Ovo je 100 najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj
Izbor je u 2017. doživio dramatične promjene u samome vrhu u odnosu na prošlu godinu, piše Večernji list.
Sada već tradicionalna Večernjakova lista sto najmoćnijih Hrvata, što se samoga vrha tiče doživjela je dramatične promjene u odnosu na lani. Prošlogodišnjeg najmoćnijeg Hrvata te godinu prije prvog iza Zorana Milanovića, Ivice Todorića ove godine nema na listi. Svi znamo zašto. Svu njegovu moć lex Agrokor prenio je na Vladu i izvanrednog upravitelja, kreditore i vjerovnike koji stoje u više redova.
Dogodilo se ono što smo dali naslutiti 2015. godine obrazlažući njegovu moć u nekoliko rečenica: “Kad kihne Todorić, potrese se i država. Stoga su politika, bankari i mediji oko njega stvorili sterilan prostor kao branu pokušajima ugroze njegove moći. Nekad je dovoljan spomen njegova imena da se sve odvija kako on želi, po nepisanim pravilima velikih brojki, moćnijima i od zakona”. Inače, gospodarstvenici su relativno stabilna skupina hrvatskih moćnika, za razliku od najnestabilnijih političara, koji su danas na vrhu, a sutra ih nigdje nema. Milanoviću, koji je još lani uoči izvanrednih parlamentarnih izbora bio treći, birači su oduzeli svu moć. Ukupno 24 osobe od lani više nisu na listi sto najmoćnijih, a najviše je “onemoćalih” političara, njih deset.
Predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina kao simbol moći sudbene vlasti nismo uvrstili jer njegov treći mandat istječe 15. srpnja, a predsjednica države još nije Hrvatskom saboru predložila njegova nasljednika. Za razliku od njega, Miroslav Šeparović ima velike šanse za novi mandat pa iako je i njegov mandat pri kraju, njega smo uvrstili na listu. Dok lani u relativno kaotičnom stanju na vrhu države, uoči izvanrednih izbora, ministri nisu bili među moćnicima, godinu prije bilo ih je više iz Milanovićeve Vlade, naravno jer su se do kraja mandata uspjeli nametnuti. Za većinu aktualnih ministara tek se treba pokazati hoće li iskoristiti potencijal, ili će njihovu moć “konzumirati” Plenkovićev autoritet. Najveći potencijal ima ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, s obzirom na očekivanja javnosti vezana uz kurikularnu reformu. Pri tomu, što će manje politizirati procese, njezina će moć biti veća. No, to tek treba vidjeti pa je nismo stavili na listu. U “pripetavanju” nam je ispao i ministar državne imovine Goran Marić, koji se izborio za svoj resor, međutim, njegove poteze ipak tek očekujemo.
Dok je lani na listi bilo osam žena, ove ih je godine 11. Kao i prethodnih godina, moramo napomenuti da kriterij moći nije puko bogatstvo i novac, jer ako nisu stavljeni u neku gospodarsku funkciju onda oni koji raspolažu tim imetkom ne utječu na gospodarska i društvena događanja u zemlji. Također, uspjeh nekome donosi moć, ali ako sportaši, glazbenici, umjetnici, kulturnjaci svoju karizmu ne koriste i s nekom značajnijom društvenom svrhom onda taj njihov uspjeh nije dovoljan da ih uvrstimo. Valja istaknuti i da za moć utjecaja vrijedi pravilo da se o ukusima ne raspravlja. Također, kod moći vrijeme čini svoje.
Tako se nekim od moćnih gradonačelnika uskoro može dogoditi i da izgube svu moć koju sada imaju ili dobar dio “svemoći” kao što se to dogodilo Vojku Obersnelu. To što za neke ljude možda nismo čuli, ne znači da oni nisu moćni. Osobito ove godine držali smo se i maksime “znanje je moć”. Moćan je i Ivan Mrvoš (21) i ako nastavi nizati uspjehe u pohodu na strana tržišta sa svojim pametnim klupama, mogao bi sljedeće godine biti najmlađi među utjecajnima. Inače, pri ocjeni moći gospodarstvenika, služili smo se i podacima Poslovne Hrvatske o prihodima, dobiti i broju zaposlenih u tvrtkama.
Andrej Plenković (47) – Predsjednik Vlade i HDZ-a, nakon rekonstrukcije Vlade, bez većih potresa u državi i stranci, iako sa slabašnom i rahlom saborskom većinom, apsolutni je politički vladar s nikad slabijom oporbom. Izvukao je Hrvatsku iz ideoloških rovova te pozicioniranjem HDZ-a u desni centar smirio društvene tenzije. Koliko god to bio rizičan potez za njega i HDZ, Hrvatska je profitirala od HDZ-HNS Vlade, a i aktualni trenutak vapi za političkom stabilnošću umjesto novih izbora s izvjesnim sličnim rezultatom. Utjecajan je i zbog bruxelleskih veza. Dosljedno zastupa stav prema krizi u Ukrajini sukladno principima na kojima je u Domovinskom ratu obranjena cjelovita Hrvatska. U Hrvatskom saboru odigrao je retoričku simultanku s oporbom kao lojalan vođa tima u obrani ministra Zdravka Marića.
Emil Tedeschi (50) – Vlasnik Atlantic grupe s prihodima od 5,17 milijardi kuna u 2016. (5,45 u 2015.) i neto dobiti od 163 milijuna kuna (242 u 2015.). Ima 11 vodećih brendova. Lani je osvojio priznanje za najbolje korporativno upravljanje u Hrvatskoj kao i nagradu za odnose s investitorima na Zagrebačkoj i Beogradskoj burzi. U Sloveniji je Atlantic proglašen najboljim poslodavcem u kategoriji velikih poduzeća.
Kolinda Grabar-Kitarović (49) – Predsjednica države, prema Forbesu, bila je 46. najmoćnija žena svijeta u 2016. Mediji su se rugali njezinu “probijanju” u prvi red uz američkog predsjednika na summitu NATO-a u Bruxellesu, ali ona je taj “gaf” i “blamažu” pretvorila u svoj veliki uspjeh kad je kritičarima uzvratila: “Pa to mi je posao!” Jer želim, kako je rekla, da Hrvatska postane lider u nekim procesima, a ne da je na margini. Potvrda Bijele kuće da Donald Trump u srpnju dolazi u Poljsku na summit Inicijative “Tri mora” (Jadran – Baltik – Crno more), koji je ona čvrsto podupirala pa joj je i poljski predsjednik Andrzej Duda priznao zasluge za taj uspjeh, daju joj pravo da se sada ona slatko smije. Nema ovlasti, ali kao jedina izabranica naroda među dužnosnicima, ima veliku moć utjecaja na stavove javnosti i nametanja smjera kojim Hrvatska treba ići, pa ne čudi što je i Večernjakovu “Hrvatsku kakvu trebamo” prepoznala kao značajnu platformu.
Ante Vlahović (66) – Većinski je dioničar Adris grupe (860 milijuna kuna prihoda u 2016.) i predsjednik uprave od 1995., te predsjednik NO Croatije osiguranja od 2014. Posjeduje rovinjsku turističku kompaniju Maistru u kojoj su neki od ponajboljih jadranskih hotela, te je predsjednik NO-a od 2005. godine. Adris je kreditirao Agrokor s više od milijardu kuna. Vlahović je naš najveći filantrop.
Miljenko Živaljić (56) – Predsjednik uprave Zagrebačke banke od 2015., a član uprave od 2007. Upravlja s 917 milijuna eura, a prihod 2015. bio je sedam milijardi kuna, s 3844 zaposlena. Zaba drži četvrtinu bankarskog tržišta. Odigrao je važnu ulogu u stabiliziranju krize u Agrokoru.
Zanimljiv popis u cijelosti možete pročitati ovdje.
