Kardinal Müller u intervjuu o Amoris laetitia, đakonisama i liturgijskoj krizi
Pročelnik Zbora za nauk vjere, kardinal Gerhard Ludwig Müller – ANSA
Pročelnik Zbora za nauk vjere, kardinal Gerhard Ludwig Müller, u prošlotjednom se intervjuu za američku katoličku televizijsku postaju EWTN osvrnuo na brojna pitanja: od postsinodske apostolske pobudnice Amoris laetitia, preko mogućnosti dogovora između Katoličke Crkve i Bratstva sv. Pija X., do pitanja đakonskoga ređenja žena.
Komentirajući radikalni islamski terorizam, kardinal Müller je kazao kako je potrebno ući u razgovor s islamskim vlastima o protuslovlju koje postoji između Boga koji je ljubav i terorizma koji se provodi u Božje ime. Riječ je o nutarnjem protuslovlju između razornog nasilja protiv ljudi koji su stvoreni na sliku Božju i samoga Boga koji je ljubav – istaknuo je kardinal.
U pogledu postsinodske apostolske pobudnice Amoris laetitia, pročelnik je Zbora za nauk vjere rekao da je glavni razlog za održavanje biskupske sinode i sastavljanje pobudnice bio naglasiti važnost braka i obitelji, a posebno braka kao sakramenta. Naglasio je kako je nemoguće da Papa kao nasljednik sv. Petra i Kristov vikar na zemlji naučava nauk koji je protivan riječima Isusa Krista, budući da su Papa i Crkveno učiteljstvo samo tumači Božje riječi. Prema tome, nauk o nerazrješivosti sakramenta braka je potpuno jasan – kazao je katolički prelat te nastavio:
Pristup Svetoga Oca je pomoći svim onim ljudima koji žive u sekulariziranom društvu i nemaju puno razumijevanje kršćanskoga načina života i razmišljanja. Ideja je da se pomogne ljudima koji nisu toliko povezani s Crkvom i imaju određene probleme, da ih kao dobri pastiri vodimo do točke kada će u potpunosti moći prihvatiti kršćanski nauk i način života – istaknuo je kardinal Müller.
Osvrnuvši se na 8. poglavlje navedene apostolske pobudnice, u kojem se navodi da se u nekim slučajevima razvedenima i ponovno vjenčanima dopušta pristup sakramentima pomirenja i euharistije, objasnio je što predstavlja sakrament pomirenja: u slučaju smrtnoga grijeha protiv Deset Božjih zapovijedi ili drugih Božjih zapovijedi, protiv Božje volje i Njegove ljubavi, najprije je potrebno obraćenje srca, kajanje i odlučna želja ne sagriješiti u sljedećoj prigodi. I onda u tom slučaju, ako su spremni živjeti kao brat i sestra, u nekim bi slučajevima pristup sakramentima mogao biti moguć. No nije moguće živjeti s dvije zakonite supruge, s jednom u sakramentalnom, a s drugom samo u građanskom braku, jer ne prihvaćamo poligamiju – upozorio je katolički prelat.
Komentirajući stajalište onih koji žele u tom pitanju odvojiti doktrinarni vidik od pastoralnog, kardinal Müller je upozorio da je Krist kao Riječ Božja ista osoba kao i Krist Dobri Pastir. Nije moguće odvojiti doktrinarni vidik od pastoralnoga kako neki predlažu, jer bi tu bila riječ o kristološkoj herezi. Ne može se razdvojiti Isusa Krista učitelja Riječi od Isusa Dobroga Pastira koji je dao svoj život za nas – kazao je kardinal.
Upozorio je također da nije dobro da biskupske konferencije daju službena tumačenja riječi Svetoga Oca, jer to nije katolički. Pred nama je papinski dokument koji se mora čitati u kontekstu cjelokupne katoličke predaje. Ne postoje dva Učiteljstva: Papino i ono biskupa. Riječ je o nesporazumu koji bi mogao naštetiti Katoličkoj Crkvi – istaknuo je.
Kardinal Müller je isto tako isključio mogućnost đakonskog ređenja žena. Toga neće biti – naglasio je – a osim toga to nije potrebno jer se u današnje doba žene u Crkvi nalaze na višim položajima negoli „đakonise“ u antičko doba. Objasnio je da je uloga tzv. „đakonisa“ bila pomoći prigodom krštenja ženâ, kao i u karitativnom djelovanju, a također je napomenuo kako nije moguće da su imale sakrament svetoga reda.
Nedavno je u Vatikanu organiziran stručni znanstveni skup pod pokroviteljstvom Papinske akademije znanosti kao i Papinske akademije društvenih znanosti, a na skupu je sudjelovao i Paul Ehrlich, autor knjige „Populacijska bomba“. Ehrlich se zalaže za „kontrolu populacije“ i, u svezi s tim, za potpuni pristup abortusu, kontracepciji i sterilizaciji. Kardinal Müller je upozorio da ti ljudi mogu biti dobri znanstvenici, ali imaju pogrješna antropološka shvaćanja. Istaknuo je da uvijek trebamo poštovati naravni zakon i čovjekovo dostojanstvo. Prenapučenost može biti problem, no ne može ga se riješiti ubijanjem polovice čovječanstva! Naglasio je da Crkva treba biti oprezna kako ne bi dala vjerodostojnost takvim idejama, dodajući da je Papina želja ne isključiti te ljude, nego ostaviti utisak na njih, odnosno želi da nauče nešto od dobre katoličke antropologije kako bi imali više poštovanja prema ljudskom životu.
Kurijski se kardinal također osvrnuo na mogući dogovor između Katoličke Crkve i Bratstva sv. Pija X., rekavši da se neće tako skoro ostvariti, jer je nužno dublje pomirenje. Tko želi biti katolik mora prihvatiti katoličko vjerovanje, crkvene sabore, sedam sakramenata i ostatak Crkvenoga nauka, kao i hijerarhijsko zajedništvo s lokalnim biskupom, zajednicom svih biskupa i Svetim Ocem – rekao je katolički prelat.
Kardinal Müller je u tom kontekstu komentirao da je bilo mnogo liturgijskih zloporaba i grješaka na dogmatskom području u posljednjih pedesetak godina, no mi moramo nadići te grješke i zloporabe, a ne ih koristiti da opravdavamo odvojenost od Crkve. Istaknuo je da je katolički pogled oduvijek bio da Papa i mjesne sinode imaju pravo i dužnost reorganizirati vanjske oblike liturgije. Srž liturgije nam je dana po Objavi i ne može se promijeniti – kazao je.
Na upit postoji li liturgijska kriza, odgovorio je potvrdno, no napomenuo je da ona nije počela s Drugim vatikanskim saborom. U tom se kontekstu osvrnuo na riječi slavnog talijansko-njemačkog teologa i filozofa Romana Guardinija, koje je izrekao 1948. godine. Guardini je rekao da suvremeni čovjek, kojemu su na raspolaganju tehnologija kao i brojne druge stvari, ima problem s otajstvenim, s Bogom. On ima funkcionalističko shvaćanje liturgije, i mi moramo doći do točke razumijevanja otajstva Boga, svetoga, no to se ne može ostvariti samo izvanjskom razmjenom, vanjskim oblicima – zaključio je kardinal Müller.
Radio Vatikan
