Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org) Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i upućuje…
Read more
Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost…
Read more
Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje…
Read more
Foto: Sarajevo (MJ) Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Sarajevo živjelo je 34.873 (6,6% ukupnog stanovništva općine) pripadnika hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine bilo ih je 17.934 (3,9%). Nakon rata, prema popisu iz 2013. godine u općini Sarajevo je bilo 16.939 (48,57%) Hrvata manje nego 1991. godine. Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u…
Read more
Slika 1. Naslovnica tjednika Telegram iz 1967. “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaˮ objavljena na prvoj stranici zagrebačkog tjednika “Telegram – Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanjaˮ, godina 8., broj 359., 17. ožujka 1967. godine. Tekst “Deklaracije” sastavljen je u prostorijama Matice hrvatske tjedan dana prije objave. Sastavili su ga znanstvenici, književnici…
Read more
Foto: Sarajevo (MJ) Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Sarajevo živjelo je 34.873 (6,6% ukupnog stanovništva općine) pripadnika hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine bilo ih je 17.934 (3,9%). Nakon rata, prema popisu iz 2013. godine u općini Sarajevo je bilo 16.939 (48,57%) Hrvata manje nego 1991. godine. Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u…
Read more
Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ) Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu…
Read more
Da se ne zaboravi! Policija je bila prva oružana sila u Republici Hrvatskoj koja je branila ustavni poredak i teritorijalni integritet Hrvatske te održavala javni red i mir. Prve oružane formacije Republike Hrvatske bile se Specijalne jedinice policije (SJP) koje su stale u obranu državnog suvereniteta. Sloganom „Borbom do slobode“ započela je borba za obranu…
Read more
Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga. “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu pravoslavni slavenski narodi, ćirilicu je vrlo rano prihvatio…
Read more
Zagrebačka “Kockica” – sjedište Saveza komunista Hrvatske Svjedoci smo novog igrokaza komunističke mladeži. Komunistička mladež se preko medija svađa o izboru predsjednika/predsjednice Vrhovnoga suda Hrvatske. Da bi ih Hrvateki bolje razumjeli počela je spika i na engleskom. Napuhanko s Pantovčaka koristi svoje ustavno pravo da Saboru predloži svog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Taj…
Read more
Slika 1. Glagoljično slovo (Krk) (MJ) Hrvatsku jezičnu baštinu čine tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica te trojezičnost: latinski, staroslavenski, hrvatski. Ovdje je riječ o hrvatskoj glagoljici. Slika 2. Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljube De Karine Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća.…
Read more
Foto: Cazin.NET U općini Sanski Most je 1991. godine živjelo 3.227 osoba hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine samo 722 osobe. Broj Hrvata u općini Sanski Most smanjio se za 77,63%. Ratni zločin u općini Sanski Most izvršen je nad 96 osoba hrvatske nacionalnosti. U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena 85 žrtava ratnog…
Read more
Prvi je javno demonstrirao uporabu etera za narkozu William Thomas Green Morton u Massachusetts General Hospital u Bostonu 16. listopada 1846. Pet mjeseci nakon javne demonstracije eterske narkoze u Bostonu, u Zadru su kirurzi Cezar Pellegrini-Danieli, Jerolim Definis i Toma Fumegallo uz pomoć Ivana Bettinia obavili prvu operaciju u eterskoj narkozi, 13. ožujka 1847. godine,…
Read more
Foto: wikipedija Prema popisu stanovništva 1991. u općini Prozor ( Rama) živjelo je 19.760 stanovnika. Stanovništvo prema nacionalnoj strukturi bilo je: 12.259 (62,03%) Hrvata, 7.225 (36,56%) Bošnjaka-Muslimana, 45 (0,22%) Srba te 231 (1,16%) ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika smanjio se za 5.480. Godine 2013. u općini je živjelo 10.702 Hrvata (74,90%…
Read more
Slika 1. Naslovnica knjige o Franji Kuhariću (MJ) Papa Ivan Pavao II. zagrebačkoga je nadbiskupa Franju Kuharića imenovao kardinalom 2. veljače 1983. Bio je moralni autoritet za komunističke vlasti i u doba stjecanja hrvatska neovisnosti. Svojim djelovanjem hrabrio je hrvatske branitelje, tješio ucviljene majke i stalno pozivao na poštovanje moralnih načela i u ratu. „Franjo…
Read more
Slika 1. Arheološki lokalitet Bribirska glavica (MJ) Bribirska glavica (uz Biskupiju, Nin i Solin) spada u najvažnije arheološke lokalitete Hrvatske i spomenik je kulture najviše kategorije. Otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun vršio je istraživanja 1908. godine i lokalitet nazvao „Hrvatskom Trojom“. Arheološki lokalitet Bribirska glavica obuhvaća površinu od 7 hektara. Nalazi se iznad…
Read more
Foto: Travnik.ba Prije rata (1991.) u Travniku je živjelo 25.750 (36,91%) Hrvata, a 2013. godine 15.102 (28,20%). Broj Hrvata je bio 2013. godine manji za 10.648 osoba, odnosno 41,35% manji. Muslimani su u Travniku počinili ratni zločin nad 116 Hrvata (Davor Marijan i sur.). U kolovozu 1992. godine u Travnik, u vojarnu, dolazi 17. krajiška…
Read more
Foto: Hercegovina.info Novotravnička općina je na popisu stanovništva 1991. godine imala 30.713 stanovnika. Hrvata je bilo 12.162 ili 39,59%, Bošnjaka-Muslimana 11.625 ili 37,85%, Srba 4.097 ili 13,33%, a ostalih 2.829 ili 9,21%. Popis stanovništva iz 2013. godine pokazuje da se broj Hrvata u općini Novi Travnik smanjio za 9,54% (1.160 žitelja). Općina Novi Travnik imala…
Read more
Foto: Dnevnik.ba Nevesinje je, prema popisu iz 1991. godine, imalo 14.448 stanovnika, od čega je Srba bilo 10.711, Bošnjaka 3.313, Hrvata 210, Jugoslavena i ostalih 214. U općini Nevesinje je izvršen ratni zločin nad 12 Hrvata. Srbi su ubili 5 civila koji nisu imali nikakve veze s oružanim sukobom, niti su predstavljali prijatenju. Prema Istraživačko…
Read more
Slika 1. Detalj sa spomenika hrvatskoj himni u u Zelenjaku (MJ) “Horvatska domovina” Na naslovnoj stranici književnoga lista Danica objavljena je 14. ožujka 1835. domoljubnu pjesmu Horvatska domovina. Pjesmu je napisao zagrebački pravnik i književnik Antun Mihanović (1796. – 1861.), jedan od pjesnika hrvatskoga narodnoga preporoda. Dijelovi pjesme postali su osnova današnje himne Republike Hrvatske.…
Read more