Papa predvodio Večernju povodom blagdana Obraćenja sv. Pavla i završetka Molitvene osmine za jedinstvo kršćana
Papa Franjo predvodio je svečanu Večernju u Bazilici sv. Pavla izvan zidina u Rimu – REUTERS
Autentično pomirenje među kršćanima ostvarit će se jedino ako budemo mogli priznati darove jedni drugih i ponizno učiti jedni od drugih – poručio je papa Franjo predstavnicima raznih kršćanskih crkvi, koji su se jučer navečer okupili u Bazilici sv. Pavla izvan zidina. Papa je predvodio svečanu Drugu večernju povodom blagdana Obraćenja sv. Pavla te završetka Molitvene osmine za jedinstvo kršćana.
U svojoj je propovijedi Sveti Otac razmišljao o temi ovogodišnje molitvene osmine, koja glasi: „Pomirenje – ljubav nas Kristova obuzima“. Pomirenje – kazao je – dar je Kristov. Pomirenje je Božji dar koji se besplatno daje svakom od nas, prethodeći bilo kojem ljudskom nastojanju vjernikâ koji teže nadići međusobne podjele. Kao rezultat ovog dara, svaka je osoba, kojoj je oprošteno i koja je ljubljena, pozvana zauzvrat naviještati evanđelje pomirenja riječima i djelima, živeći i svjedočeći izmireni život.
Papa se potom zapitao: „Kako naviještamo ovo Evanđelje pomirenja danas nakon stoljećâ podjela?“ Sveti Pavao jasno kaže da pomirenje zahtijeva žrtvu i revoluciju našeg načina življenja – rekao je. Kao što je Isus dao svoj život za nas, tako smo i mi pozvani dati svoj život: ne živimo više sebi i svojim vlastitim interesima, već umjesto toga živimo za Krista i u Kristu, s njegovom ljubavlju i u njegovoj ljubavi.
Za Crkvu, za kršćane bilo koje konfesije i denominacije – kazao je papa Franjo – ovo je poziv da se ne oslanjaju na programe i planove, niti da budu zaokupljeni suvremenim modama, već da se usredotoče na Gospodinov križ jer tamo „pronalazimo naš program za život“. To je poziv da iza sebe ostavimo svaki oblik izolacije, da nadiđemo zaokupljenost samima sobom koja nas priječi da vidimo kako Duh Sveti djeluje izvan našeg poznatog okruženja.
Dok pogled u prošlost može biti od pomoći i potreban da se pročisti naše pamćenje – rekao je Papa – ako smo samo usredotočeni na prošlost te sjećanje na učinjene i pretrpljene nepravde, prosuđujući sve to čisto ljudski, to nas može paralizirati i spriječiti da živimo u sadašnjosti.
„Riječ Božja – nastavio je Sveti Otac – potiče nas da svoju snagu crpimo iz sjećanja te da se prisjećamo dobrih stvari koje nam je Bog dao. No isto tako nas poziva da ostavimo prošlost iza sebe kako bismo danas slijedili Isusa i živjeli novi život u Njemu. Dopustimo Njemu koji sve čini novo (usp. Otk 21,5), da nam otkrije novu budućnost, otvorenu nadi koja ne razočarava; budućnost u kojoj se podjele mogu nadići te će vjernici, obnovljeni u ljubavi, biti u punini i vidljivo jedno.“
Papa Franjo podsjetio je kako se ove godine na poseban način prisjećamo 500. godišnjice protestantske reformacije, dodavši da činjenica kako katolici i luterani danas mogu zajedno obilježiti događaj koji je toliko dugo dijelio kršćane, predstavlja „osobit uspjeh“. Pozdravio je potom posebno pravoslavnog nadbiskupa-metropolita Italije i Malte Gennadiosa Zervósa, koji predstavlja ekumenski carigradski patrijarhat, te nadbiskupa Davida Moxona, predstavnika anglikanske zajednice. Papa je na kraju pozvao sve prisutne da iskoriste svaku moguću priliku da se zajedno mole, zajedno naviještaju te da zajedno ljube i služe, posebno one najsiromašnije i najzapostavljenije među nama.
Radio Vatikan
