja u svom radu promiče rodnu ideologiju, tzv. sveobuhvatni spolni odgoj i liberalizaciju abortusa. Iz statuta udruge, njohov rad je usmjeren na teme kao što su feminizam, nenasilje, ravnopravnost, tolerancija, uvažavanje različitosti, solidarnost te jednake mogućnosti. Udruga je osnovana 1997. godine. Prema podacima Ureda za udruge RH, CESI je od 2004. do danas obilato financirana iz raznih domaćih i stranih ministarstava i organizacija civilnog društva.
Glavni domaći donatori udruge CESI su Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, donacije iz državnog i lokalnih proračuna, Agencija za mobilnost, Hrvatski zavod za zapošljavanje; Donatori iz Europe i svijeta su Europska unija, UN Women, Francusko veleposlanstvo, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, Eaves Housing for Women, Care International, GIP – International, Veleposlanstvo SAD, Erste Foundation, Europska komisija, The Balkan Trust for Democracy i Norwegian People’s Aid.
Udio financiranja od države rastao je bitno pa je tako prema izvješćima CESI-ja od početnih 9% došlo na 60 % iz državnog i lokalnih proračuna te drugih državnih institucija. Ta brojka je posebno rasla nakon osnivanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva javna je zaklada koju je osnovala Republika Hrvatska posebnim Zakonom usvojenim u Hrvatskom saboru 16. listopada 2003. godine, a od 2004. godine obilato financira udrugu CESI.
Godišnji proračun CESI-ja
Što se tiče godišnjeg proračuna CESI-ja, on u prosjeku iznosi oko 1.800.000,00 kuna. Prihodi koje su prenosili iz godine u godinu su varirali, pa su tako znali “prebaciti” u iduću godinu 26.000 kuna, ali su znali imati i “višak” od 700.000 kuna.
Što se tiče nedosljednosti koja se mogu pronaći uspoređujući izvješća CESI-ja i Ureda za udruge, recimo samo kako su iz CESI-ja naveli da su od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dobili 499.386,00 kuna, dok na stranicama Ureda za udruge za 2009. godinu stoji kako je CESI dobio od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva 341.712,00 kuna, što je 157.674 kuna razlike.
Prihodi od donacija iz proračuna za 2011. godinu prema izvještaju CESI-ja iznose 237.406 kuna, dok na stranicama Ureda za udruge stoji kako su donacije dobili samo od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (114.349 kuna) i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (307.540 kuna).
Možda i najveća nepravilnost u financijskom izvješću vidljiva je 2006. godine, kada je CESI prijavio ukupan prihod od 1.492.783 kuna, dok se na stranicama Ureda za udruge Republike Hrvatske može vidjeti kako su primili donaciju od Europske unije u visini od 141.103 eura. Na istoj stranici može se vidjeti kako je CESI primio od domaćih donatora ukupno 560.000 kuna. Kad ta dva iznosa zbrojimo (preračunavši eure u kune) dobijemo iznos od 1.618.272 kuna, odnosno 125.489 kuna razlike. Također, 2009. samo grad Zagreb dao je 180.000 kn, a u izvješću se navodi 121.500 kn od jedinica lokalne samouprave.
Demokracija košta
Kako god bilo, CESI, njihova uloga i, ne najmanje važno – financije, pokazuju tri stvari.
Prva stvar leži u činjenici kako je NGO sektor u Hrvatskoj područje koje je kroz gospodarsku krizu prošlo gotovo neokrznuto i u kojem nema recesije, otpuštanja, blokada i straha od tržišta.
Druga stvar je da nevladin sektor postaje sve više vladin sektor jer neslužbeni podatak o preko 4 milijarde kuna podijeljenih od strane države u 5 godina sugerira sve, samo ne neovisnost nevladinog sektora od novca poreznih obveznika.
Treća stvar koja se može primijetiti je dobra umreženost ovog dijela nevladinih udruga s vlastitim destruktivnim djelovanjem u odnosu na vrijednosni sustav koji njeguje mlado hrvatsko društvo.
Ta umreženost je stvorila kontrolne mehanizme preko kojih određene strukture ne dopuštaju približavanje javnom prostoru bilo kome tko dijeli imali drugačiji svjetonazor. Onaj tko se približi, bude spomenut u izvješćima, vrlo temeljitim, za koje je potrebno utrošiti mnogo vremena. Znamo da je vrijeme novac i da ga je potrebno dobro naplatiti. Onako, za rast demokracije. A svi znamo, kako reče premijer Milanović, da demokracija košta. Neki ju, poput CESI-ja, znaju dobro naplatiti. Od poreznih obveznika, jasno.
Izvor: Narod.hr
