VIRSKI POUČAK: Hrvatska je pred demografskim slomom
Hrvatska je u demografskom slomu. Nema nijednog jedinog pozitivnog demografskog pokazatelja, što nije slučaj ni s jednom drugom granom života. To će nas za pet do deset godina potpuno “zdrmati” – kazao je demograf Stjepan Šterc na početku predstavljanja svoje studije “Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava”, održanom na okruglom stolu u organizaciji Hanza medije u Zagrebu.
Niz crnih pokazatelja do kojih je došao ne može se riješiti preko noći, kaže, ali nakon što su se čule prekrasne riječi premijera Andreja Plenkovića, prema kojima se demografska problematika konačno digla na razinu na kojoj treba biti, povratka natrag više nema, istaknuo je Šterc.
Po njegovim riječima, Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je nakon svih ratova 20. stoljeća imala manje stanovnika nego prije njih. “Samo nakon 2011. ‘nestalo’ je 150 tisuća ljudi, i to prema našoj statistici”, rekao je poznati demograf, uz opasku kako je taj gubitak vjerojatno i veći.
Jedva četiri milijuna
Uz problem iseljavanja, i to najvitalnijeg dijela populacije, Šterc upozorava kako je Hrvatsku pritisnuo i prirodni pad stanovništva, jer godišnje umire oko 17 tisuća ljudi više negoli ih se rodi, a intenzitet bi mogao biti i veći, možda čak i 20 tisuća. “No, niti predsjednica, niti premijer, niti Sabor time se ne bave”, poručio je Šterc, dodavši kako danas u Hrvatskoj vjerojatno ne živi više od četiri milijuna stanovnika.
Još jedan istaknuti demograf, dr. Anđelko Akrap, smatra kako u Hrvatskoj živi tek nešto više od četiri milijuna ljudi, i crne prognoze kako bi nas oko 2050. u Lijepoj našoj moglo biti tek oko tri i pol milijuna stanovnika možemo doživjeti već za deset godina. “Ovo je pitanje opstanka Hrvatske, tu ne smije biti politiziranja”, zaključuju svi naši demografi.
Istoga dana kad se održavao navedeni okrugli stol, u Temi dana, nakon središnjeg Dnevnika HTV-a, gostovali su demograf Akrap, državni tajnik za pitanje demografije Marin Strmota, te iz zadarskog studija načelnik općine Vir Kristijan Kapović. Strmota je govorio o tome kako će njegov resor sustavno raditi na demografiji, na kojoj se 50 godina nije ozbiljnije radilo. Nema gore stvari za fertilitet nego ako ste nesigurni stambeno, radno, financijski i cijela će Vlada raditi da se to promijeni, rekao je Strmota. Akrap je isticao kako je, nažalost, s obzirom na sadašnje stanje, Hrvatska na putu izumiranja. Strmota je još naveo kako Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku neće moći riješiti goruće probleme bez gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i bez sigurnosti posla. Govorio je i o većim rodiljskim naknadama, o skraćenom radnom vremenu za roditelje s brojnim potomstvom, doplatku za svu djecu… ali i cijelom nizu pronatalitetnih mjera koje nisu isključivo financijske prirode
Napunili prazne razrede
Međutim, sve to djeluje još poprilično apstraktno u usporedbi s onim što već 15 godina financijski poduzimaju u općini Vir, na istoimenom otoku u blizini Zadra. Načelnik Kapović je u Temi dana govorio o tome kako je Vir prije početka pronatalitetnih mjera brojio manje od 1000 stanovnika, a danas ih ima više od 3000. S obzirom na činjenicu da je tek manji broj useljenika, porast broja stanovnika dogodio se zbog toga što su se obitelji u Viru odlučile na rađanje više djece.
Porast od 300 posto postignut je jer se u općini 15 godina ulagalo 10 posto iz proračuna u popravljanje demografske slike. Riječ je o iznosu od otprilike 40 milijuna kuna, što za jednu malu općinu poput Vira nije zanemarivo, ali su zato rezultati vidljivi. Nekad prazna razredna odjeljenja u osnovnoj školi sad su puna djece, novoizgrađeni dječji vrtić postao je pretijesan pa se razmišlja o izgradnji još jednoga. Za svako rođeno dijete u Viru obitelj dobiva 7500 kuna, za drugo 15.000, treće 22.500… Vrtić i jaslice su besplatni za sve, stipendiraju se srednjoškolci i studenti rodom iz Vira, a Općina ima obiman program poticanja mladih obitelji omogućujući im da nađu posao na rodnom otoku, a ne da se iseljavaju s njega.
Zamislite samo koliko bi pomaka bilo u cijeloj Hrvatskoj da se u njoj primijeni virski poučak, odnosno da se 10 posto iz državnog proračuna uloži u popravljanje demografske slike… No, za početak je dobro da su svi u državi shvatili da je voda došla do grla i da se pronatalitetna politika mora sad i odmah početi primjenjivati jer smo na dnu Europe i kao nacija s najstarijim prosječnim stanovništvom. Samo da sve ne završi isključivo na kukanju.
Jer, ima još svijetlih primjera poput Vira. Pozitivan je i primjer Blata na Korčuli, gdje niz godina imaju kvalitetne demografske mjere koje su dale rezultata. Općina za rođenje prvog djeteta izdvaja 5000 kuna, a čak 60.000 kuna za treće dijete. Među gradovima to je zacijelo Solin, koji slovi kao “najmlađi” grad u državi. Grad na Jadru je rebalansom proračuna za ovu godinu povećao izdvajanja za stipendije, obitelji s petero i više djece, te porodiljne naknade. Nije stoga čudno što i u Solinu ima mnogo djece, što se u gradu grade nove škole i vrtići.
Nije sve u novcu
Nije, naravno, sve u financijama. No, svaka pomoć mladim obiteljima s više djece dobro dođe. Sjećam se kako se u onoj državi jednom vodila polemika između dvojice svećenika. Jedan je vodio akciju “jedno dijete više”, a drugi je odgovarao da je za to potrebno i “jedan dinar više”. Danas se prigodom krštenja četvrtog i daljnjeg djeteta u nekoj obitelji u gotovo svim našim (nad)biskupijama roditeljima krštenika dariva i određeni novčani iznos. To je, svakako, konkretno zalaganje za izlazak iz demografske krize. No, svakako je najvažnija ljubav prema životu i zalaganje za zaštitu svakog ljudskog bića od naravnog začeća do prirodne smrti. Kad bi se samo rodilo onih nekoliko tisuća nerođenih koji se godišnje pobace u Hrvatskoj, pronatalitetna politika bi bez puno dodatnih mjera bila sigurno osjetno učinkovitija.
Autor: Ivan Ugrin/slobodnadalmacija.hr
