GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR IVAN KLEŠIĆ: Kako sam otkrio niz propusta u HAVC-u i Vladi Zorana Milanovića
Budući da je Vlada tri godine zaredom, 2010., 2011. i 2012., imala bezuvjetno revizorsko mišljenje, reviziju nismo radili 2013. i 2014. godine
Glavni državni revizor Ivan Klešić odgovorio je na pitanja kako je revizija otkrila lažne putne naloge u Vladi Zorana Milanovića, ali i razne nepravilnosti u HAVC-u.
Kako su revizori otkrili fiktivne putne naloge savjetnika bivšeg premijera, je li prvi indikator bio velik broj putnih naloga ili je bilo sumnjivo što za ta putovanja nije bilo pokrića u dokumentaciji?
U svakoj financijskoj reviziji, jedno od područja provjere je i blagajničko poslovanje u okviru kojeg se provjeravaju izdaci u vezi s putnim nalozima, dnevnicama, reprezentacijom, prijevozom. Jednako je provjeravano i u reviziji Vlade RH i utvrđeno to što smo naveli u izvješću o reviziji.
Kako državna revizija postupa u slučajevima kada sumnja da su počinjena kaznena djela?
Sve nepravilnosti nisu kaznena djela. Uz nepravilnosti koje državni revizori utvrde u poslovanju subjekta navode se propisi po kojima se mora postupiti. Ali državni revizori nisu stručnjaci za kazneno i prekršajno pravo, niti im je zadaća da utvrđuju je li neka nepravilnost kazneno djelo ili prekršaj. To je u nadležnosti drugih institucija. I upravo zbog toga mi sva izvješća, osim Saboru, dostavljamo i DORH-u.
Je li ovo prvi slučaj državnim revizorima da takvu situaciju pronađu baš u sjedištu Vlade?
Ovakve nepravilnosti do sada nismo utvrdili revizijom Vlade, ali obavljajući reviziju u ove 22 godine kod drugih subjekata na državnoj i lokalnoj razini, bilo je takvih nepravilnosti, koje su se odnosile na putne naloge, dnevnice, troškove reprezentacije, troškove prijevoza i drugo.
Zašto je revizija dala bezuvjetno mišljenje o radu Vlade kada je ustanovljeno da je preko fiktivnih putnih naloga izvučeno 308.000 kuna?
Državni ured za reviziju izražava mišljenje u skladu s međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija. Ono što želim posebno naglasiti je da se bezuvjetno mišljenje izražava kada nisu utvrđene nepravilnosti u financijskim izvještajima i poslovanju i kada su utvrđene nepravilnosti koje ne utječu na izražavanje mišljenja, odnosno po vrijednosti su ispod praga značajnosti, koji se kreće do 2% ukupnih rashoda ili prihoda ili vrijednosti imovine.
U skladu s tim, Vladi RH za 2015. izraženo je bezuvjetno mišljenje, iako su utvrđene nepravilnosti, jer su ukupni rashodi Vlade u toj godini iznosili 280 milijuna kuna, ali državni revizori su spomenutu nepravilnost naveli u izvješću o obavljenoj reviziji i dali nalog za postupanje u skladu s propisom.
Što je državna revizija učinila nakon revizije, jeste li DORH detaljno upoznali sa sumnjivim putnim nalozima?
U skladu sa zakonom, izvješće je osim Vladi RH, dostavljeno Hrvatskom saboru i objavljeno na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju. Izvješće je, kao i svako drugo, dostavljeno i Državnom odvjetništvu, a u slučaju utvrđivanja nepravilnosti kao što je to bilo s putnim nalozima u Vladi RH, uz izvješće smo dostavili i prikupljenu dokumentaciju.
Kakva je suradnja Državne revizije i DORH-a?
Kontinuirana i više nego dobra. To će vam sigurno potvrditi i kolege iz DORH-a. Mi, osim što dostavljamo državnom odvjetništvu sva izvješća o obavljenoj reviziji, iako su objavljena na mrežnim stranicama Ureda, dostavljamo i za nepravilnosti za koje sumnjamo da imaju obilježja kažnjivih djela i svu prikupljenu dokumentaciju. Na zahtjev DORH-a promptno dostavljamo i svu drugu dokumentaciju koju zatraže.
Je li DORH zatražio dodatnu dokumentaciju?
Budući da je istraga u tijeku, daljnje informacije ne mogu davati.
Kako tumačite to da je DORH tek nakon četiri mjeseca pokrenuo istragu?
Na to vam ne možemo odgovoriti, jer nas DORH nije obvezan izvještavati o pokretanju i rezultatima pokrenutih aktivnosti po revizorskim izvješćima.
Obavljate li reviziju Vlade RH svake godine?
Ne. Prema Zakonu o Državnom uredu za reviziju, obvezni smo obavljati svake godine samo reviziju godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna, a prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, obvezni smo svake godine obaviti i reviziju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela. Revizije svih drugih subjekta za koje je Državni ured za reviziju nadležan, obavljaju se prema godišnjem planu i programu rada koji se donosi na temelju kriterija propisanih Zakonom, a to su materijalna značajnost, procjena rizika te rezultati prošle revizije i prikupljene informacije o poslovanju subjekta revizije.
Inače, u nadležnosti Državnog ureda za reviziju su ministarstva i svi drugi korisnici državnog proračuna, lokalne jedinice i korisnici njihova proračuna, trgovačka društva i sve druge pravne osobe u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica – neprofitne organizacije, ustanove, udruge, dakle više od deset tisuća subjekata, a državnih revizora je samo 240.
Kad je zadnji put rađena revizija Vlade?
Sve druge revizije, osim onih obveznih, rade se u skladu s planom i programom rada Državne revizije. Budući da je Vlada RH tri godine zaredom, dakle 2010., 2011. i 2012. dobila bezuvjetno revizorsko mišljenje, onda reviziju nismo radili za 2013. i 2014. godinu.
Bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar kaže da je zapanjen nalazom revizije o HAVC-u, jer revizija smatra kako bi ministar kulture trebao potpisivati sve odluke oko proizvodnje hrvatskog filma, a ne ravnatelj HAVC-a. Kako to komentirate?
Državni ured za reviziju nije dao nalog HAVC-u da ministar kulture treba potpisivati sve odluke u vezi proizvodnje hrvatskog filma. Revizijom smo utvrdili da raspolaganje imovinom i sredstvima u HAVC-u nije bilo u skladu sa Zakonom o audiovizualnoj djelatnosti, prema kojem ravnatelj raspolaže imovinom i sredstvima do 50.000 kn, od 50.000 kn do 200.000 kn Upravni odbor, a za iznose iznad 200.000 kn Upravni odbor mora pribaviti suglasnost osnivača, dakle Ministarstva kulture. Državni ured za reviziju je dao nalog da se postupi u skladu sa Zakonom.
Cijeli razgovor pročitajte ovdje.
