Kakva je organizacija OECD u kojoj Hrvatskoj priječe ulazak Mađarska i Slovenija?
Slovensko i mađarsko odbijanje davanja podrške Hrvatskoj za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj ovih su dana bile aktualne vijesti. Slovenija je to učinila zbog odbijanja Hrvatske da prihvati presudu kompromitiranog arbitražnog suda, a Mađarska zbog zbog odnosa prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju.
Što je zapravo OECD i što članstvo u njemu znači za Hrvatsku?
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj međunarodna je ekonomska organizacija sa sjedištem u Parizu, osnovana 14. prosinca 1960. kao nasljednica Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OECC) nastale 1948. u sklopu Marshallova plana s ciljem rekonstrukcije europskog gospodarstva razorenog u Drugom svjetskom ratu.
OECD je jedinstven forum, međuvladina organizacija u kojoj vlade više od 30 tržišnih demokracija rade zajedno na rješavanju gospodarskih, društvenih i upravljačkih izazova globalizacije kao i na iskorištavanju vlastitih mogućnosti. Države članice OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Čile, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Izrael, Italija, Japan, Koreja, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland , Norveška, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države.
OECD zajedno okuplja vlade zemalja iz cijeloga svijeta koje se zalažu za demokraciju i tržišno gospodarstvo, kako bi se podržao ekonomski rast, povećala zaposlenost, podigao životni standard, održala financijska stabilnosti, pomogao ekonomski razvoj drugih zemalja te da bi se pridonijelo rastu svjetske trgovine. Pod održivim gospodarskim rastom OECD podrazumijeva rast koji predstavlja ravnotežu između ekonomskih, socijalnih pitanja i pitanja okoliša.
Hrvatska Vlada u travnju 2014. osnovala je Međuresornu radnu skupinu za jačanje suradnje Hrvatske i OECD-a s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova kao koordinatorom i zamjenikom ministrice vanjskih i europskih poslova kao predsjedateljem te ukupno 14 državnih tijela u sastavu Međuresorne radne skupine.
