Sabor joj uskratio povjerenje, a još uvijek je na mjestu pravobraniteljice
Foto: fah
Hrvatski sabor u petak je dnevni red proširio sa 16 novih točaka, a dio oporbe žestoko se usprotivio hitnoj proceduri za Zakon o pravobranitelju za djecu kojim vladajući, ocjenjuju, žele otvoriti prostor za smjenu aktualne pravobraniteljice Ivane Milas Klarić jer im je politički nepodobna.
“Kub nezavisnih zastupnika i HSU-a protivi se uvrštenju tog zakona u hitnu proceduru jer je očito kako se izmjene odnose na penalizaciju pravobraniteljice za djecu ukoliko vladajuća većina iskažu rezervu ili negativan stav prema izvješću. To je zapravo politička represija”, rekao je nezavisni Goran Beus Richembergh, optužujući vladajuće da uvode “institut političkog silovanja”.
Zamjerio im je i da nastoje smijeniti pravobraniteljicu zbog navodnog političkog pripadništva. “To je nedopustivo jer takva odredba ne postoji u zakonu koji regulira ni jedno pravobraniteljstvo, pa ni ovo. Ne jurite i ne pokazujte svima ovaj primitivni politički cilj”, poručio je.
Hitnosti procedure usprotivila se i SDP-ova Sabina Glasovac. “Smatramo da se kroz hitnost procedure želi otvoriti prostor za hitnu eventualnu smjenu pravobraniteljice za djecu kroz neprihvaćanje njezinog izvješća i mislimo da to ne biste trebali raditi na ovako brutalna način, da se obračunavate sa nepodobnim pravobraniteljima”, istaknula je Glasovac.
Milas Klarić zabrinuta za svoj položaj? – apelira da Vlada što žurnije uputi u proceduru novi prijedlog zakona o Pravobranitelju za djecu
I Mostova zastupnica Ines Strenja Linić drži da ovaj zakon treba ići po redovitoj proceduri. “Pravobraniteljica će, biti jedna od rijetkih koja će biti smijenjena nakon što se ne prihvati izvješće, za razliku od nekih čija su izvješća bila loša i nismo im skidali glave, a trebali smo”, poručila je.
Hitnosti postupka usprotivio se i zastupnik talijanske manjine Furio Radin, napominjući kako je pravobranitelj autonoman i nezavisan po definiciji. “Trebao bi odraditi svoje mandate uvijek i bez obzira na vlade koje se mijenjaju”, rekao je Radin.
“Nikome ne prijetimo, obratili ste se izravno da netko nekom prijeti, nego ćemo sukladno proceduru glasovati o hitnosti”, uzvratio je na oporbene prozivke predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a nakon toga je saborska većina izglasala hitnost postupka za spomenuti zakon.
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je podsjetila kako je Ustavni sud odlukom iz sredine ožujka ove godine ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu uz ocjenu da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom, jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika.
Temeljem te odluke, važeći zakon prestaje važiti 1. kolovoza ove godine pa Vlada u saborsku proceduru šalje novi zakon, koji prema riječima ministrice Murganić, u sadržanoj smislu uređuje institut pravobranitelja vrlo slično kao i ukinuti zakon.
Podsjetimo, Milas Klarić zapravo “transparentno” (javno) zanemaruje činjenicu kako upravo na temelju volje parlamentarne većine Hrvatskog sabora izražene 10. lipnja 2016. godine, kada nije prihvaćeno njeno godišnje izvješće, ona više ne bi smjela obnašati dužnost pravobraniteljice.
“Neovisnost” ne znači da rad pravobraniteljice i njezina ureda s 18 zaposlenih (16 službenika i 2 zamjenika) ne smije biti podvrgnut nekom obliku nadzora. Neovisnost institucije pravobranitelja znači neovisnost u organizacijskom i financijskom djelovanju, kako je to propisano Pariškim načelima. Naime, Pariška načela jasno određuju što podrazumijeva pojam “neovisnost”: “Nacionalne institucije [za promicanje i zaštitu ljudskih prava] morale bi imati infrastrukturu pogodnu za neometano obavljanje djelatnosti, a napose adekvatno financiranje. Svrha adekvatnog financiranja je omogućavanje nacionalnoj instituciji da ima vlastito osoblje i prostorije, kako bi bila neovisna od Vlade i slobodna od financijskog nadzora koji bi mogao utjecati na njenu neovisnost”. Organizacijska i financijska neovisnost te neovisnost u djelovanju ne znače nepostojanje nadzora nad radom pravobranitelja te odgovornosti za taj rad pred Saborom koji ih je, kao predstavničko tijelo građana, imenovao. Godišnje izvješće koje pravobranitelji podnose Saboru ne predstavlja niti običan “izvještaj o stanju zaštite ljudskih prava”, već prvenstveno izvješće o njihovom radu i radu njihovog ureda, s obzirom da Zakon u čl. 18. st. 1. jasno određuje: “Pravobranitelj za djecu podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.”. Stoga, premda njihov rad mora biti neovisan, evaluacija toga rada i njegovih rezultata od strane Sabora kao svojevrsnog “poslodavca” mora postojati, a jednako tako i odgovornost pravobranitelja u slučaju lošeg obnašanja dužnosti, kako je to slučaj s Milas Klarić.
Izvor: Hina/narod.hr
