DA SE NE ZABORAVI – Srpski zločin u Lušcu 1991.

Slika 1. Spomen križ u Lušcu (foto: narod.hr) Pokolj u Lušcu 2. studenoga 1991. godine Lužac, vukovarsko prigradsko naselje. Pobunjeni Srbi su 2. studenog 1991. godine uz pomoć JNA i paravojnih postrojbi srbočetnika slomili nadljudski i herojski otpor hrvatskih branitelja u gradskoj četvrti Lužac gdje su potom počinili niz stravičnih zločina. Zbog žestokog otpora kojeg…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Prve hrvatske opere

Slika1. Spomenik Ivanu Zajcu u Rijeci (MJ) Ljubav i zloba Ljubav i zloba smatra se prvom hrvatskom operom; praizvedena je 28. ožujka 1846. u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Skladatelj opere je Vatroslav Lisinski, libreto za operu napisao je Josip Car, a Dimitrije Demeter ga je preradio pa su ga navodili kao autora libreta. Instrumentalizaciju…

Read more

Ministarstvo kulture i medija glavni je promotor govora mržnje u Hrvatskoj

Slika 1. Ministrica kulture i medija (MJ)  Ministarstvo kulture i medija financira one koji šire govor mržnje i mržnju prema neistomišljenicima. Ministarstvo kulture i medija financira neke udruge (npr. Lupi ga, Priznajem…), stranke (npr. SDSS), novine (npr. Novosti, mainstream medije itd.), koji šire govor mržnje, koji šire laži, vrše cenzuru pa direktno i indirektno šire…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit

Slika 1. NP Paklenica (MJ) Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit nalaze se unutar Parka prirode Velebit. Područje Paklenice proglašeno je nacionalnim parkom 19. listopada 1949. (Paklenica je prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojega je trebalo revidirati svake godine, a što se nije činilo). Sjeverni Velebit je najmlađi nacionalni…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Park prirode Velebit

Slika 1. Sveto brdo (MJ) Velebit, reljefno i vegetacijski najznačajnija planina Hrvatske, zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti, 1978. godine uvršten je u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a. Pripada Dinarskom gorju, a parkom prirode proglašen je 1981. Unutar granica Parka smještena su i dva nacionalna parka, Nacionalni park Paklenica i Nacionalni…

Read more

DA SE NE ZABORAVI – Srpski zločin u Lipovači

Slika 1. Uništena kuća, djelo agresora (MJ) Srpski zločin u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača, malo pitomo selo od sedamdesetak kuća i 267 stanovnika, smješteno je ispod istoimenog brdašca u Karlovačkoj županiji. Tijekom Domovinskog rata selo je bilo okupirano. Od 1. siječnja 1992. Godine do oslobođenja nitko od Hrvata nije više živio u Lipovači jer…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Đuro Deželić

Slika 1. Spomenik Đuri Deželiću u Zagrebu (MJ) Đuro Stjepan Deželić (1838. – 1907.) bio je književnik, povjesničar, publicist, novinar i gradski vjećnik grada Zagreba. Zaslugom Đure Deželića uređeni su Sveučilišni, Akademički i Nadbiskupski trg te brojne gradske ulice u Zagrebu, vodovod, pučke škole i humanitarne ustanove. Bio je član Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja. Družba…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Muzej krapinskoga pračovjeka

Slika 1. Muzej krapinskih neandertalaca (MJ) Nalazište krapinskih neandertalaca na lokalitetu „Hušnjakovo“ prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom  nalaza i otkrićem najvećega obitavališta neandertalskoga pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija. Slika 2. Skulptura pračovjeka…

Read more

DA SE NE ZABORAVI – Srpski zločin u Tordincima

Slika 1. Tordinci – spomen obilježje (Foto: Glas koncila) 25. listopada 1991. godine – okupacija Tordinaca, zločin JNA i četnika. Tordinci su hrvatsko mjesto sjeverno od Vinkovaca u blizini srpskih sela koja su bila žarišta velikosrpske pobune u istočnoj Slavoniji: Markušica, Bobota, Trpinja i Karadžićevo. Prvi napad na Tordince bio je 6. rujna 1991. godine.…

Read more

Kraj priča o Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu KBC-a Split!?

Slika 1. Planirana zgrada OHBP na mjestu plućnog odjela, idejno rješenje (jutarnji.hr) Priča o Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu KBC-a Split (OHBP) je zanimljiva i poučna jer pokazuje nedostatak strategije razvoja zdravstvenog sustava RH, pokazuje neodgovorno ponašanje odgovornih osoba (ministara, ravnatelja, gradonačelnika). Rezultat tog ponašanja je da KBC Split još nema Objedinjeni bolnički hitni prijam. Kao…

Read more

Jugo-komunistički zločini u Dubrovniku 1944./45.

Slika 1. Naslovnica knjige Hrvoja Kačića Daksa – simbol komunističkog terora Daksa je najveće pojedinačno stratište i grobište dubrovačkog kraja. Daksa je simbol komunističkog terora nad hrvatskim stanovništvom dubrovačkog kraja. Nakon takozvanog oslobođenja Dubrovnika uslijedio je komunistički teror (ubijanje, zatvaranje, konfiskacija imovine, zastrašivanje stanovništva). Danas je poimence poznato 697 žrtava (369 civila i 327 ratnih…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Ilok

Slika 1. Grb grada Iloka –  Društvo Iločana i prijatelja Iloka (MJ) Grad Ilok razvio se na obroncima Fruške gore, iznad Dunava. Stari kraljevski grad Ilok  najistočniji je grad Republike Hrvatske. Arheološki nalazi pokazuju da je bio naselje od mlađeg kamenoga doba do današnjih dana. Arheološka istraživanja su otkrila bogata nalazišta vinkovačke i vučedolske kulture.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Biokovo

Slika 1. Biokovo (MJ) Biokovo se proteže duž Jadranske obale od prijevoja Dubci do Baćinskih jezera (općina Ploče), a sjevero-istočnu granicu čini dionica autoceste A1. Biokovo pripada Dinarskom planinskom lancu koji se pruža od Ćićarije u Istri do granice s Crnom Gorom. Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojemu se nalazi…

Read more

DA SE NE ZABORAVI – Srpski zločin u Baćinu

Slika 1. Spomen soba Domovinskog rata u Baćinu (župa Hrvatska Dubica)   O zločinu u Varivodama zna se sve (istina i laži), o srpskom masovnom zločinu kod Baćina malo se zna jer se stalno prešućuju, pa zaboravne treba podsjetiti!   Pokolj kod Baćina Masovna grobnica kod sela Baćin druga je po veličini iza Ovčare. U…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Operacija Konavle, listopad 1992.

Slika 1. Brda s kojih je gađan Dubrovnik i šire dubrovačko područje (MJ)   Od 21.do 24. listopada 1992. provedena je operacija Konavle kojom je oslobođeno šire područje Konavala. Operacija je započela iskrcavanjem Tigrova u Cavtatu. Izvršen je pomorski desant i oslobođen Cavtat.  “Nakon iskrcavanja na cavtatskoj rivi u 3,15 sati ove snage predvođene vodičima…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Planinarstvo u Hrvatskoj

Slika 1. Zavižan (MJ) „Hrvatsko planinarsko družtvo u Zagrebu“ osnovano je 15. listopada 1874., samo sedamnaest godina nakon osnutka prvoga planinarskoga društva na čitavom svijetu (u Londonu). Hrvati su deveti narod u svijetu s planinarskim društvom. Osnovano je na inicijativu Đure Pilara, poznatoga znanstvenika i svojedobno rektora Sveučilišta u Zagrebu, i Bude Budisavljevića, velikoga župana…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Dinara

Slika 1. Dinara (MJ) Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 84 km (druga po dužini planina u Dinarskom gorju, nakon Velebita), između…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Bitka za Novi Farkašić, 17. listopada 1991.

Slika 1. Karta bitke za Novi Farkašić Od 17. do 19. listopada 1991. godine vodila se bitka za Novi Farkašić. Bila je to bitka za Zagreb. Nakon zauzimanja Petrinje i Viduševca velikosrpski agresor, početkom listopada 1991. godine, napredovao je prema Kupi iz pravca Gline s ciljem prelaska Kupe. Plan JNA bio je preći Kupu kod…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Progon Hrvata iz Iloka, 17. listopada 1991.

Slika 1. Progon Hrvata iz Iloka (foto Zdenko Dobošević) 17. listopada 1991. godine kolona od 8000 civila (staraca, žena i djece) morala je napustiti grad Ilok. Hrvati kojima je bilo teško napustiti svoj dom (1200 ) uhićivani su, odvođeni u logore i ubijeni. Morali su na rukavu nositi bijele rupce, kuće su im označene bijelim…

Read more
Skip to content