Pročitajte biografiju Dalije Orešković, žene koja proziva hrvatsku predsjednicu

Foto:mediaservis

Dalija Orešković u javnosti je najpoznatija kao predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Rođena je 18.6.1977. godine, a u Zagrebu je završila školu i Pravni fakultet. Udana je za Franu Leticu, sina dr. Slavena Letice.

Dalija Orešković završila je osnovnu školu u Zagrebu, kao i srednju – XII. gimnaziju, gdje je maturirala 1995. Nakon gimnazije upisala je Pravni fakultet u Zagrebu, kojeg je završila 2000. godine.

2001. godine upisala je poslijediplomski znanstveni studij iz europskog prava na Pravnom fakultetu, a pravosudni ispit položila je u rujnu 2003. pred komisijom iz Ministarstva pravosuđa. Godinu kasnije uvrštena je u popis odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.

Osim pravnog obrazovanja, završila je i Osnovnu glazbenu školu Ivana Zajca, gdje je svirala klavir.

Privatni život

Dalija Orešković rodom je iz Široke kule pokraj Gospića. Iz njenog kraja španjolski borac i partizanski heroj Marko Oreškovića Krntija, kojega su ubili četnici jer se suprotsvio pokolju Hrvata u Borićevcu. Poslije, kad su se četnici postali partizani pjevali su pjesme “O ustaše, jadna li vam majka, platićete Orešković Marka“.

Nikola Orešković, otac Dalije Orešković, nakon višegodišnjeg upravljanja kazinom u poznatom zagrebačkom hotelu danas kao umirovljenik živi u Zagrebu.

U Domovinskom ratu u Širokoj Kuli od stradao je veći broj bliskih i daljnih rođaka Dalije Orešković. Samo u kući poznatog zagrebačkog ginekologa i Dalijinog bliskog rođaka Slavka Oreškovića srbijanskih agresori okrutno su ubili 16 Hrvata iz Široke Kule.

Dalija je udana za Franu Leticu, a bračni par ima dvije kćeri blizanke – Leonoru i Meri. Kao odvjetnica, zastupala je i Slavena Leticu kad ga tužio Željko Bagić, tadašnjeg predstojnika Ureda predsjednika Stipe Mesića.

Dalija Orešković karijeru pravnice započela je još 2001. godine, kada je radila za odvjetnika Davora Begića. Nakon njega, radila je za odvjetnika Damira Šebetića, te Odvjetničko društvo Mikulčić – Lončarić – Bahun – Topić. 2005. godine sudjelovala je na konferenciji u organizaciji OSCE u Gruziji, Role of Defence Lawyers in Guaranteeing a Fair Trial, kao odvjetnica koja se bavi kaznenim pravom i zaštitom ljudskih prava. Godinu kasnije ponovno je sudjelovala na OSCE-inoj konferenciji, ovaj put u Beču, na temu promocije i zaštite ljudskih prava.

Kao odvjetnica je zastupala i zlostavljane žene, manjine, prognanike i ratne žrtve, osobe s tjelesnim nedostacima i dr. Vodila je i upravljala složenim odvjetničkim projektima, a koautorica je i knjige “Sukob interesa u teoriji i praksi UN-a, EU-a i RH”.

Sa suprugom Franom Leticom 2009. otvorila je zajednički odvjetnički ured, gdje je radila sve do 2013. godine, kada je, od 199 pristiglih prijava, upravo ona izabrana za predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Njezino imenovanje za predsjednicu Povjerenstva mnoge je ostavilo iznenađenima, jer je dotad bila praktički nepoznata odvjetnica, a i ona je izjavila da nije očekivala ovu poziciju zbog svog neiskustva.

Kao predsjednica Povjerenstva, Orešković provjerava srazmjer primanja hrvatskih dužnosnika s imovinom koju posjeduju i koju su stekli tijekom mandata, te poslove koje eventualno obavljaju, a ne bi smjeli, dok su na dužnosničkim pozicijama.

Još od početka mandata, pokazala je da nema nedodirljivih političara. Pokretala je postupke protiv gradonačelnika, načelnika, ministara, zastupnika u Saboru, pa i same predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Povjerenstvo je kaznilo s 30.000 kn jer je u predizborno vrijeme izmijenio pravilnik o plakatima. Po novom pravilniku, Gradska skupština više nije mogla dodjeljivati plakatna mjesta kome želi, već je to radio on, pa je tako odmah objavio plakate koji su promovirali njegovu stranku. Osim njega, “nastradao” je i bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum, koji je morao platiti kaznu od 40.000 kn jer na kraju mandata nije podnio izvještaj o imovinskom stanju.

Kaznila je i bivšu ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, koja je morala platiti 15.000 kn, zastupnika Nenada Hodžića sa 7.000 kn zbog sukoba interesa, bivšu županicu Marinu Lovrić Merzel, te bivšeg ministra zdravlja Sinišu Vargu.

Prvi postupak protiv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pokrenula je nakon što je Predsjednica za troškove svoje predsjedničke kampanje dobila 1,17 milijuna kuna iz proračuna, koje je preko HDZ-a, da bi izbjegla plaćanje poreza, donirala u humanitarne svrhe. Sporno je bilo to što je Predsjednica nekoliko mjeseci nakon uplate novca odlučivala kojim humanitarnim udrugama će novac ići te nazočila uručivanju donacija.

Kako po zakonu ne bi smjela surađivati s bivšom strankom, Orešković je smatrala da je tu u sukobu interesa. Ovime je naljutila Predsjednicu koja je zaključila kako je Povjerenstvo prekršilo svoje ovlasti.

Drugi postupak protiv Predsjednice pokrenula je zbog novogodišnjeg puta u Ameriku tražeći objašnjenje je li Predsjednica u Ameriku išla službeno ili je riječ o privatnom putovanju koje plaćeno novcem iz državnog proračuna.

Dalija Orešković presudila je i Tomislavu Karamarku na mjestu prvog potpredsjednika Vlade, kada je zaključila da je bio u sukobu interesa u aferi “Konzultantica”. Naime, kada se u javnosti pojavio ugovor između tvrtke u vlasništvu Karamarkove supruge Ane Šarić, i tvrtke lobista mađarskog MOL-a Josipa Petrovića, pojavilo se i pitanje je li Karamarko u sukobu interesa. Nakon što je prijavljen Povjerenstvu, koje je utvrdilo sukob interesa(?) Karamarko je podnio ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade i (privremeno) nestao iz političkog života.

Zbog slučaja Karamarko i poziva predsjednici Grabar-Kitarović da se očituje o putovanju u SAD-e portal Index.hr je Daliju Orešković nominirao za pozitivku 2016. godine.

Kritičari njenog rada pak smatraju da svjetonazorski jako naginje na SDP i HNS, koji su ju i imenovali na tu dužnost, i da bi, nakon rušenja Karamarka (“nije kriv ali je odgovoran” ) i poziva Predsjednici da objasni što je radila u SAD-u, uskoro i Danielu Markiću i agentima tajne službe mogla slati pozive da joj dostave izvješća s putovanja.

Izvor: maxportal.hr

4 comments

  1. Kristina Munn

    DA . L i j a je neiskusna , više sliči na mrtvog miša s brčinama ,
    n o – iza i oko svojih brčina – i m a bezbroj savjetnika – lisičjih huškača
    p o z n a t i h ,
    d a HRVATSKU N E M A J U rado .

    Štoviše.

    MRZITELJSKA G R O Z N I C A , VIRUSNO SE MEĐU n j i m a ŠIRI ,
    pa cijankalijem k o j i im je duševna hrana , nastoje oblatiti SVAKOG H R V A T A ,
    poglavito Č A S N O G ČOVJEKA .

    N e k Lija p r e i s p i t a : O D K U D stevanovoj ‘ čerkici – koja N I Š T A NE RADI ,
    O T K U D joj S I T N A UŠTEĐEVINA OD 1 3 MILIJUNA EURA !
    Da , n i j e ? s l u č a j n o , U SUKOBU INTERESA !

    R E P U B L I K E H R V A T S K E & CJELOKUPNOG H R V A T S K O G PUKA !

    ‘ a j d , b r č i n o , K R E N I : NA KORISNO I ZNAKOVITO !

    O K A N I SE P R E D S J E D N I C E HRVATSKE ,

    t k o si ti ,

    DA U Z O R I T U L A D Y PROZIVAŠ !

    Sakrij se u mišju rupu . Pristaje ti.

  2. Smrt na dopustu

    Materijalizirana ženska zloća i zavist.
    U oba slučaja, i Karamarkovom, zbog lijepe žene, a pogotovo u slučaju KGK.
    Predsjednica blista,
    zrači vedrinom i ljepotom,
    a ova izgleda k’o da je ispala
    iz vešmašine nakon tri ciklusa izbjeljivanja i centrifuge,
    blijeda i ispijena k’o da je već 7 dana mrtva.
    Takve smo kao klinci zvali “smrt na dopustu” ili “smrt bela kost”.

Odgovori

Skip to content