General Pavao Miljavac: Tuđman mi je rekao ‘Nemoj se iznenaditi ako ste drugi dan u Kninu’
U četvrtak navečer, kada se vratio iz Ženeve, sazvao je VONS i državnom vrhu objavio da se ujutro kreće s operacijom
Ususret 22. godišnjici Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, razgovarali smo s umirovljenim generalom i bivšim ministrom obrane Pavlom Miljavcem o događajima netom prije početka akcije.
U danima koji su prethodili “Oluji” državni vrh provodio je domobilizaciju vojnih snaga i pripremao se za opsežnu akciju oslobađanja teritorija pod okupacijom i kontrolom pobunjenih Srba. U cijeloj operaciji sudjelovalo je više 220.000 vojnika od kojih je jedan dio trebalo obučiti i vojnički rečeno “spojiti vojnika s puškom”, rekao je Miljavac.
“Glavni stožer je zapovješću generala Červenka, koji je bio načelnik, tada osnovao dva operativna tima za provođenje operacije, na jednom sam ja bio na čelu, a drugoga je vodio general Viktor Vrbanac. Takva dva tima su omogućila neprekidno vođenje i zapovijedanje tijekom ovakve složene operacije”.
Točno je da je Oluja trebala početi osam dana ranije. Međutim, zbog domobilizacije snaga zamolili smo predsjednika Franju Tuđmana da odgodi početak. Koliko-toliko mobilizirane vojnike trebalo je vojnički ustrojiti i obučiti”, kaže Miljavac, no s druge strane tajnost akcije nije se mogla izbjeći jer u Hrvatskoj je ostalo onih koji su komunicirali s pobunjenim Srbima i to se znalo jer smo ih pratili i slušali njihovu komunikaciju. Znali su da se sprema nešto krupno, no nisu znali točno vrijeme i opseg operacija koje će se izvesti”.
“Definitivno se odlučilo na sastanku uoči Ženeve, gdje se naša delegacija našla s pobunjenim Srbima. Sastanak je bio, dakle, dan prije Ženeve, na njemu smo kod pokojnog predsjednika Tuđmana bili general Červenko, general Gotovina i ja. Predsjednik je točno rekao: ‘Ako pobunjeni Srbi ne bace oružje i ne prihvate hrvatsku državu, vi idete u operaciju’. U četvrtak navečer, kada se vratio iz Ženeve, sazvao je VONS i državnom vrhu objavio da se kreće ujutro s operacijom”., rekao je Miljavac za Direktno.
Sve je bilo obavijeno nekakvim nerealnim osjećajem, prisjeća se Miljavac te dodaje: “Sve te godine priprema, trpljenja napada i udara i stradavanja civila, sve je to davalo osjećaj kao da se tako velika akcija neće dogoditi. No, u helikopteru na povratku s Brijuna, general Červenko mi je, inače uvijek vesele naravi, rekao ‘Ne brini, riješit ćemo mi to, nije to problem’. To me nekako opustilo, nije to bila mala stvar. Operacija je bila velika, u njoj je sudjelovalo više od 220.000 ljudi”.
Iako je težište bilo oslobađanje Knina gdje je bio Ante Gotovina, operacija nije mogla krenuti i biti uspješna da se išlo u oslobađanje samo Knina, objašnjava Miljavac zašto je za operaciju trebao toliko veliki broj vojnika.
“Da se krenulo samo u oslobađanje juga i Knina, pobunjeni Srbi povukli bi svoje snage prema jugu te bi rat još potrajao što nama nije bilo nikako u interesu. Zato smo krenuli u napad cijelom dužinom okupiranog teritorija te se potrudili da operacija bude brza i da Hrvatska vojka dođe na međunarodno priznate granice. Integralni dio operacije Oluja odvijao se pod nazivom “Zid” u Istočnoj Slavoniji”, prisjeća se Miljavac.
“General Stipetić je preuzeo zapovjedništvo u Đakovu jer nije bilo za očekivati da mi krenemo sa napadom da se iz Srbije neće aktivirati. Stipetić je otišao na Istok s dvije gardijske brigade i preuzeo zapovjedništvo bojišta te tamo ostvario pobjedu koja je bila integralni dio operacije “Oluja”.
Iako je operacija trebala trajati deset dana koliko je i bilo dogovoreno s međunarodnom zajednicom da bi se spriječile velike ljudske žrtve, mi smo predviđali da će trajati tri do četri dana dok ne uđemo u Knin, rekao je Miljavac koji se prisjetio i toga da mu je predsjednik Tuđman na njegovu prognozu o trajanju operacije odgovorio: “Nemoj se iznenaditi ako ste drugi dan u Kninu”.
“Jug se forsiralo i tijekom prijašnjih godina pa su postavljene i neke predispozicije. Druga stvar, najviše profesionalnih postrojbi bilo je na tom području, a uz to im je pomagalo i nekoliko najkvalitetnijih pričuvnih. Bili su stvoreni svi preduvjeti da se Knin zauzme čim prije. I neprijatelj je to primijetio pa su pokušali manja pregrupiranja prije Oluje, ali im je bilo prekasno”, rekao je Miljavac i dodao: “Pripreme i operacije koje su odrađene prije Oluje dovele su srpske snage u poluokruženje i to je dovelo do toga da je nevjerojatno brzo i relativno lako pao glavni simbol svega onog s početka devedesetih, njihov politički i vojni centar, a odmah nam je postalo jasno da će to imati odjek na ostatak te paradržave i imalo je. S našim ulaskom u Knin njima je pao moral, oslobođenje je postalo nezaustavljivo”, prisjeća se Miljavac.
“Operacija ‘Oluja’ bila je jako dobro pripremljena i izvedena jako profesionalno po svim međunarodnim pravilima ratovanja i ona je nešto na što svi moramo biti ponosni”, završio je Miljavac.
Izvor: Marijan Opačak/direktno.hr
