HRVATSKA BAŠTINA – Šibenske tvrđave i utvrda sv. Nikole

Slika 1. Tvrđava sv. Mihovila (MJ) Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku (nazvana tako devedesetih godina 20. .); povijesno Kaštel sv. Mihovila,  Tvrđava svete Ane (od 16. do kraja 20. st.; rašireno među Šibenčanima) Slika 2. Grb na tvrđavi sv. Mihovila (MJ) Šibenik je započeo svoj život kao castrum (plemenska hrvatska utvrda). Prvi put se spominje…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Sveti Jeronim

Slika 1.Crkva sv. Jere (Jeronima) na Marjanu (MJ)   Jeronim, rođen kao Eusebius Sophronius Hieronymus oko 340/345. u Stridonu, na granici rimskih pokrajina Dalmacije i Panonije, umro je 420. u Palestini. Bio je svećenik i crkveni naučitelj, crkveni pisac i prevoditelj. Čovjek koji je udružio Europu Slovom Riječi Božje i Kristovim svetim križem. Pripada istaknutim…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA: Hrvatska pošta

Slika 1. Pošta u Jurišićevoj ulici u Zagrebu (MJ, Muzej HT-a)  “Kralj Ferdinand I. naložio je uspostavu prvoga poštohoda prema Hrvatskoj (od Graza preko Maribora i Celja do Jastrebarskoga) 1525., a 1529. uveden je poštohod Beč–Zagreb.” Pošta je vremenom dobila status javne službe. Osoblje je imalo uniforme i koristilo rog (simbol poštanske službe).  Naredbom cara…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Razaranje Bjelovara, 29. rujna 1991.

Planom „Bilogora“ Hrvatska je vojska 29. rujna 1991.  napala i zauzela vojarne u Bjelovaru i neposrednoj okolici. Plan JNA bio je spajanje jedinica iz Bjelovara s jedinicama JNA u Virovitici i Okučanima te presijecanje Hrvatske. Cilj branitelja bio je spriječiti da elitna 265. motorizirana oklopna brigada JNA sa sobom odveze desetke tenkova, oklopnjaka, VBR-ova, topova.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Samostan benediktinki u Zadru

Slika 1. Benediktinski samostan (MJ) Benediktinke Sv. Marije u Zadru su od 27. do 29. listopada 2016. proslavile 950. obljetnicu darovnice hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. kojom je on na Božić 1066. g. u Šibeniku svojoj sestri Čiki, obnoviteljici samostana Sv. Marije, darovao posjede u Zadru i njegovoj okolici, a samostan Sv. Marije uzeo je…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Evanđelistari

Slika 1. Trogirski evanđelistar (MJ) Evanđelistar je liturgijska knjiga Zapadne crkve koja sadrži odlomke četiriju evanđelja. Sačuvano je više iluminiranih evanđelistara: najstariji je Splitski evanđelistar, pisan poluuncijalom i karolinom u VIII. st. (dopunjen u X. i XI. st.), Šibenski evanđelistar pisan karolinom u XI. st., Osorski evanđelistar (sada u Vatikanu) pisan beneventanom u drugoj polovici…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Isusovci u Hrvatskoj

Slika 1. Filozofsko-teološki institute Družbe Isusove u Zagrebu (MJ) “Isusovci” – to je pučki naziv za jedan od redova Katoličke crkve koji se službeno zove “Družba Isusova”. Red je osnovao baskijski plemić Ignacije Loyolski (1491. – 1556.).  “Pod imenom Družba Isusova red je potvrdio papa Pavao III. (1540.). Polazište – unutarnja osobna obnova radi služenja…

Read more

Znemenite Hrvatice i Hrvati (crtice)

Znemenite Hrvatice i Hrvati (crtice) http://www.digitalne-knjige.com/jukic5.php   Proslov Crtice o znamenitim Hrvaticama i Hrvatima koji su doprinijeli nacionalnome  identitetu i očuvanju istoga svojim djelovanjem na području znanosti, kulture, umjetnosti, duhovne kulture, gospodarstva i športa, objavljene su na portalima Hrvatske udruge Benedikt i na portalu croativ.net.    U obrani Europe i kršćanstva Hrvati su dali veliki…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Od Isusovačke akademije do modernoga Sveučilišta u Zagrebu

Slika 1. Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu (MJ) Početak rada Sveučilišta u Zagrebu, formalno-pravno, započinje 23. rujna 1669. godine kada su Diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Diploma se čuva u Hrvatskom državnom arhivu. Prije toga vrijedno je spomenuti…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Pokolj 68 osoba u Tovarniku, 22. rujna 1991.

Slika 1. Pokop žrtava u Tovarniku (hkv.hr) 22. rujna JNA, domaći i srbijanski četnici ubili su 68 mještana Tovarnika. Nesrpsko stanovništvo su protjerali. Preostali Hrvati u Tovarniku koji nisu ubijeni, uglavnom starci i žene, morali su nositi bijele trake kao znak da su hrvatske nacionalnosti. Istim su znakom obilježene i njihove kuće. Oštetili su više…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Nastanak sveučilišta u Hrvatskoj

Slika 1. Spomen-ploča o prvom sveučilištu u Hrvatskoj (Zadar) (MJ) Filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda osnovano je u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) 1396. godine. To je prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. Sveučilište su ukinule francuske okupacijske vlasti koje su osnovale Licej s nastavom iz područja kirurgije, medicine, kemije i prava.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Prvi hrvatski roman

Slika: Planine – lektire.eu Autor prvoga hrvatskog romana je Petar Zoranić. Napisao je roman “Planine” 1536. koji je objavljen u Veneciji tek 1569. (nakon smrti). Roman je pisan u prozi i u stihu, podijeljen je u 24 poglavlja s oko 1600 stihova. Petar Zoranić rodio se 1508. u Zadru. Potomak je stare plemićke obitelji iz…

Read more

Hrvatska baština – Hrvatsko kulturno društvo Napredak

  Slika 1. Zgrada Napretka u Sarajevu (MJ) Hrvatsko kulturno društvo Napredak udruga je bosanskohercegovačkih Hrvata koja je nastala s težnjom očuvanja hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Cilj je promicanje hrvatskoga jezika i kulture, promicanja obrazovanja pomaganjem školovanju hrvatske mladeži te suradnja s vjerskim ustanovama.  Hercegovački franjevci i nekolicina hrvatskih rodoljuba su u…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Bitka za Šibenik – „Obadva, obadva, oba su pala…“

Slika 1. Branitelji Šibenika (Šibenik IN) 16. – 23. rujna 1991., Bitka za Šibenik; prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije  16. rujna 1991. godine 9. korpus, još poznat kao Kninski, kreće prema Šibeniku. Na putu prema Šibeniku izvodi napad na Oklaj, Siverić i Drniš. Ratni brodovi JNA blokiraju šibensku luku s vanjske strane, a poslijepodne…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Baščanska ploča

Slika 1. Kopija Baščanske ploče u crkvi sv. Lucije (MJ) Baščanski župnik Petar Dorčić pronašao je 15. rujna 1851., u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške (otok Krk), Baščansku ploču. Župnik je na ploču, koja je bila ugrađena u pod crkve, upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ploču je Ivan Kukuljević Sakcinski predstavio znanosti 1851. godine.…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Obrana Hrvatske Kostajnice, 17. srpnja – 14. rujna 1991.

Slika 1. Spomen obilježje u Hrvatskoj Kostajnici (MJ) 17. srpnja 1991. godine s brda Čukur, brdo iznad Hrvatske Kostajnice, četnici po prvi put napadaju snage MUP-a u Hrvatskoj Kostajnici.   25. srpnja 1991. prekinuta je željeznička veza H. Kostajnice s ostatkom Hrvatske. Željeznička pruga bila je oštećena i minirana. To su bile pripreme za napad na…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Skladateljica Dora Pejačević

Slika 1. Dora Pejačević (Wikipedija) Prva žena skladateljica u Hrvatskoj bila je grofica Dora Pejačević (1885. – 1923.). Svoju prvu skladbu napisala je već u 12. Godini. Glazbeno obrazovanje započela je u Zagrebu, a nastavila u Dresdenu i Munchenu. Iza nje je ostao bogat opus od 58 djela od kojih mnoga nisu objavljena, ali se…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Udbina

Slika 1. Crkva Hrvatskih mučenika (MJ) Udbina je u srednjem vijeku bila utvrđeno središte (castrum) Krbavske županije; nazivana je Krbavski grad ( civitas Corbaviae). U Udbini je stolovao krbavski biskup od 1185. do 1460., kada se preselio u Modruš zbog turske najezde. Biskupski dvor podigao je biskup Bonifacije u 14. stoljeću. Ime Udbina prvi se…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Mogila (Zagreb, park Maksimir)

Slika 1. Mogila (MJ) Mogila je spomen-humak nastao povodom tisuću godina hrvatskog kraljevstva, krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava 925. godine na Duvanjskom polju. Podignut je 1925. prema projektu arhitekta  Aleksandra Freundenreicha, a financiran od Hrvatskog sokolskog saveza. Hrvatski sokol bio je gimnastička organizacija, ali istodobno i društvo nastalo radi buđenja nacionalne svijesti.   Slika 2. Mogila…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Pokolj u Kusonjama, 8. rujna 1991.

Slika 1. Spomen-ploča u Kusonjama (mj) 8. rujna 1991. godine, 20 pripadnika „A“ satnije s improviziranim oklopnim vozilom ulazi u selo Kusonje, upadaju u zasjedu i u borbi pogiba 13 pripadnika, a 7 je bilo zarobljeno. Zarobljene vojnike vezali su žicom, mučili ih te naposljetku smaknuli. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. godine. Ratni zločin…

Read more
Skip to content