Petar Preradović

Slika 1. Spomenik Petru Preradoviću u Zagrebu (MJ) Petar Preradović (1818. – 1872.), austrijski general, hrvatski književnik, pjesnik i prevoditelj, najznačajniji pjesnik hrvatskog romantizma. Preradović je svoj života proveo izvan domovine službujući u mnogim mjestima Austro  ̶ Ugarske Monarhije. Pod utjecajem Ivana Kukuljevića Sakcinskog Preradović je počeo pisati na hrvatskome jeziku (1840.). U svojim pjesmama…

Read more

Muslimanski zločini u općini Kreševo 1992. – 1995.

Foto: Općina Kreševo Demografska struktura kreševske općine po popisu stanovništva iz 1991. godine pokazuje da je u njoj većinski hrvatski narod. Te godine općina je imala 6.731 stanovnika, a Hrvati su činili 70 posto, Muslimani-Bošnjaci 22,8 posto i Srbi 5 posto stanovništva. Prema popisu iz 2013. Broj Hrvata se smanjio za 565 (11,99%) Ratni zločin…

Read more

“S margine političkoga spektra” – Nisu ga voleli

Foto: libri.hr Umro je Milan Bandić. Počivao u miru!  Nakon smrti gradonačelnika Milana Bandića može se svašta pročitati, više je zločestih, negativnih komentara, neljudskog blaćenja, laži i govora mržnje prema pokojniku. Politički analitičari, dežurni komentatori su se potrudili da iskažu svoj negativan stav i tako su se željeli dodvoriti negativnim mainstream medijima zaboravljajući kazati suštinu.…

Read more

Antun Gustav Matoš

Slika 1. Spomenik Antunu Gustavu Matošu u Zagrebu (MJ) Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.), hrvatski pjesnik, novelist, esejist, feljtonist i putopisac. Matoš je za sebe znao reći: ,,Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem.“ Nakon što je dezertirao iz Austro-ugarske vojske pobjegao je u Srbiju i živio u Bogradu tri godine.…

Read more

Visovac

Slika 1. Visovac (MJ) Na Visovačkom jezeru nalazi se otočić Visovac koji je pored Skradinskog buka najprepoznatljiviji i najpoznatiji dio Nacionalnog parka Krka. Nalazi se u mirnom toku rijeke Krke između Roškog Slapa i Skradinskog Buka. Franjevci su se sklonili na Visovac pred osmanlijskom navalom tijekom 15. st. Prije njih su otok nastanjivali pustinjaci sv.…

Read more

Muslimanski zločini u općini Jablanica 1992. – 1995.

Slika 1. Muzej revolucije (MJ) U općini Jablanica se broj Hrvata smanjio za 1.565 (68,31% ako se usporedi popis stanovništa iz 1991. i popis iz 2013. godine).   U ratnom sukobu, u općini Jablanica, između HVO-a i Armije BiH u kategoriju ratnog zločina spada ubojstvo 69 Hrvata. Od toga su bila 54 zarobljena i ubijena…

Read more

Kliška tvrđava

Slika 1. Tvrđava Klis (MJ) Na prijevoju između Kozjaka i Mosora, na strateški važnom položaju, podignuta je tvrđava Klis na nepristupačnoj strmoj hridi. Tvrđava spada među najistaknutije utvrde u Hrvatskoj, jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Utvrda je podignuta na stjenovitoj klisuri koja se pruža u smjeru sjeveroistok-jugozapad i izdaleka je gotovo…

Read more

Uloga Srpske pravoslavne crkva u Domovinskom ratu

Nakon smrti Josipa Broza Tita (1980. g.) Srpska pravoslavna crkva (SPC) započima s političkim djelovanjem i postaje glavni promotor stvaranja velike Srbije. Teška gospodarska i politička situacija u Jugoslaviji i prijeteći raspad SFRJ je doveo SPC na političku scenu i dolazi do bujanja „svetosavskog nacionalizma“. Trojstvo svetosavskog nacionalizma: Bog na nebu, kralj u državi, domaćin…

Read more

Bitka za Pakrac (1. – 3. ožujka 1991.)

Slika 1. Hrvatski specijalci 1991. u Pakracu (braniteljski portal-narod.hr) U Pakracu su aktivni policajci srpske nacionalnosti i mobilizirani rezervisti razoružali policajce hrvatske nacionalnosti i zauzeli policijsku postaju 1. ožujka 1991. Bila je to oružana pobuna Srba koju je vodio Srbin Jovo Vezmar (zapovjednik policijska postaje). Sve oružje namijenjeno rezervnom sastavu policijske postaje dano je Srbima…

Read more

Starohrvatske crkve u Kaštelima

Slika 1. Kopija povelje kneza Trpimira (MJ) Između Solina i Trogira smjestila su se Kaštela: Sućurac, Gomilica, Kambelovac, Lukšić, Stari, Novi i Štafilić. Arheološkim istraživanjima otkriveni su nalazi koji ukazuju da su u Kaštelima bila naselja od prapovijesti (nalazišta na više lokaliteta Resnik – antički Sikuli,  Bijaći-Stombrate, Mujina pećina, Biranj i Donje Krtine). Istraživanjima su,…

Read more

Muslimanski zločini u općini Čapljina (1992. – 1995.)

Foto: Čapljina, Deutsche Welle Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Čapljini bilo je 53,7% Hrvata, a prema popisu iz 2013. taj se broj povećao na 78,5% zbog doseljenih Hrvata koji su prognani s područja koje kontroliraju Muslimani i Srbi. Broj Hrvata se povećao za 5.569 odnosno za 37,2%. Prema knjizi Davora Marijana i…

Read more

Utemeljitelji hrvatske povijesne znanosti

Slika 1. Naslovnica knjige Povijest Hrvata (MJ) Ivan Kukuljević Sakcinski Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.) bio je povjesničar, književnik, arheolog, bibliograf i političar. Pokrenuo je prvi hrvatski povijesni časopis Arkiv za poviestnicu jugoslavensku te je bio prvi predsjednik Hrvatskog arheološkog društva. Bio je počasni član Jugoslavenske akademije, kojoj je oporučno ostavio ogromnu biblioteku i…

Read more

Rušenje hrvatskih sakralnih objekata tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1991. – 1995.)

(foto: crkva-u-bih, wikipedija) Tijekom agresije Srbije na Bosnu i Hercegovinu i tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba uništeni su mnogi sakralni objekti (crkve, župne kuće, samostani, kapelice, groblja, džamije). Uništavanje sakralnih objekata i drugih crkvenih zdanja u Bosanskoj posavini Prostor Bosanske posavine je „pokriven“ s četiri dekanata Vrhbosanske nadbiskupije: Brčanski, Derventski, Dobojski i Šamački. U navedena četiri Dekanata…

Read more

„S margine političkoga spektra“ – Dvostruka mjerila

  Riječka tri majmuna aktualizirali su pitanje diskriminacije, govora mržnje i antihrvatske politike u hrvatskom društvu. Najveći krivac za postojeće stanje jest Vlada koja zbog svojih dvostrukih mjerila nije ništa napravila već je dopustila diskriminaciju i govor mržnje prema domoljubnim Hrvatima, braniteljima, katolicima i onima koji se ne uklapaju u njihov svjetonazor, njihovu političku opciju.…

Read more

Tradicija obrtništva u Hrvatskoj

  Slika 1. Zgrada hrvatskih obrtnika (MJ) Cehovi u južnoj Hrvatskoj naslanjaju se na tradiciju obrtništva još iz rimskih vremena, kontinuirano sve do danas. Obrtnici sjeverne Hrvatske, stvarajući prvo obrtničke bratovštine, a kasnije cehove, pokazuju u svojoj organizaciji pripadnost srednjoeuropskom prostoru. O ugledu obrtnika govore podatci da davne 1447. godine gradska uprava daje krojačima Gradeca…

Read more

Srpski zločini u općini Ključ 1992. godine

(foto: sh.wikipedia.org) U općini Ključ, prije rata (1992. – 1995.), živio je mali broj Hrvata, činili su 1,10% stanovništva općine. Nakon rata njihov broj se smanjio za 90,71% (prema popisu iz 2013. godine), pa je njihov udio u ukupnom stanovništvu pao s 1,10% na 0,20%. Bošnjaci (Muslimani) su bili u većini (62% 1991. g.), a…

Read more

Hrvatski mučenici

Slika 1. Crkva Hrvatskih mučenika – Udbina (MJ) Pod pojmom mučenik obuhvaćeni su svi oni koji su stradali boreći se «Za krst časni i slobodu zlatnu». Dan hrvatskih mučenika je hrvatski spomendan. Tog dana Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje…

Read more

Dr. Ante Starčević

Slika 1. Spomenik dr. Anti Starčeviću u Zagrebu (MJ) Ante Starčević (1823. – 1896.), hrvatski političar, publicist, književnik, utemeljitelj Stranke prava. Jedan od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti s kraja 19. stoljeća. Studirao je filozofiju na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu 1843. – 45., potom teologiju u Senju. U Pešti je 1846. promoviran u doktora filozofije.…

Read more

Srpski zločini u općini Jajce (1992. – 1995.)

(foto: Grad Jajce  narod.hr) U općini Jajce je nakon Domovinskog rata (usporedba popisa stanovništva iz 1991. i 2013. godine) broj Hrvata smanjen za 20,49% (3.235 Hrvata manje nego 1991.) Ubojstvo 54 Hrvata u općini Jajce spada u kategoriju ratnog zločina. U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena 49 žrtava ratnog zločina. Tijekom Domovinskog…

Read more

Hvala Tatjana!

Slika 1. Spomenik Žarko Manjkasu Crvenkapi u Dubravi   Kao što se Tatjana pita tako bi se svi mi trebali zapitati čime nas je Đorđe zadužio? Je li nas zadužio ovom izjavom, nakon zločina u Vukovaru: “Mene je lično, od svih onih scena iz Vukovara, koje su bile monstruozne, najviše uplašilo lice one časne sestre…

Read more
Skip to content