ČUVAJMO DJECU Suicidalna ruska igra: Smrt je već na vratima Hrvatske
Iako hrvatske institucije još nisu zabilježile slučaj korištenja igrice s kojom se samo u Rusiji u vezu dovodi 130 maloljetničkih samoubojstava, informacije o njoj se šire među mladima. Kako spriječiti tragediju?
Želim igrati igru.”
“Jesi li siguran? Nema povratka kad uđeš.”
“Da. Kako to misliš nema povratka?”
“Ne možeš izaći iz igre nakon što uđeš u nju.”
“U redu, spreman sam.”
“Svaki zadatak moraš izvršiti i nitko ne smije znati za njega. Kada završiš sa zadatkom, moraš mi poslati fotografiju kako bih znao da si ga izvršio. I na kraju igre ćeš umrijeti. Jesi spreman?”
“Što ako želim izaći?”
“Imam sve tvoje informacije. Oni će doći po tebe i tvoje roditelje.”
Ovo je razgovor jednog ruskog tinejdžera i anonimnog administratora koji stoji iza suicidalne igre “Plavi kit”. Igra se prvo pojavila u Rusiji, gdje se naziva “Sini kit”, a nagađa se da je do danas odnijela preko 130 mladih života u toj zemlji. Žrtve su uvijek iste, tinejdžeri u dobi od 10 do 16 godina, koji u rasponu od 50 dana dobiju razne zadatke, a zadnji je njihova smrt.
Suicidalna igra došla je i do Hrvatske. Psihologinja Tea Brezinšćak iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba kaže kako su im djeca iz Zagreba pričala o toj igri.
– Djeca koja nam se obraćaju govore o postojanju takve igre, ali unutar naše ustanove nisu zabilježeni slučajevi da je dijete sudjelovalo u njoj. Ipak, zbog brzine kojom se ovakvi trendovi inače šire i posljedica koje mogu imati, mislim da je izrazito važno da o njemu razgovaramo – kaže Brezinšćak.
Pravila igre uvijek su ista. Tinejdžer mora objaviti neki od potrebnih hashtagova na društvenim mrežama. To su najčešće oznake sinikit, f57, ff33, nakon čega dolazi poruka s lažnog profila. Anonimna osoba nagovori dijete na sudjelovanje u igri te mu zadaje dnevne zadatke tijekom 50 dana. U početku je riječ o banalnim zadacima poput crtanja kita, ali sa svakim danom zadaci postaju sve morbidniji. Gledanje horora, buđenje u ranim jutarnjim satima, samoranjavanje te izbjegavanje razgovora s prijateljima i obitelji samo su neki od njih. U slučaju da dijete odluči izaći iz igre, administrator mu počne slati prijetnje, najčešće vezane uz smrt njegovih roditelja. Svi koji dođu do brojke 50 imaju isti zadatak. Samoubojstvo.
Poveznica je kit
Ruski su mediji izvijestili kako su sva djeca koja su počinila samoubojstvo bila članovi sličnih grupa na društvenim mrežama, a glavna poveznica među njima bio je lik plavog kita. Posljednji slučaj bilo je samoubojstvo 15-godišnje školarke Julije Konstantinove i njezine godinu dana starije prijateljice Veronike Volkove, koje su zajedno skočile sa 14. kata zgrade. Julija je prije svoje smrti objavila poruku “Kraj” na svojem profilu na društvenoj mreži s fotografijom plavog kita. U isto vrijeme njezina je prijateljica napisala “Smisao je izgubljen… Kraj.” Ubrzo nakon toga su skočile.
Zabrane postova
Ime igre poteklo je, navodno, od pjesme ruskog rock-benda Lumen. Uvodne riječi pjesme su “Zašto vikati kada nitko ne čuje”, a u spotu je prikazan plavi kit koji se ne može probiti kroz ribolovnu mrežu. Igra se počela širiti preko ruske društvene mreže Vkontakte, na kojoj su “igrači” objavljivali svoje zadatke. Vkontakte je počeo brisati postove koji su imali navedene hashtagove ili su spominjali tu igru, ali se ona premjestila na Instagram. Brojni tinejdžeri objavljivali su slike kita urezanog žiletom na ruku, sebe u ranojutarnjim satima ili na mjestu gdje se namjeravaju ubiti.
Instagram je također krenuo u zabranu postova, čak je slao poruke podrške i pomoći korisnicima koji objave takav sadržaj. Ipak, igra se nastavila i proširila izvan Rusije.
U ukrajinskom gradu Lavovu 13-godišnji je dječak spašen prije negoli je stigao skočiti s krova zgrade. Prije toga dječak je svaki dan objavljivao svoje zadatke – snimio je vrh zgrade, svoje noge kako vise s ruba zgrade, a konačna je bila sama objava na dan kada si je pokušao oduzeti život.
Brezinšćak naglašava da mnoga djeca pristaju na uvjete igre ne znajući kakvi ih zadaci kasnije očekuju, ali dodaje da je problem i praćenje trendova.
– Ono što sve online trendove u početku čini privlačnima djeci i mladima jest da se kroz njih mogu dokazati svojim vršnjacima i samima sebi i osjećati se prihvaćenima i važnima, čemu zapravo svi adolescenti teže – rekla je Brezinšćak. Kada dođu opasni zadaci koji uključuju samoranjavanje, snažna djeca, koja su zadovoljna svojim životom, izaći će iz igre. Ipak, ona s niskim poštovanjem te djeca koja su već proživjela određene emocionalne poteškoće nastavit će je igrati do kraja.
Val samoubojstava iz Rusije se proširio i na ostale zemlje. Kirgistan, Estonija i druge postsovjetske države zabilježile su porast smrtnosti među mladima. Sve to je privuklo i pozornost policije, ali i samog državnog vrha. U Rusiji je ovaj mjesec izglasan novi zakon koji kriminalizira administratore tzv. grupa smrti i igara poput Plavog kita, a krivce očekuje kazna od šest godina zatvora.
Prošle je godine u Rusiji uhićen 21-godišnji Filip Budejkin, kojega se optužuje da je između 2013. i 2016. godine organizirao osam grupa koje promiču samoubojstvo. Pretpostavlja se da je 15 tinejdžera počinilo suicid zbog njega, a pet je spašeno u zadnji čas.
Opasna igra proširila se i izvan istočne Europe. U Brazilu su roditelji i vladajući zabrinuti zbog igre Baleia Azul, što je portugalski prijevod Plavog kita. U Velikoj Britaniji policija je izvijestila javnost o opasnosti suicidalne igre te zamolila roditelje da pripaze na svoju djecu. Isto su učinili u britanskim školama, gdje su profesori učenike upozorili na opasnost igre te im objasnili kako potražiti pomoć u slučaju da je zatrebaju.
Francusko ministarstvo obrazovanja uputilo je upozorenje o opasnoj igri rektorima svih sveučilišta, a e-Enfance, francuska organizacija koja štiti djecu od virtualnog zlostavljanja, priopćila je da je počela primati pozive zabrinutih roditelja čija su djeca naišla na igru.
Hrvatska policija nema prijavljen još nijedan slučaj povezan s igrom Plavi kit, ali stalno upozorava roditelje da paze na aktivnosti svoje djece na internetu.
Skriveno od roditelja
– Uvijek upozoravamo roditelje da prate s kime komuniciraju njihova djeca te da djecu educiraju i upozoravaju na opasnosti koje vrebaju na internetu, a posebno na društvenim mrežama – poručili su iz MUP-a. Roditeljima savjetuju da posebno obrate pozornost na komunikaciju koju dijete ostvaruje noću te da se dogovore s djetetom da im povremeno pokaže sadržaj poruka, fotografija i videoisječaka pohranjenih u svojem mobilnom telefonu.
Nažalost, velik broj djece skriva ih od roditelja, a Brezinšćak kaže kako roditelji ne mogu u potpunosti spriječiti da se djeca na internetu susretnu s problematičnim sadržajem. Ipak, mogu ih ohrabriti da mu se odupru.
– To uključuje razgovor o opasnim trendovima koji se pojavljuju, ali i razvijanje općenite kritičnosti djece prema onome što pronalaze ili čine na internetu te podučavanje djece znanjima i vještinama koji ih čine sigurnima. Pritom je ključno razvijati topao i otvoren odnos, u kojem se djeca osjećaju spremnima obratiti nam se za podršku – ističe Brezinšćak te dodaje da je važno postaviti jasna pravila.
Najvažnije je pravilo da ne smiju razgovarati s nepoznatom osobom putem interneta jer nikada ne mogu znati tko je iza ekrana i koje su njegove stvarne namjere.
Izvor: jutarnji.hr
