Vjerska je sloboda temeljno ljudsko pravo

Kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, 23. kolovoza je na meetingu u Riminiju govorio o vjerskoj slobodi na skupu organiziranom pod geslom ‘Vjerska sloboda, put mira’. -Uklonite religiju iz društva i čovjek će vrlo brzo postati roba, upozorio je Luigi Tapparelli, talijanski pravnik – kazao je kardinal Tauran

 

 

{jathumbnail off}Kardinal je podsjetio na govor Benedikta XVI. diplomatskom zboru 9. siječnja 2006. godine, kada je Papa odlučno osudio vjerski terorizam. „Brojni su i složeni uzroci tome, a nisu među posljednjima ni oni ideološko-politički, pomiješani s pogrešnim vjerskim shvaćanjima. 

Terorizam se ne usteže od pogađanja slabih osoba, bez ikakve razlike, ili od postavljanja neljudskih ucjena, dovodeći do panike čitavo stanovništvo, s ciljem prisiljavanja političkih čelnika na odobravanje nauma samih terorista. Nikakva situacija ne može opravdati takvo zločinačko djelovanje, koje baca ljagu na onoga koji ga izvršava, i koje je još odbojnije kad se sakriva iza religije, svodeći tako čistu istinu o Bogu na mjeru vlastita sljepila i moralne iskvarenosti. Ne može se ukloniti Boga jer je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. Nijedna kultura nije bez religije.“

Vjerska je sloboda – nastavio je kardinal – u biti pravo, to je osobna odluka da se održava odnos s transcendencijom, pravo da se javno izražava vlastita vjera i slobodno ispovijeda. U društvu i državi sloboda je subjektivno pravo osobe i kao takvo ima ga priznati pravni ustroj. U tom području država u pozitivnom smislu mora biti neopredijeljena, jamčeći slobodu osobe i služeći općem dobru. Moderna demokratska država ne priznaje državnom ni jednu religiju da ih može sve priznati. Vjerska je sloboda dakle puno više od slobode kulta i slobode mišljenja. Ona je plod odluke osobne savjesti, a savjest shvaćam kao „glas koji potiče da se čini dobro a izbjegava zlo“ (Gaudium et spes). To znači da se vjerska sloboda ne može nametnuti izvana nego snagom same istine – istaknuo je kardinal Tauran.

Govoreći pak o očitovanju vjerske slobode, kardinal je ustvrdio da čin vjerovanja nije samo osobna zbilja, jer se uvijek vjeruje u zajednici vjernika. Odabir neke religije kao najbolje unutarnji je čin, a odluka da se slijedi određena religija uključuje vanjske čine: bogoštovlje, nauk, širenje nauka i tako redom. Odabir ili odluka da se održava odnos s Bogom najvažniji je osobni čin. Riječ je o stupanju u odnos s Bogom i to se dakle ima odvijati bez izvanjske prinude – ustvrdio je kardinal.

Govoreći pak o razlici između religije i sekta, rekao je da religija očituje dimenziju čovječje ovisnosti o Bogu, stvorenja o Stvoritelju, dok u slučaju sekta ljudsko biće nastoji radi vlastite blagodati ovladati nadnaravnim snagama – objasnio je kardinal Tauran.

Osvrćući se na odnos između države i vjerske zajednice, rekao je da zdrava laičnost uključuje odnos uzajamnog povjerenja, jer su obje stvarnosti u službi iste osobe, građanina i vjernika, a ne ili građanin ili vjernik, i općeg dobra koje imaju. Imaju se poštovati demokratske vrijednosti, prihvaćajući i štiteći vjerske temeljne vidike, u prvom redu očitovanje bogoštovlja, potom slobode udruživanja i propovijedanja vlastite vjere – ustvrdio je kardinal Tauran.

Osvrćući se pak na ulogu vjere u društvu, rekao je da je vjera snaga za izgradnju mira. Kada se vjeruje u nepovrjedivo dostojanstvo osobe, u njezina neotuđiva prava, u službu bližnjemu kao oruđa ljudskoga rasta, onda se shvaća što su vjerske zajednice za izgradnju miroljubivijeg svijeta. Vjernici su blagodat, bogatstvo za društva: snaže opće dobro, odgajaju za bratstvo i solidarnost, svjedoče da su različitosti bogatstvo, a ne opasnost, svojim umjerenim životom poučavaju kao izbjeći ropstvo konsumizma. Vjernici, sa svojim dosljednim životom, ističu prvenstvo etike nad ideologijom, osobe nad stvarima, duha nad materijom. Uklonite religiju iz društva i čovjek će vrlo brzo postati roba, upozorio je Luigi Tapparelli, talijanski pravnik – zaključio je kardinal Tauran.

Tekst preuzet sa stranice http://hr.radiovaticana.va

Odgovori

Skip to content