RENESANSA NAJVEĆE HRVATSKE INDUSTRIJE: S ruba ponora do gradnje brodova kakve svijet još nije vidio!
Multifunkcionalni brod Isaac Newton Foto: Hanza Media
Još do prije nekoliko godina to se činilo iluzornim, no danas postoje osnove za uvjerenje kako hrvatska brodogradnju ulazi u svoju novu renesansu. Dapače, u ovom trenutku tri su domaća velika brodogradilišta – ne tako davno procesom sanacije spašena od golemih gubitaka i bankrota – u različitim fazama procesa razvoja i gradnje desetak inovativnih plovila, brodova koji su po svojim performansama dosad neviđeni na svijetu. Je li na pomolu novi procvat industrije stare više od 160 godina?
Današnja hrvatska brodogradilišta neprekinuto djeluju od 1856. godine kada je osnovan Uljanik. Treći maj je osnovan 1906. godine, Brodosplit 1922. godine, a Brodotrogir, koji je osnovan 1944. godine, najmlađe je brodogradilište koje bez prekida radi. Nažalost, kontinuitet rada od čak 283 godine koliko je imalo brodogradilište Kraljevica prekinuto je stečajem pa potom likvidacijom 2012. godine. Kraljevica je osnovana 1729. godine i radila je do 2012.
“Na ovdašnjim prostorima kroz stoljeća mijenjale su se države, politički i ekonomski sustavi, oblici vlasništva, vlasnici brodogradilišta, ali znanje gradnje kvalitetnih brodova ostalo je u temeljnom odrednicom svakog brodogradilišta. Izgrađeni su mnogobrojni brodovi vojne i trgovačke mornarice i u različitim povijesnim vremenima bili ponos tadašnjih vojnih i trgovačkih mornarica diljem svijeta. Spomenimo samo prvi potpuno čelični brod izgrađen još daleke 1902. u brodogradilištu Kraljevica ili najveće vojne brodove austrougarske ratne mornarice koji su u to vrijeme bili i najveći vojni brodovi na svijetu ‘Szent István’ i ‘Viribus Unitis’, izgrađene 1914. i 1916. godine u brodogradilištima 3. maj i Uljanik. Kao i razne podmornice, torpiljarke, minolovce, patrolne brodove, fregate, korvete, izgrađene za Austriju, Austro-Ugarsku, Italiju, Jugoslaviju, Hrvatsku i niz svjetskih država”, ističe Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod.
Nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj se grade tankeri za prijevoz nafte, kemikalija, naftnih produkata, asfalta, brodovi za rasuti teret, putnički i kontejnerski brodovi, brodovi specijalne namjene kao što su brodovi za prijevoz stoke, papira, drvenih trupaca, višenamjenski brodovi, brodovi za jaružanje, trajekti, remorkeri, offshore brodovi… Sve te brodove karakterizira visok stupanj inovativnosti i kvalitete projekata, kao i same izrade brodova.
Poznati brodograđevni stručnjak, 90-godišnji doktor znanosti Igor Belamarić kaže da se u posljednje vrijeme riječ inovativnost vrlo često izgovara a da to u nekim slučajevima nema čvrsto uporište. Belamarić je napisao petnaestak knjiga vezanih uz brodogradnju te niz stručnih članaka. Radni je vijek proveo kao glavni projektant u Brodogradilištu i tvornici Diesel motora Split. Smatra da će se u budućnosti najviše stvarnih inovacija u brodogradnji događati vezano za uštedu energije i smanjenje topline koju brod ispušta. Pogotovo na polarnim područjima toplina mora biti minimalna. Zato, kaže, i nije baš najskloniji plovidbi brodova kroz polarna područja.
“Snaga brodogradnje je u kvaliteti, što znači u kvalitetnoj izradi i doradi. Najveća inovacija i izazov prilikom projektiranja procesa gradnje broda jest to da na brodu bude sve usklađeno. Sklad je riječ koja je najprimjerenija i koja je izazov svih brodograđevnih stručnjaka. Ono što karakterizira hrvatsku brodogradnju svakako je kvaliteta. Brodovi izgrađeni u hrvatskim brodogradilištima u samom su svjetskom vrhu što se tiče kvalitete. Toga moramo biti svjesni. Pogotovo prilikom ugovaranja gradnje brodova. Nažalost, mnogi brodovi izgrađeni u našim brodogradilištima nisu adekvatno bili naplaćeni. Tu mislim i na Amorellu i Isabellu, ponos hrvatske i europske brodogradnje”, ističe Belamarić.
Od kraja II. svjetskog rata naša brodogradilišta izgradila su ukupno oko 1170 plovnih jedinica, raznih tipova i veličina. U Brodosplitu je izgrađeno oko 350 plovnih jedinica, u Uljaniku oko 235 plovnih jedinica, u 3. maju oko 310 plovnih jedinica, u Brodotrogiru, oko 110 plovnih jedinica dok je u Kraljevici izgrađeno oko 165 plovnih jedinica.
“Oduvijek su se brodovi izgrađeni u Hrvatskoj mogli na zahtjevnom svjetskom tržištu prepoznati po svojoj inovativnosti i kvaliteti projekata kao i po samoj kvaliteti izrade brodova. Preko 95 posto projekata osmišljeno je i izrađeno u Hrvatskoj i predstavljaju srce sustava brodograđevne industrije”, kaže Ostojić.
Trideset i devet brodova izgrađenih od 1987. godine u pet najvećih hrvatskih brodogradilišta dobili su međunarodno priznanje Brod godine, što je golem uspjeh jer se takva prestižna priznanja dodjeljuju tek od 1985. godine. Dodjeljuju ih ugledni međunarodni brodograđevni časopisi. Ta priznanja još su značajnija ako se zna da u ukupnoj godišnjoj svjetskoj proizvodnji brodova, koja se kreće između 1500 i 2500 izgrađenih brodova, samo njih 50-ak godišnje dobije ovakva priznanja. Dodjeljuju se za inovativnost projektnih rješenja, kvalitetu izrade i značenje izgrađenog broda u svjetskim okvirima.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
